Iz medija – Sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010.

Donosimo pregled novinskih napisa u hrvatskim medijima, a koji se tiču jučerašnje studentske akcije. Studenti su prekinuli sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se trebalo raspravljati o novom modelu školarina. Još jednom: zahtijevamo ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokoga obrazovanja na svim razinama. Ne pristajemo na licitaciju pravima – jednakost nije na prodaju!


Danas.hr:
Studenti upali na sjednicu Senata i prekinuli je (video)
Sedamdesetak studenata u Zagrebu je u utorak poslijepodne ‘upalo’ na sjednicu Senata Sveučilišta i gromoglasno je prekinulo. Nakon prepirke s rektorom kojeg su izviždali, na mjesta članova Senata zasjeli su studenti, a sjednica je odgođena.

e-novine:
Studentski desant na Senat (video)
“Takvo ponašanje ne poštuje akademska pravila, a naći ćemo način kako se zaštititi od njega”, rekao je rektor Bjeliš ne objašnjavajući na što točno misli, pa čak ni hoće li za iduću sjednicu angažirati zaštitare.

e-Zadar:
Rektor o upadu studenata
Bjeliš je spomenuo i dug države prema Sveučilištu za ovogodišnje studentske participacije, honorare vanjskim suradnicima i božićnice od 2001. godine koji se popeo na 69 milijuna kuna.

Glas Istre:
Studenti prekinuli sjednicu Senata
Više studenata će studij morati plaćati nego sada, njih čak oko 80 posto, kazali su studenti upozorivši da će doći do pada kvalitete studiranja jer će se svi studenti truditi položiti sve ispite. Nakon konferencije za novinare studenti su napustili zgradu Sveučilišta.

H-alter:
Studenti upali u Rektorat! (foto + video)
S obzirom da upisi na fakultete Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom roku počinju na nekim fakultetima već od 8. srpnja, to znači da budući brucoši neće imati pojma pod kakvim financijskim uvjetima upisuju studij. Na pitanje kako je to moguće, Bjeliš je ponosno odgovorio da je tako bilo i dosada.
Ovakvo ponašanje ne čudi previše kao što ne čude ni nezainteresirani pogledi dekana i dekanica koji su sjednicu napustili uz komentare da ionako ne prate što se događa i što oni sad žele.

Novi list:
Bjeliš jučerašnju akciju studenata ocijenio nasilnom
Bjeliš je ustvrdio kako je Sveučilište uspjelo promijeniti i pristup školarinama tako da se one više ne temelje na automatizmu, nego na stimulativnosti – vrednovanju rada i uspjehu studenata. “Ono čemu težimo je da se sredstva od participacija koriste samo za potrebe studenata, uvjete rada, mobilnost, nagrađivanje najboljih”, rekao je.

Rijeka danas:
Studentski prosvjed na Jadranskom trgu u petak 11. lipnja
“Pokazat ćemo što Sveučilište u Rijeci misli o prijedlogu MZOŠ-a i time ćemo pogurati naš plašljivi Rektorat u obrani riječkih studenata i studentica”, navode riječki studenti.

Slobodna Dalmacija:
Studenti upali i prekinuli sjednicu Senata zagrebačkog sveučilišta
– Studentima je jasno da je borba za besplatno obrazovanje ozbiljna i dugotrajna politička borba za opću dobrobit čitavog društva i stoga smo u svojim zahtjevima neumoljivi i jasni. Novi model plaćanja još je rigorozniji od sadašnjeg i tima je potpuno neprihvatljiv. To ćemo svojim odlučnim akcijama jasno i pokazati – poručili su studenti.

T-Portal:
Bjeliš: To je nasilje!
‘Vi znate moj stav o takvom ponašanju koje ne poštuje akademska pravila ponašanja i slobodu drugih’, rekao je rektor Bjeliš, ne isključujući podizanje tužbe protiv studenata. Doduše, priznao je da u programu studenata Filozofskog koji traže u potpunosti besplatno studiranje ima ‘puno elemenata koji su dobro koncipirani i koji bi Sveučilištu mogli pomoći’.

Večernji list:
Bjeliš studentima: Upad na sjednicu je nasilje, zaštitit ćemo se
Bjeliš se osvrnuo i na rad uza studij rekavši da ga ne podržava, ali da je on mnogim studentima jedini način da osiguraju stanovanje i obrazovanje u Zagrebu.
– Sada na tržištu imamo samo komercijalne banke, nedostaju nam subvencionirani državni krediti prilagođeni sustavu obrazovanja – smatra rektor zagrebačkog Sveučilišta.

Vezani članci

  • 27. srpnja, 2016 Detalj sa spomenika ustanku naroda Hrvatske u Srbu kipara Vanje Radauša, učesnika NOB-a (izvor: SNV / Jovica Drobnjak). S roguljama boj smo bili U suradnji s Antifašističkim Vjesnikom, donosimo tekst posvećen 75. obljetnici ustanka narodā Hrvatske. U pregledu povijesne situacije u Hrvatskoj 1941. godine naglasak je na dinamici odnosa između fašističkog terora kojeg je provodio ustaški represivni aparat i partizanskog pokreta, koji se pod vodstvom KPJ ubrzo nakon narodnih ustanaka u Hrvatskoj i drugim krajevima Jugoslavije prometnuo u jedan od najmasovnijih antifašističkih pokreta u okupiranoj Europi.
  • 18. srpnja, 2016 Izvor: Maciej Lewandowski @ Flickr Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
  • 14. srpnja, 2016 Dio učesnika i kamera SkriptaTV-a prate predavanje Campbella Jonesa, 24. lipnja (foto: ISSH-S). Izvještaj: School for Politics and Critique 2016 Od 24. do 27. VI. na Ohridu je održana treća po redu School for Politics and Critique, u organizaciji skopskog Institute of Social Sciences and Humanities. Škola je, zamišljena kao regionalni marksistički edukacijsko-diskusijski forum na teorijske i političke teme, okupila preko tridesetero učesnika, uglavnom iz regije. Kao predavači, na njoj su sudjelovali Silvia Federici, Campbell Jones, Gal Kirn i Santiago Zabala.
  • 1. srpnja, 2016 Naslovna slika preuzeta iz Youtube videa  „Press Censorship in Japan“  prema Creative Commons  licenci. Sedam zahtjeva za spas medija Neprofitni mediji (Forum.tm, Lupiga, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad) okupljeni u Mrežu emancipacije E-net uputili su političkim akterima sedam zahtjeva za spas medija, kako bi se zaustavilo urušavanje medijske scene i novinarstva u Hrvatskoj: "Jedino pluralističan sustav javnih, komercijalnih i neprofitnih medija u kojem se posebna pažnja posvećuje novinarskom radu, transparentnosti vlasništva te održivim i stabilnim modelima javnih potpora može osigurati ostvarivanje javnog interesa u medijima." Pismo možete pročitati u nastavku.
  • 30. lipnja, 2016 Spomenik Marxu i Engelsu u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana (izvor: PhilosophersForChange.org). Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich Prenosimo uvodni tekst prvog broja časopisa „3k: kapital, klasa, kritika“ (pdf), posvećenog polemici između Wolfganga Fritza Hauga i Michaela Heinricha: „Teorijski dosljedna kritika iluzornosti 'instrumentalizacije' robne proizvodnje za socijalističke ciljeve nije samo neophodan moment kritičkog suočavanja ljevice s vlastitom prošlošću, nego i šansa za formulaciju perspektive vlastitog budućeg djelovanja koja neće mehanički robovati inventaru naslijeđenih formula.“
  • 28. lipnja, 2016 Talijanski fašisti prilikom tzv. Marša na Rim, 1922. godine (izvor). Fašizam u službi zaštite kapitalizma od demokracije U prilogu o fašizmu prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“ razgovarali smo s Nikolom Vukobratovićem, urednikom hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua u kojoj se dotičemo pitanja društvenih implikacija preuske, odnosno preširoke definicije fašizma, političko-ekonomske funkcije povijesnih fašizama i njihovih ideoloških nasljednika te, kao jedinu uistinu djelotvornu metodu borbe protiv njihove revitalizacije, uočavamo potrebu za masovnom demokratskom mobilizacijom odozdo.
  • 25. lipnja, 2016 Prosvjed protiv politika štednje u Londonu 2015. godine (izvor: David B. Young prema Creative Commons licenci). Ako želi izaći iz krize, Europa mora napustiti politike štednje Tijekom njegova gostovanja na 9. Subversive festivalu, s njemačkim kejnzijanskim ekonomistom Heinerom Flassbeckom razgovarali smo o problemima tržišta rada povezanima s politikama štednje i odnosom Njemačke prema drugim državama Europe te o političkim opcijama za ekonomski oporavak. Naš sugovornik istaknuo je da je potrebno napustiti mjere štednje kao prevladavajuću političku paradigmu reakcije na recesiju te ojačati poziciju rada u odnosu na kapital, kako bi se demokratizirale pozitivne posljedice rasta BDP-a.
  • 12. lipnja, 2016 Fašističko uništavanje sjedišta sindikata CGL, Rim, 1922. godine (izvor). Iste klase profitiraju od liberalizma i od fašizma Diskurs antitotalitarizama pretvorio je 20. stoljeće u „noć u kojoj su sve krave crne“, a njegove političke aktere u zlikovce podjednakih kalibara. U postsocijalističkim zemljama, to je diskreditiralo socijalizam kao političku i ekonomsku alternativu. Danas, kada ponovo svjedočimo formiranju bloka liberala i nacionalista, analitički se vraćamo u prošlost i ponovo osvjetljavamo uvjete u kojima je nastao fašizam, s naglaskom na strategije gušenja radničkog pokreta. Donosimo proširenu verziju intervjua s Lukom Matićem iz Antifašističkog VJESNIKA.
  • 8. lipnja, 2016 Prizor polaganja prijemnog ispita za stipendije već u osnovnoškolskoj dobi; snimljeno 1940. godine u Australiji (izvor: commons.wikimedia.org). Čemu toliko ispita? Marksistički odgovor Pitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.