Crvena akcija: Bijeda zagrebačke politike

Prenosimo reagiranje Crvene akcije na nova politikantska previranja u “vlastima” grada Zagreba između trenutnih i bivših članova vladajuće partije. Iz takvih sukoba jasno je da trenutni gradonačelnik Milan Bandić nije (jedini) problem glavnog grada – problem leži u sistemu koji dopušta instalaciju velikog broja bandićâ koji su tijekom svojih dugotrajnih vladavina na lokalnoj ili državnoj razini doveli do stanja urušuvanja sistema koji im je takvu priliku i omogućio.

Milan Bandić dugo je bio jedna od vodećih zvijezda hrvatske politike i jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji. Kroz svoju dugogodišnju vladavinu Zagrebom stvarao je dojam autoritativnog gospodara situacije koji je velikodušnim dijeljenjem javnih sredstava gradio gotovo feudalni sustav osobne ovisnosti o njemu. Dakako, iako je javnim novcem kupovao popularnost (zbog čega je njegova politika nazivana populističkom), njegova politika nipošto nije “narodna”, tj. nipošto nije provođena u dugoročnom interesu stanovnika Zagreba. Bandićeva administracija vrijeme je procvata pogodovanja privatnom kapitalu na štetu javnih interesa. Samo neki od primjera takvih pogodovanja poznati su kao “afere”.

Tu spadaju “zlatni WC-i”, “Krašograd”, pa naposljetku i “Cvjetni” itd… Terminom “afera”, umjesto da se prokaže kriminalni karakter jedne sistemske politike, zapravo se sakriva niz “zakonitih” i “poštenih” pljački kao što su javno-privatna partnerstva, “poticanja ulaganja” i “poduzetničke zone“ u kojima se javnim novcem izgrađuje infrastruktura za privatni kapital što vrijedi jednako u Zagrebu kao i drugim gradovima, pa i na državnom nivou. Ako problem otimanja javnog prostora i javnih sredstava od strane kapitala svedemo na nekoliko Bandićevih afera, umjesto suvisle kritike jedne sistemske politike, dobivamo samo uzaludno kukanje zbog korupcije i “kumovskih veza” koje se prečesto miješa s rasističkom mržnjom prema “dotepencima s kamenjarima”. Politika koja je protiv interesa stanovnika Zagreba nije posljedica samo korupcije, a još je manje posljedica toga što je ne provode “pravi” Zagrepčani. Osim toga, Bandićeva stara politika u velikoj je krizi zbog činjenice da mu je nakon izlaska iz SDP-a i razlaza s većinom u Gradskoj skupštini moć znatno smanjena. On je naposljetku veliki gubitnik sukoba s bivšom strankom u kojem je izgubio kontrolu nad Zagrebačkim holdingom i izgubio mogućnost samostalnog provođenja bilo kojeg projekta iznad milijun kuna. Ako je Bandić izgubio svoj izvor moći, pa tako i mogućnosti izvođenja afera na javnu štetu, kakve će to posljedice imati po gradsku politiku? Na to pitanje najbolje nam je odgovorio novi predsjednik Holdinga Ivo Jelušić koji je odmah pri preuzimanju funkcije između ostalih “rezanja” najavio ukidanje besplatnog javnog prijevoza, ukidanje besplatnih vrtića i mogućnost privatizacije ZET-a. Prema rušenju jedne ulice, namjere “građanske” opcije, pogotovo privatizacija ZET-a čine se kao neusporedivo opasnija i besramnija pljačka javne imovine u korist privatnog kapitala, i to pljačka koja će se provoditi bez “kumskih veza” i “afera”, ali ništa manje na našu štetu. Današnji prosvjed pokazao je sjajnu mobilizaciju stanovnika Zagreba, pošto je prema procjenama ispred gradskog poglavarstva prosvjedovalo preko 4000 ljudi, ali budućnost pokreta između ostalog ovisi i o tome kako će se formulirati zahtjevi i što će se prepoznati kao stvarni problemi, a oni se ne mogu svoditi na jednu ili niz “afera”, kao ni na jedno ime. Oni su dio sistemske politike služenja diktature kapitala protiv interesa većine.

preneseno s web stranice Crvene akcije

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve