Crvena akcija: Bijeda zagrebačke politike

Prenosimo reagiranje Crvene akcije na nova politikantska previranja u “vlastima” grada Zagreba između trenutnih i bivših članova vladajuće partije. Iz takvih sukoba jasno je da trenutni gradonačelnik Milan Bandić nije (jedini) problem glavnog grada – problem leži u sistemu koji dopušta instalaciju velikog broja bandićâ koji su tijekom svojih dugotrajnih vladavina na lokalnoj ili državnoj razini doveli do stanja urušuvanja sistema koji im je takvu priliku i omogućio.

Milan Bandić dugo je bio jedna od vodećih zvijezda hrvatske politike i jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji. Kroz svoju dugogodišnju vladavinu Zagrebom stvarao je dojam autoritativnog gospodara situacije koji je velikodušnim dijeljenjem javnih sredstava gradio gotovo feudalni sustav osobne ovisnosti o njemu. Dakako, iako je javnim novcem kupovao popularnost (zbog čega je njegova politika nazivana populističkom), njegova politika nipošto nije “narodna”, tj. nipošto nije provođena u dugoročnom interesu stanovnika Zagreba. Bandićeva administracija vrijeme je procvata pogodovanja privatnom kapitalu na štetu javnih interesa. Samo neki od primjera takvih pogodovanja poznati su kao “afere”.

Tu spadaju “zlatni WC-i”, “Krašograd”, pa naposljetku i “Cvjetni” itd… Terminom “afera”, umjesto da se prokaže kriminalni karakter jedne sistemske politike, zapravo se sakriva niz “zakonitih” i “poštenih” pljački kao što su javno-privatna partnerstva, “poticanja ulaganja” i “poduzetničke zone“ u kojima se javnim novcem izgrađuje infrastruktura za privatni kapital što vrijedi jednako u Zagrebu kao i drugim gradovima, pa i na državnom nivou. Ako problem otimanja javnog prostora i javnih sredstava od strane kapitala svedemo na nekoliko Bandićevih afera, umjesto suvisle kritike jedne sistemske politike, dobivamo samo uzaludno kukanje zbog korupcije i “kumovskih veza” koje se prečesto miješa s rasističkom mržnjom prema “dotepencima s kamenjarima”. Politika koja je protiv interesa stanovnika Zagreba nije posljedica samo korupcije, a još je manje posljedica toga što je ne provode “pravi” Zagrepčani. Osim toga, Bandićeva stara politika u velikoj je krizi zbog činjenice da mu je nakon izlaska iz SDP-a i razlaza s većinom u Gradskoj skupštini moć znatno smanjena. On je naposljetku veliki gubitnik sukoba s bivšom strankom u kojem je izgubio kontrolu nad Zagrebačkim holdingom i izgubio mogućnost samostalnog provođenja bilo kojeg projekta iznad milijun kuna. Ako je Bandić izgubio svoj izvor moći, pa tako i mogućnosti izvođenja afera na javnu štetu, kakve će to posljedice imati po gradsku politiku? Na to pitanje najbolje nam je odgovorio novi predsjednik Holdinga Ivo Jelušić koji je odmah pri preuzimanju funkcije između ostalih “rezanja” najavio ukidanje besplatnog javnog prijevoza, ukidanje besplatnih vrtića i mogućnost privatizacije ZET-a. Prema rušenju jedne ulice, namjere “građanske” opcije, pogotovo privatizacija ZET-a čine se kao neusporedivo opasnija i besramnija pljačka javne imovine u korist privatnog kapitala, i to pljačka koja će se provoditi bez “kumskih veza” i “afera”, ali ništa manje na našu štetu. Današnji prosvjed pokazao je sjajnu mobilizaciju stanovnika Zagreba, pošto je prema procjenama ispred gradskog poglavarstva prosvjedovalo preko 4000 ljudi, ali budućnost pokreta između ostalog ovisi i o tome kako će se formulirati zahtjevi i što će se prepoznati kao stvarni problemi, a oni se ne mogu svoditi na jednu ili niz “afera”, kao ni na jedno ime. Oni su dio sistemske politike služenja diktature kapitala protiv interesa većine.

preneseno s web stranice Crvene akcije

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve