Izvještaj s 88. plenuma, 21. svibnja 2010.

Na 88. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je plenum o engleskom izdanju Blokadne kuharice koje se priprema. Sljedeći plenum održat će se 1. lipnja u 20 sati u D7. Moderatori i svi ostali zainteresirani građani su pozvani na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma u 18 h u A-001 prije plenuma.

Na 88. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

NSIBOR s Filozofskog fakulteta u Rijeci, odnosno frakcija Crni Pero, ukazala je akcijom na nebrigu rektorata na čelu s rektorom Perom Lučinom za studente i probleme s plaćanjem školarina.

Studenti su još jednom pozvani da podrže akciju Ne damo Varšavsku dežuranjem.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je plenum o engleskom izdanju Blokadne kuharice koje se priprema.

Četvrtkom u 16 sati u A-001 održavat će se radionice pod nazivom Direktnodemokratski praxis na kojima će se razmatrati kako primijeniti načela direktne demokracije na razne instance. Michael Lebowitz, koji je sudjelovao na Subversive Film Festivalu, ostavio je materijale o samoupravnom socijalizmu u Jugoslaviji te organiziranju u Venecueli. Svi oni koji imaju materijale koji bi mogli biti od pomoći organizatorima radionice neka ih proslijede na e-mail: direktna.demokracija[at]gmail.com

Traže se dobrovoljci koji bi pržili i dijelili multimedijalne pakete.

Predloženo je da se radi anketa o plenumu i besplatnom obrazovanju pri čemu će nam pomoći sociolozi.

Javili su se studenti iz Makedonije koji se bave problemima komercijalizacije obrazovanja- Pokušat ćemo stupiti u kontakt s njima i poslati im Blokadnu kuharicu i druge korisne materijale.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se i sljedećeg tjedna u tradicionalnom terminu – petkom u 18 h u A-001.

Radna grupa za analizu dokumenata izvijestila je da je prošao rok za javnu raspravu. Studenti zainteresirani za proučavanje dokumenata neka se jave na slobodnifilozofski[at]gmail.com

U subotu se sastala radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje. Raspravljalo se o o akciji na Senatu pri čemu su se iskristalizirale neke ideje o kojima će radna grupa pravovremeno izvijestiti plenum.

Michael Lebowitz donirao je plenumu 2100 kn na čemu mu se plenum ovom prilikom zahvaljuje. Poteglo se pitanje kako najbolje iskoristiti te novce. Raspravljalo se o trenutnom stanju blagajne te o pojedinim natječajima i donacijama. Izabrana je blagajnica plenuma. Sudionice plenuma su iskazale želju da se bolje informiraju o natječajima i drugim tehnikalijama te će podnijeti izvještaj na sljedećem plenumu.

Senat Sveučilišta u Puli više je puta podržao studentski zahtjev za potpuno javno financiranim obrazovanjem. Na prošlotjednoj sjednici Senata glasano je o novom modelu plaćanja školarina za buduće brucoše. Izglasan je prijedlog pulskog rektora prema kojemu bi svi studenti koji daju uvjet tj. skupe 42 ECTS boda u akademskoj godini bili oslobođeni plaćanja. Studenti s manje bodova plaćat će puni iznos školarine. Nije prihvaćen prijedlog Rektorskog zbora i studentskog predstavnika.

Što se tiče ugovora koji je potpisan sa sveučilištima o financiranju prve godine, čini se da je izbačen dio ugovora prema kojemu se školarine mogu naplaćivati ukoliko MZOŠ u zadanom roku ne da novac, no nije definirano što učiniti u tom slučaju.

Senati i Studentski zbor nisu zadovoljni novim modelom jer se prema njemu zanemaruje prosjek ocjena. Razvili su vlastiti model prema kojemu bi studenti koji imaju prosjek iznad 4.0 i dalje ne plaćali ukoliko bi skupili više od 50 ECTS boda.

Sazvana je radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje koja će se sastati 25. svibnja u 19 h u A-001, a na kojoj će se raspravljati o povezivanju sa studentima u drugim gradovima te eventualnim zajedničkim akcijama.

Plenum je obaviješten da je obavijest Fakultetskog vijeća o načinu plaćanja studija zapravo plakat. Točka je preskočena.

U ponedjeljak u 18 h u A-001 sastat će se radna grupa na kojoj će se ozbiljnije pozabaviti gospodarskim planom Vlade RH.

Nakon plodne rasprave o tome treba li se na Slobodnom Filozofskom uoči plenuma objavljivati dnevni red u izradi, delegirano je nekoliko sudionika plenuma na rok od mjesec dana koji će sastavljati skicu dnevnog reda te ju dostaviti blogerima za objavljivanje.

Sljedeći plenum održat će se 1. lipnja u 20 sati u D7. Moderatori i svi ostali zainteresirani građani su pozvani na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma u 18 h u A-001 prije plenuma.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:56.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.