Split: Nema novca za diplomski studij

Prema informacijama koje je udruga Studenti za studente dobila od kolega iz Studentskog zbora, studenti Ekonomskog fakulteta u Splitu koji će ove godine upisati diplomski studij, bit će suočeni sa smanjenim upisnim kvotama u diplomski studij pri čemu će se rangirati prema prosjeku ocjena. Dosta će studenata biti primorano prijeći na izvanredni studij zbog čega će izgubiti sva studentska prava. Prenosimo njihov proglas u potpunosti.

Kolegice i kolege,

Zadnjih dana po Ekonomskom fakultetu u Splitu kruže glasine o novim odredbama po pitanju plaćanja/studiranja na diplomskom studiju. Naime, postoje indicije kako se uvode kvote i nove odredbe po pitanju studenata koji sada završavaju preddiplomski studij te upisuju diplomski. Na Facebook profilu udruge Studenti za studente, razvila se rasprava po pitanju novonastale situacije gdje se javio i član Studentskog Zbora Ekonomskog fakulteta u Splitu koji nam je donio više relevantnih informacija! U nastavku Vam donosimo detaljne informacije s Fakultetskog vijeća.

Na Ekonomskom fakultetu u Splitu je, prema tim neslužbenim informacijama, usvojen prijedlog da se ograniči broj studenata koji mogu upisati diplomski studij kao redovni studenti. Naime, studenti koji upravo završavaju treću godinu preddiplomskog studija ne mogu sa sigurnošću znati da će moći upisati četvrtu godinu kao redovni studenti, što su dosada bili. Određeni broj studenata će biti prisiljen upisati izvanredan studij i izgubit će sva studentska prava (poput iksice, prava na dom i student servisa), iako su uspješno izvršili sve svoje obveze na prethodnim godinama.

Smatra se da je ova odluka donesena zbog toga što prethodnih godina Ministarstvo nije ispunilo svoje obaveze prema Fakultetu. Ipak, ova odluka se ne smije primjenjivati na studente treće godine jer im pri upisu nitko nije rekao da će za upis na četvrtu godinu studija (prvu godinu diplomskog) postojati određene kvote te da će ih se rangirati po prosjeku ocjena na prethodnim godinama. Mnogi studenti su u roku davali svoje ispite, tj. na vrijeme izvršavali svoje obveze, a nemaju superioran prosjek jer im je glavni cilj bio položiti ispit, a ne dobiti što veću ocjenu. Da su na vrijeme znali što će im se dogoditi pri upisu na diplomski studij zasigurno bi se potrudili dobiti, ili odgovarati za, veću ocjenu.

Vrlo važno je istaknuti kako Ekonomski fakultet svake godine (pa tako i ove) upisuje 550 studenata na preddiplomski studij. Za svakog studenta koji upiše preddiplomski studij pretpostavlja se da želi upisati i diplomski studij jer onaj pojedinac koji želi studirati samo tri godine upisat će stručni, a ne preddiplomski studij. A EFST je sada odlučio da će od upisanih 550 studenata na prvu godinu preddiplomskog studija, samo njih 260 moći u statusu redovnog studenta upisati četvrtu godinu, dok će ostali postati izvanredni studenti, iako su položili sve ispite s prethodnih godina.

Na Vijeću su donesene sljedeće odluke:

– Ukupan broj studenata koji će se moći upisati na diplomski studij (sveučilišni) iznosi 450. Od toga je 260 redovnih studenata i 190 izvanrednih.

– Podjela po smjerovima će biti po sljedećem principu:
• 160 – poslovna ekonomija
• 50 – turizam
• 50 – ekonomija

Npr. na Poslovnoj ekonomiji (na diplomskom) postoji 5 smjerova: Financijski menadžment, Informatički menadžment, Menadžment, Marketing, Računovodstvo i revizija. 160 redovnih studenata (kvota za poslovnu) trebat će se raspodjeliti na ovih 5 smjerova!

– Izvanredan student imat će mogućnost upisa na studije/smjerove koji ukupno primaju 190 studenata (s tim, da i tu postoje ograničenja od maksimalno 50 studenata po smjeru).

– Svi studenti koji se upisuju kao redovni studiraju uz potporu, dok oni koji studiraju kao izvanredni trebaju platiti godinu 7000 kn.

Sudeći po svemu, Ministarstvo je opet izigralo studente koji su tijekom tri godine preddiplomskog studija dokazali da mogu izvršavati svoje obveze, a sada ih se odbacuje/prebacuje na izvanredni studij. To što se upisne kvote nisu reducirale prilikom upisa na prvu godinu, krivnja je osoba/institucija koje su zadužene za sektor obrazovanja! Smatram da je sramotno da se ovakve odluke donose pred gotov čin! Ova skupina studenata je upisala preddiplomski studij po jednim pravilima, a sada mora strepiti za svoju budućnost. Uz sve to, kao nagradu za u potpunosti izvršene obveze, ovi studenti (njih 190) gube studentska prava (iksice, student servis, stipendije, domove,…)! Zar je cijena besplatnog studija za brucoše morala pasti na leđa preddiplomaca koji sada pišu završne radove? Kakav je ovo sustav u kojemu se rad degradira? Ovim putem optužujem sve odgovorne osobe za ovakvo rasulo u obrazovnom sustavu, i smatram da netko konačno mora snositi odgovornost za ovakve poteze!

Vjerojatno će i studente s ostalih fakulteta zadesiti slična sudbina, stoga ih ovim putem pozivamo da se informiraju kod svojih predstavnika u Studentskom zboru o uvjetima upisa na diplomske studije.

Gore navedene informacije smo dobili od kolege iz Studentskog Zbora Ekonomskog fakulteta u Splitu!

preuzeto s portala Studenti za Studente

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve