Zadar: Sveučilište pokreće humanistički doktorski studij bez školarine

Zadarsko sveučilište pokreće jedinstven doktorski studij iz humanističkih znanosti na kojem će jedini kriterij upisa biti mentor, a ne ocjene i plaćanje velikih školarina. Moći će ga upisati svi koji nađu mentora za doktorat iz humanističkih znanosti. Osim članka kojeg smo preuzeli s portala 057 info u nastavku pročitajte i temeljna načela novog prijedloga doktorskog studija humanističkih znanosti Senata Sveučilišta u Zadru.



Zadarsko sveučilište pokreće jedinstven doktorski studij iz humanističkih znanosti na kojem će jedini kriterij upisa biti mentor, a ne ocjene i plaćanje velikih školarina.

Senat sveučilišta prihvatio je takav doktorski studij koji će, nesumnjivo biti boom u hrvatskom visokom obrazovanju. Jer, moći ga upisati svi koji nađu mentora za doktorat iz humanističkih znanosti: od svih jezika, povijesti umjetnosti, etnologije, filozofije, itd.

Važno je da studenti neće morati plaćati upisninu, osim eventualnih troškova za mentora, koji će biti izvan Zadra. Posebno je što nećemo imati troškove održavanja doktorskog studija, jer će profesori raditi pro bono, odnosno besplatno. Njih je već 30 to potpisalo, kazao nam prorektor za znanost prof. dr. Vladimir Skračić. Osim afirmacije Zadarskog sveučilišta, značajno je i to što po riječima prorektora Sveučilište neće plaćati svojim doktorantima visoke troškove školarina na drugim sveučilištima.

Autori tog doktorskog studija su prof. dr. Emil Hilje, doc. dr. Nikola Vuletić i povratnica iz Njemačke dr. Marijana Kresić koja se bavi forenzičkom lingvistikom. Izabrani su i recenzenti za program studija od kojih će jedan biti iz Barcelone, a dvojica iz Hrvatske, dok će Senat biti taj koji će ga prihvatiti.

Očekuje se da taj doktorski studij krene iduće akademske godine, kada i novi združeni doktorski studij sociologije regionalnog i lokalnog razvoja kojeg su kreirali zajedno zadarski odjel sociologije i Sveučilište u Teramu.

Članak objavljen na portalu 057 info 30. travnja 2010.


Senat Sveučilišta u Zadru u četvrtak 29. travnja 2010. jednoglasno je prihvatio prijedlog novog doktorskog studija humanističkih znanosti što ga je donijela skupina od tridesetak nastavnika i uputio ga u daljnji postupak.

Temeljna su načela toga prijedloga:

    1) Besplatni studij. U studijski program svaki mentor ulaže svoj pro bono rad sa studentom, a Sveučilište u Zadru, kao i druge institucije s kojima u tom smislu bude postignut sporazum, ulažu pro bono svoj prostor i opremu neophodnu za provođenje studijskoga programa. Po jedinstvenoj cijeni, utvrđenoj aktima Sveučilišta, naplaćuje se postupak obrane doktorske disertacije. Mentorska nastava i konzultacije s mentorom odvijaju se na matičnoj instituciji mentora. Putne i sve druge troškove studenata koji iz toga proizlaze snose sami studenti.

    2) Mentorski studij. Pretpostavka upisa na studij je da jedan od članova Vijeća mentora prihvati pristupnikovu temu istraživanja. Svi oblici nastave slijede načelo individualnog mentorskog rada sa studentom.

    3) Individualni studijski program. Popis obvezatnih modula tek je okvir za definiranje individualnog studijskog programa. Sadržaj svakoga modula i drugih aktivnosti te način odrađivanja studijskih obveza utvrđuje mentor sa studentom.

    4) Istraživački studij. Okosnicu programa čini istraživački rad studenta. Svih 180 ECTS odnose se na 8. razinu Europskog kvalifikacijskog okvira.

    5) Otvoren i fleksibilan popis mentora. Svaki djelatnik Sveučilišta u Zadru izabran u znanstveno-nastavno zvanje iz područja humanističkih znanosti, kao i zaposlenik drugog hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili znanstvenog instituta koji udovoljava tom kriteriju ili ima izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje, može postati mentorom na ovom studiju, o čemu odluku donosi Vijeće mentora. Preduvjet uključivanja u rad studija je prihvaćanje temeljnih načela studijskog programa.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve