Izvještaj s 88. plenuma, 21. svibnja 2010.

Na 88. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je plenum o engleskom izdanju Blokadne kuharice koje se priprema. Sljedeći plenum održat će se 1. lipnja u 20 sati u D7. Moderatori i svi ostali zainteresirani građani su pozvani na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma u 18 h u A-001 prije plenuma.



Na 88. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

NSIBOR s Filozofskog fakulteta u Rijeci, odnosno frakcija Crni Pero, ukazala je akcijom na nebrigu rektorata na čelu s rektorom Perom Lučinom za studente i probleme s plaćanjem školarina.

Studenti su još jednom pozvani da podrže akciju Ne damo Varšavsku dežuranjem.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je plenum o engleskom izdanju Blokadne kuharice koje se priprema.

Četvrtkom u 16 sati u A-001 održavat će se radionice pod nazivom Direktnodemokratski praxis na kojima će se razmatrati kako primijeniti načela direktne demokracije na razne instance. Michael Lebowitz, koji je sudjelovao na Subversive Film Festivalu, ostavio je materijale o samoupravnom socijalizmu u Jugoslaviji te organiziranju u Venecueli. Svi oni koji imaju materijale koji bi mogli biti od pomoći organizatorima radionice neka ih proslijede na e-mail: direktna.demokracija[at]gmail.com

Traže se dobrovoljci koji bi pržili i dijelili multimedijalne pakete.

Predloženo je da se radi anketa o plenumu i besplatnom obrazovanju pri čemu će nam pomoći sociolozi.

Javili su se studenti iz Makedonije koji se bave problemima komercijalizacije obrazovanja- Pokušat ćemo stupiti u kontakt s njima i poslati im Blokadnu kuharicu i druge korisne materijale.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se i sljedećeg tjedna u tradicionalnom terminu – petkom u 18 h u A-001.

Radna grupa za analizu dokumenata izvijestila je da je prošao rok za javnu raspravu. Studenti zainteresirani za proučavanje dokumenata neka se jave na slobodnifilozofski[at]gmail.com

U subotu se sastala radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje. Raspravljalo se o o akciji na Senatu pri čemu su se iskristalizirale neke ideje o kojima će radna grupa pravovremeno izvijestiti plenum.

Michael Lebowitz donirao je plenumu 2100 kn na čemu mu se plenum ovom prilikom zahvaljuje. Poteglo se pitanje kako najbolje iskoristiti te novce. Raspravljalo se o trenutnom stanju blagajne te o pojedinim natječajima i donacijama. Izabrana je blagajnica plenuma. Sudionice plenuma su iskazale želju da se bolje informiraju o natječajima i drugim tehnikalijama te će podnijeti izvještaj na sljedećem plenumu.

Senat Sveučilišta u Puli više je puta podržao studentski zahtjev za potpuno javno financiranim obrazovanjem. Na prošlotjednoj sjednici Senata glasano je o novom modelu plaćanja školarina za buduće brucoše. Izglasan je prijedlog pulskog rektora prema kojemu bi svi studenti koji daju uvjet tj. skupe 42 ECTS boda u akademskoj godini bili oslobođeni plaćanja. Studenti s manje bodova plaćat će puni iznos školarine. Nije prihvaćen prijedlog Rektorskog zbora i studentskog predstavnika.

Što se tiče ugovora koji je potpisan sa sveučilištima o financiranju prve godine, čini se da je izbačen dio ugovora prema kojemu se školarine mogu naplaćivati ukoliko MZOŠ u zadanom roku ne da novac, no nije definirano što učiniti u tom slučaju.

Senati i Studentski zbor nisu zadovoljni novim modelom jer se prema njemu zanemaruje prosjek ocjena. Razvili su vlastiti model prema kojemu bi studenti koji imaju prosjek iznad 4.0 i dalje ne plaćali ukoliko bi skupili više od 50 ECTS boda.

Sazvana je radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje koja će se sastati 25. svibnja u 19 h u A-001, a na kojoj će se raspravljati o povezivanju sa studentima u drugim gradovima te eventualnim zajedničkim akcijama.

Plenum je obaviješten da je obavijest Fakultetskog vijeća o načinu plaćanja studija zapravo plakat. Točka je preskočena.

U ponedjeljak u 18 h u A-001 sastat će se radna grupa na kojoj će se ozbiljnije pozabaviti gospodarskim planom Vlade RH.

Nakon plodne rasprave o tome treba li se na Slobodnom Filozofskom uoči plenuma objavljivati dnevni red u izradi, delegirano je nekoliko sudionika plenuma na rok od mjesec dana koji će sastavljati skicu dnevnog reda te ju dostaviti blogerima za objavljivanje.

Sljedeći plenum održat će se 1. lipnja u 20 sati u D7. Moderatori i svi ostali zainteresirani građani su pozvani na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma u 18 h u A-001 prije plenuma.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:56.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve