Iz medija – Sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010.

Donosimo pregled novinskih napisa u hrvatskim medijima, a koji se tiču jučerašnje studentske akcije. Studenti su prekinuli sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se trebalo raspravljati o novom modelu školarina. Još jednom: zahtijevamo ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokoga obrazovanja na svim razinama. Ne pristajemo na licitaciju pravima – jednakost nije na prodaju!

Danas.hr:
Studenti upali na sjednicu Senata i prekinuli je (video)
Sedamdesetak studenata u Zagrebu je u utorak poslijepodne ‘upalo’ na sjednicu Senata Sveučilišta i gromoglasno je prekinulo. Nakon prepirke s rektorom kojeg su izviždali, na mjesta članova Senata zasjeli su studenti, a sjednica je odgođena.

e-novine:
Studentski desant na Senat (video)
“Takvo ponašanje ne poštuje akademska pravila, a naći ćemo način kako se zaštititi od njega”, rekao je rektor Bjeliš ne objašnjavajući na što točno misli, pa čak ni hoće li za iduću sjednicu angažirati zaštitare.

e-Zadar:
Rektor o upadu studenata
Bjeliš je spomenuo i dug države prema Sveučilištu za ovogodišnje studentske participacije, honorare vanjskim suradnicima i božićnice od 2001. godine koji se popeo na 69 milijuna kuna.

Glas Istre:
Studenti prekinuli sjednicu Senata
Više studenata će studij morati plaćati nego sada, njih čak oko 80 posto, kazali su studenti upozorivši da će doći do pada kvalitete studiranja jer će se svi studenti truditi položiti sve ispite. Nakon konferencije za novinare studenti su napustili zgradu Sveučilišta.

H-alter:
Studenti upali u Rektorat! (foto + video)
S obzirom da upisi na fakultete Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom roku počinju na nekim fakultetima već od 8. srpnja, to znači da budući brucoši neće imati pojma pod kakvim financijskim uvjetima upisuju studij. Na pitanje kako je to moguće, Bjeliš je ponosno odgovorio da je tako bilo i dosada.
Ovakvo ponašanje ne čudi previše kao što ne čude ni nezainteresirani pogledi dekana i dekanica koji su sjednicu napustili uz komentare da ionako ne prate što se događa i što oni sad žele.

Novi list:
Bjeliš jučerašnju akciju studenata ocijenio nasilnom
Bjeliš je ustvrdio kako je Sveučilište uspjelo promijeniti i pristup školarinama tako da se one više ne temelje na automatizmu, nego na stimulativnosti – vrednovanju rada i uspjehu studenata. “Ono čemu težimo je da se sredstva od participacija koriste samo za potrebe studenata, uvjete rada, mobilnost, nagrađivanje najboljih”, rekao je.

Rijeka danas:
Studentski prosvjed na Jadranskom trgu u petak 11. lipnja
“Pokazat ćemo što Sveučilište u Rijeci misli o prijedlogu MZOŠ-a i time ćemo pogurati naš plašljivi Rektorat u obrani riječkih studenata i studentica”, navode riječki studenti.

Slobodna Dalmacija:
Studenti upali i prekinuli sjednicu Senata zagrebačkog sveučilišta
– Studentima je jasno da je borba za besplatno obrazovanje ozbiljna i dugotrajna politička borba za opću dobrobit čitavog društva i stoga smo u svojim zahtjevima neumoljivi i jasni. Novi model plaćanja još je rigorozniji od sadašnjeg i tima je potpuno neprihvatljiv. To ćemo svojim odlučnim akcijama jasno i pokazati – poručili su studenti.

T-Portal:
Bjeliš: To je nasilje!
‘Vi znate moj stav o takvom ponašanju koje ne poštuje akademska pravila ponašanja i slobodu drugih’, rekao je rektor Bjeliš, ne isključujući podizanje tužbe protiv studenata. Doduše, priznao je da u programu studenata Filozofskog koji traže u potpunosti besplatno studiranje ima ‘puno elemenata koji su dobro koncipirani i koji bi Sveučilištu mogli pomoći’.

Večernji list:
Bjeliš studentima: Upad na sjednicu je nasilje, zaštitit ćemo se
Bjeliš se osvrnuo i na rad uza studij rekavši da ga ne podržava, ali da je on mnogim studentima jedini način da osiguraju stanovanje i obrazovanje u Zagrebu.
– Sada na tržištu imamo samo komercijalne banke, nedostaju nam subvencionirani državni krediti prilagođeni sustavu obrazovanja – smatra rektor zagrebačkog Sveučilišta.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve