Split: Nema novca za diplomski studij

Prema informacijama koje je udruga Studenti za studente dobila od kolega iz Studentskog zbora, studenti Ekonomskog fakulteta u Splitu koji će ove godine upisati diplomski studij, bit će suočeni sa smanjenim upisnim kvotama u diplomski studij pri čemu će se rangirati prema prosjeku ocjena. Dosta će studenata biti primorano prijeći na izvanredni studij zbog čega će izgubiti sva studentska prava. Prenosimo njihov proglas u potpunosti.

Kolegice i kolege,

Zadnjih dana po Ekonomskom fakultetu u Splitu kruže glasine o novim odredbama po pitanju plaćanja/studiranja na diplomskom studiju. Naime, postoje indicije kako se uvode kvote i nove odredbe po pitanju studenata koji sada završavaju preddiplomski studij te upisuju diplomski. Na Facebook profilu udruge Studenti za studente, razvila se rasprava po pitanju novonastale situacije gdje se javio i član Studentskog Zbora Ekonomskog fakulteta u Splitu koji nam je donio više relevantnih informacija! U nastavku Vam donosimo detaljne informacije s Fakultetskog vijeća.

Na Ekonomskom fakultetu u Splitu je, prema tim neslužbenim informacijama, usvojen prijedlog da se ograniči broj studenata koji mogu upisati diplomski studij kao redovni studenti. Naime, studenti koji upravo završavaju treću godinu preddiplomskog studija ne mogu sa sigurnošću znati da će moći upisati četvrtu godinu kao redovni studenti, što su dosada bili. Određeni broj studenata će biti prisiljen upisati izvanredan studij i izgubit će sva studentska prava (poput iksice, prava na dom i student servisa), iako su uspješno izvršili sve svoje obveze na prethodnim godinama.

Smatra se da je ova odluka donesena zbog toga što prethodnih godina Ministarstvo nije ispunilo svoje obaveze prema Fakultetu. Ipak, ova odluka se ne smije primjenjivati na studente treće godine jer im pri upisu nitko nije rekao da će za upis na četvrtu godinu studija (prvu godinu diplomskog) postojati određene kvote te da će ih se rangirati po prosjeku ocjena na prethodnim godinama. Mnogi studenti su u roku davali svoje ispite, tj. na vrijeme izvršavali svoje obveze, a nemaju superioran prosjek jer im je glavni cilj bio položiti ispit, a ne dobiti što veću ocjenu. Da su na vrijeme znali što će im se dogoditi pri upisu na diplomski studij zasigurno bi se potrudili dobiti, ili odgovarati za, veću ocjenu.

Vrlo važno je istaknuti kako Ekonomski fakultet svake godine (pa tako i ove) upisuje 550 studenata na preddiplomski studij. Za svakog studenta koji upiše preddiplomski studij pretpostavlja se da želi upisati i diplomski studij jer onaj pojedinac koji želi studirati samo tri godine upisat će stručni, a ne preddiplomski studij. A EFST je sada odlučio da će od upisanih 550 studenata na prvu godinu preddiplomskog studija, samo njih 260 moći u statusu redovnog studenta upisati četvrtu godinu, dok će ostali postati izvanredni studenti, iako su položili sve ispite s prethodnih godina.

Na Vijeću su donesene sljedeće odluke:

– Ukupan broj studenata koji će se moći upisati na diplomski studij (sveučilišni) iznosi 450. Od toga je 260 redovnih studenata i 190 izvanrednih.

– Podjela po smjerovima će biti po sljedećem principu:
• 160 – poslovna ekonomija
• 50 – turizam
• 50 – ekonomija

Npr. na Poslovnoj ekonomiji (na diplomskom) postoji 5 smjerova: Financijski menadžment, Informatički menadžment, Menadžment, Marketing, Računovodstvo i revizija. 160 redovnih studenata (kvota za poslovnu) trebat će se raspodjeliti na ovih 5 smjerova!

– Izvanredan student imat će mogućnost upisa na studije/smjerove koji ukupno primaju 190 studenata (s tim, da i tu postoje ograničenja od maksimalno 50 studenata po smjeru).

– Svi studenti koji se upisuju kao redovni studiraju uz potporu, dok oni koji studiraju kao izvanredni trebaju platiti godinu 7000 kn.

Sudeći po svemu, Ministarstvo je opet izigralo studente koji su tijekom tri godine preddiplomskog studija dokazali da mogu izvršavati svoje obveze, a sada ih se odbacuje/prebacuje na izvanredni studij. To što se upisne kvote nisu reducirale prilikom upisa na prvu godinu, krivnja je osoba/institucija koje su zadužene za sektor obrazovanja! Smatram da je sramotno da se ovakve odluke donose pred gotov čin! Ova skupina studenata je upisala preddiplomski studij po jednim pravilima, a sada mora strepiti za svoju budućnost. Uz sve to, kao nagradu za u potpunosti izvršene obveze, ovi studenti (njih 190) gube studentska prava (iksice, student servis, stipendije, domove,…)! Zar je cijena besplatnog studija za brucoše morala pasti na leđa preddiplomaca koji sada pišu završne radove? Kakav je ovo sustav u kojemu se rad degradira? Ovim putem optužujem sve odgovorne osobe za ovakvo rasulo u obrazovnom sustavu, i smatram da netko konačno mora snositi odgovornost za ovakve poteze!

Vjerojatno će i studente s ostalih fakulteta zadesiti slična sudbina, stoga ih ovim putem pozivamo da se informiraju kod svojih predstavnika u Studentskom zboru o uvjetima upisa na diplomske studije.

Gore navedene informacije smo dobili od kolege iz Studentskog Zbora Ekonomskog fakulteta u Splitu!

preuzeto s portala Studenti za Studente

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve