Mađarski seljaci nikako na zelenu granu s Europskom Unijom

Donosimo prijevod transkripta video priloga iz Mađarske novinara Alekseja Jaroševskog, preuzet s portala RT. Bogata i plodna mađarska zemlja dugo je bila zavidan resurs za proizvodnju hrane. No seljaci kažu da ih se polako istiskuje iz igre otkako su se priključili Europskoj Uniji.





Na jednoj od najvećih peradarskih farmi u Mađarskoj, više od 10.000 gusaka i pataka donosi popriličan profit svome vlasniku Ferencu Vargi. Jetra, guščje perje i pačja jaja na vrhuncu su potražnje. Kaže da je njegova zemlja savršena za takvu vrstu posla.

„Za razliku od zemalja Zapadne Europe i SAD-a, mi u Mađarskoj držimo perad na otvorenom,“ rekao je Varga za RT. „Klima i okoliš to dopuštaju pa se perad dobro razvija i dobivamo ekološki čisto meso i jaja.“

Prije manje od desetljeća, mađarske patke bile su prodavane diljem Zapadne Europe i ZND-a. Međutim, sada vlasnik ove farme mora tražiti nova tržišta – uključujući Kinu i Japan – jer je postalo veoma teško poslovati na vlastitom kontinentu.

Kaže da je, otkad je njegova država postala članica EU, morao dvostruko umanjiti broj svoje peradi.

„Izgubili smo rusko tržište – svoga glavnog kupca – u zamjenu za tržište EU. No ispostavilo se da Europa, izuzev Francuske, nije pretjerano zainteresirana za naše proizvode. To je ozbiljno utjecalo na potražnju i vlasnici farmi morali su osigurati svoju perad jer su nove regulacije za uzgoj bile preskupe.“

Prije kolapsa socijalističkog režima 1990, Mađarska je bila jedna od europskih hraniteljica. Njezin poljoprivredni sektor bio je snažan dio ekonomije i države postsovjetskih prostora aktivno su uvozile mađarske proizvode. 2004. godine država je ušla u EU, no umjesto obećane bolje budućnosti, mađarska je poljoprivreda dobila ozbiljan udarac.

„EU nije bilo u interesu poboljšati situaciju na mađarskom tržištu,“ kaže Gyula Thürmer iz Mađarske komunističke radničke partije. „Zapravo su htjeli preuzeti mađarsko tržište. I uspjeli su. Ne trebaju našu proizvodnju, sami proizvode dovoljno maslaca, mesa i vina. Žele da mađarski narod kupuje njihove proizvode. No to je loše za nas; to je kao da smo kolonija.“

Bruxelles ima poseban program za razvoj regionalne poljoprivrede koji farmerima obećava veće prihode. Ipak, stručnjaci kažu da donosi slabe rezultate. Lokalni proizvođači gube više od trećine svojih prihoda svake godine od 2004, u usporedbi s devedesetima. A sada im je čak i njihovo tržište praktički zatvoreno.

„Strani supermarketi preplavili su mađarsko tržište jeftinom robom, koja se usto mnogo bolje promovira nego domaći proizvodi,“ tvrdi Atilla Rojash, predsjednik mađarskog poljoprivrednog udruženja. „A prema regulacijama EU ne možemo tražiti od tih supermarketa da prodaju samo naše proizvode. Jedino što smo uspjeli napraviti da izbjegnemo potpuno uništenje lokalnih tržišta jest da smo progurali legislativu koja obvezuje te trgovine da imaju barem 30% domaćih proizvoda na svojim policama.“

Mađarska ima moratorij na inozemnu kupovinu poljoprivrednog tla. Seljaci kažu da je to jedina stvar koja sprečava poljoprivredni sektor da bude potpuno pregažen. Zabrana istječe u travnju sljedeće godine i nije jasno hoće li EU dopustiti Budimpešti da je produži.

Aleksej Jaroševski

S engleskog prevela: Dijana Ćurković

Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve