Iz medija – Sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010.

Donosimo pregled novinskih napisa u hrvatskim medijima, a koji se tiču jučerašnje studentske akcije. Studenti su prekinuli sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se trebalo raspravljati o novom modelu školarina. Još jednom: zahtijevamo ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokoga obrazovanja na svim razinama. Ne pristajemo na licitaciju pravima – jednakost nije na prodaju!

Danas.hr:
Studenti upali na sjednicu Senata i prekinuli je (video)
Sedamdesetak studenata u Zagrebu je u utorak poslijepodne ‘upalo’ na sjednicu Senata Sveučilišta i gromoglasno je prekinulo. Nakon prepirke s rektorom kojeg su izviždali, na mjesta članova Senata zasjeli su studenti, a sjednica je odgođena.

e-novine:
Studentski desant na Senat (video)
“Takvo ponašanje ne poštuje akademska pravila, a naći ćemo način kako se zaštititi od njega”, rekao je rektor Bjeliš ne objašnjavajući na što točno misli, pa čak ni hoće li za iduću sjednicu angažirati zaštitare.

e-Zadar:
Rektor o upadu studenata
Bjeliš je spomenuo i dug države prema Sveučilištu za ovogodišnje studentske participacije, honorare vanjskim suradnicima i božićnice od 2001. godine koji se popeo na 69 milijuna kuna.

Glas Istre:
Studenti prekinuli sjednicu Senata
Više studenata će studij morati plaćati nego sada, njih čak oko 80 posto, kazali su studenti upozorivši da će doći do pada kvalitete studiranja jer će se svi studenti truditi položiti sve ispite. Nakon konferencije za novinare studenti su napustili zgradu Sveučilišta.

H-alter:
Studenti upali u Rektorat! (foto + video)
S obzirom da upisi na fakultete Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom roku počinju na nekim fakultetima već od 8. srpnja, to znači da budući brucoši neće imati pojma pod kakvim financijskim uvjetima upisuju studij. Na pitanje kako je to moguće, Bjeliš je ponosno odgovorio da je tako bilo i dosada.
Ovakvo ponašanje ne čudi previše kao što ne čude ni nezainteresirani pogledi dekana i dekanica koji su sjednicu napustili uz komentare da ionako ne prate što se događa i što oni sad žele.

Novi list:
Bjeliš jučerašnju akciju studenata ocijenio nasilnom
Bjeliš je ustvrdio kako je Sveučilište uspjelo promijeniti i pristup školarinama tako da se one više ne temelje na automatizmu, nego na stimulativnosti – vrednovanju rada i uspjehu studenata. “Ono čemu težimo je da se sredstva od participacija koriste samo za potrebe studenata, uvjete rada, mobilnost, nagrađivanje najboljih”, rekao je.

Rijeka danas:
Studentski prosvjed na Jadranskom trgu u petak 11. lipnja
“Pokazat ćemo što Sveučilište u Rijeci misli o prijedlogu MZOŠ-a i time ćemo pogurati naš plašljivi Rektorat u obrani riječkih studenata i studentica”, navode riječki studenti.

Slobodna Dalmacija:
Studenti upali i prekinuli sjednicu Senata zagrebačkog sveučilišta
– Studentima je jasno da je borba za besplatno obrazovanje ozbiljna i dugotrajna politička borba za opću dobrobit čitavog društva i stoga smo u svojim zahtjevima neumoljivi i jasni. Novi model plaćanja još je rigorozniji od sadašnjeg i tima je potpuno neprihvatljiv. To ćemo svojim odlučnim akcijama jasno i pokazati – poručili su studenti.

T-Portal:
Bjeliš: To je nasilje!
‘Vi znate moj stav o takvom ponašanju koje ne poštuje akademska pravila ponašanja i slobodu drugih’, rekao je rektor Bjeliš, ne isključujući podizanje tužbe protiv studenata. Doduše, priznao je da u programu studenata Filozofskog koji traže u potpunosti besplatno studiranje ima ‘puno elemenata koji su dobro koncipirani i koji bi Sveučilištu mogli pomoći’.

Večernji list:
Bjeliš studentima: Upad na sjednicu je nasilje, zaštitit ćemo se
Bjeliš se osvrnuo i na rad uza studij rekavši da ga ne podržava, ali da je on mnogim studentima jedini način da osiguraju stanovanje i obrazovanje u Zagrebu.
– Sada na tržištu imamo samo komercijalne banke, nedostaju nam subvencionirani državni krediti prilagođeni sustavu obrazovanja – smatra rektor zagrebačkog Sveučilišta.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.