Split: Nema novca za diplomski studij

Prema informacijama koje je udruga Studenti za studente dobila od kolega iz Studentskog zbora, studenti Ekonomskog fakulteta u Splitu koji će ove godine upisati diplomski studij, bit će suočeni sa smanjenim upisnim kvotama u diplomski studij pri čemu će se rangirati prema prosjeku ocjena. Dosta će studenata biti primorano prijeći na izvanredni studij zbog čega će izgubiti sva studentska prava. Prenosimo njihov proglas u potpunosti.


Kolegice i kolege,

Zadnjih dana po Ekonomskom fakultetu u Splitu kruže glasine o novim odredbama po pitanju plaćanja/studiranja na diplomskom studiju. Naime, postoje indicije kako se uvode kvote i nove odredbe po pitanju studenata koji sada završavaju preddiplomski studij te upisuju diplomski. Na Facebook profilu udruge Studenti za studente, razvila se rasprava po pitanju novonastale situacije gdje se javio i član Studentskog Zbora Ekonomskog fakulteta u Splitu koji nam je donio više relevantnih informacija! U nastavku Vam donosimo detaljne informacije s Fakultetskog vijeća.

Na Ekonomskom fakultetu u Splitu je, prema tim neslužbenim informacijama, usvojen prijedlog da se ograniči broj studenata koji mogu upisati diplomski studij kao redovni studenti. Naime, studenti koji upravo završavaju treću godinu preddiplomskog studija ne mogu sa sigurnošću znati da će moći upisati četvrtu godinu kao redovni studenti, što su dosada bili. Određeni broj studenata će biti prisiljen upisati izvanredan studij i izgubit će sva studentska prava (poput iksice, prava na dom i student servisa), iako su uspješno izvršili sve svoje obveze na prethodnim godinama.

Smatra se da je ova odluka donesena zbog toga što prethodnih godina Ministarstvo nije ispunilo svoje obaveze prema Fakultetu. Ipak, ova odluka se ne smije primjenjivati na studente treće godine jer im pri upisu nitko nije rekao da će za upis na četvrtu godinu studija (prvu godinu diplomskog) postojati određene kvote te da će ih se rangirati po prosjeku ocjena na prethodnim godinama. Mnogi studenti su u roku davali svoje ispite, tj. na vrijeme izvršavali svoje obveze, a nemaju superioran prosjek jer im je glavni cilj bio položiti ispit, a ne dobiti što veću ocjenu. Da su na vrijeme znali što će im se dogoditi pri upisu na diplomski studij zasigurno bi se potrudili dobiti, ili odgovarati za, veću ocjenu.

Vrlo važno je istaknuti kako Ekonomski fakultet svake godine (pa tako i ove) upisuje 550 studenata na preddiplomski studij. Za svakog studenta koji upiše preddiplomski studij pretpostavlja se da želi upisati i diplomski studij jer onaj pojedinac koji želi studirati samo tri godine upisat će stručni, a ne preddiplomski studij. A EFST je sada odlučio da će od upisanih 550 studenata na prvu godinu preddiplomskog studija, samo njih 260 moći u statusu redovnog studenta upisati četvrtu godinu, dok će ostali postati izvanredni studenti, iako su položili sve ispite s prethodnih godina.

Na Vijeću su donesene sljedeće odluke:

– Ukupan broj studenata koji će se moći upisati na diplomski studij (sveučilišni) iznosi 450. Od toga je 260 redovnih studenata i 190 izvanrednih.

– Podjela po smjerovima će biti po sljedećem principu:
• 160 – poslovna ekonomija
• 50 – turizam
• 50 – ekonomija

Npr. na Poslovnoj ekonomiji (na diplomskom) postoji 5 smjerova: Financijski menadžment, Informatički menadžment, Menadžment, Marketing, Računovodstvo i revizija. 160 redovnih studenata (kvota za poslovnu) trebat će se raspodjeliti na ovih 5 smjerova!

– Izvanredan student imat će mogućnost upisa na studije/smjerove koji ukupno primaju 190 studenata (s tim, da i tu postoje ograničenja od maksimalno 50 studenata po smjeru).

– Svi studenti koji se upisuju kao redovni studiraju uz potporu, dok oni koji studiraju kao izvanredni trebaju platiti godinu 7000 kn.


Sudeći po svemu, Ministarstvo je opet izigralo studente koji su tijekom tri godine preddiplomskog studija dokazali da mogu izvršavati svoje obveze, a sada ih se odbacuje/prebacuje na izvanredni studij. To što se upisne kvote nisu reducirale prilikom upisa na prvu godinu, krivnja je osoba/institucija koje su zadužene za sektor obrazovanja! Smatram da je sramotno da se ovakve odluke donose pred gotov čin! Ova skupina studenata je upisala preddiplomski studij po jednim pravilima, a sada mora strepiti za svoju budućnost. Uz sve to, kao nagradu za u potpunosti izvršene obveze, ovi studenti (njih 190) gube studentska prava (iksice, student servis, stipendije, domove,…)! Zar je cijena besplatnog studija za brucoše morala pasti na leđa preddiplomaca koji sada pišu završne radove? Kakav je ovo sustav u kojemu se rad degradira? Ovim putem optužujem sve odgovorne osobe za ovakvo rasulo u obrazovnom sustavu, i smatram da netko konačno mora snositi odgovornost za ovakve poteze!

Vjerojatno će i studente s ostalih fakulteta zadesiti slična sudbina, stoga ih ovim putem pozivamo da se informiraju kod svojih predstavnika u Studentskom zboru o uvjetima upisa na diplomske studije.

Gore navedene informacije smo dobili od kolege iz Studentskog Zbora Ekonomskog fakulteta u Splitu!

preuzeto s portala Studenti za Studente

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve