Plenum 21. rujna 2010.

Izjava za medije – 21. rujna 2010.

Radosna vijest o dogovoru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa s Rektorskim zborom o plaćanju diplomskih studija prenijela se brzinom svjetlosti po svim hrvatskim medijima. No niti ovaj dogovor studentima nije pružio potpuno javno financirano obrazovanje za koje se bore, već predstavlja tek privremeno rješenje pod krinkom besplatnog obrazovanja što će studentima i njihovim roditeljima uskoro doslovno doći na naplatu.

Odluka Vlade RH, točnije ono što se službeno naziva „dogovorom Vlade i Rektorskog zbora“, o financiranju diplomskih studija za iduću akademsku godinu naišlo je na nekritičku medijsku (pozitivnu) ocjenu bez ikakve dublje analize. Tobože besplatno studiranje koje nam daje Vlada u ovim teškim vremenima naišlo je na općenarodnu podršku, a još jednom političke strukture su vješto iskoristile potencijal populističkog diskurza čiji se efekt dodatno poboljšava u trenutku rastuće nejednakosti i onoga što se naziva „gospodarskom krizom“, a iza čega se krije kriza jednog sistema. Ovakvu odluku Vlade stoga tumačimo kao jeftini nastavak izgradnje kulta ličnosti najveće hrvatske sindikalistice (u koji se krenulo projektom „socijalnog“ rebalansa proračuna) i pokušaj jednokratnog socijalnog smirivanja (po premijerkinu priznanju, Vlada se boji “grčkog scenarija”).

Kao što smo već više puta napomenuli – ovakve odluke su kratkoročno rješenje često uvjetovano dnevnom politikom. Tek se donošenjem zakona i konačnom uspostavom potpuno javno financiranog obrazovanja stvara socijalna jednakost u ovom sektoru, a to je ono za što se borimo. Prenesemo li posljednju Vladinu odluku o besplatnim diplomskim studijama na teren fakultetske administracije i politike pojedinih fakulteta lako ćemo ustanoviti da tu nije riječ o besplatnom studiju, nego o provođenju rektorove politike (nastale u suradnji s političkim vrhom) linearnih modela koja je implementirana kako bi se poticala “studentska odgovornost”, što je floskula iza koje se kriju pokušaji da se namaknu sredstva za financiranje opstanka visokoškolskih institucija koje država ne planira javno financirati.

Izdvajamo tri različita primjera sa Sveučilišta u Zagrebu koja jasno pokazuju o kakvom se besplatnom studiju radi i na koji način se nastavlja provoditi komercijalizacija (visokog) obrazovanja (što je očito izvan medijskih horizonata). Prehrambeno-biotehnološki fakultet, prema javno dostupnim informacijama, provodi politiku linearnog modela prema broju ECTS bodova tako da samo oni koji su skupili 60 ECTS-a imaju pravo na studij financiran javnim novcem, dok svi ostali svoje studiranje moraju plaćati prema cjeniku „prikazanom kod Studentske referade“. Ovakav konzumeristički princip dodatno je vulgariziran na Ekonomskom fakultetu koji studij naplaćuje svima onima koji nisu postigli prosjek ocjena od 4.5; ostali plaćaju iznose prema cijenama u rasponu od 1950 do 5850 kuna ovisno o decimali svog prosjeka. Time smo konačno dobili računicu kolika je tržišna cijena studentskog znanja i što je to, zapravo, izvrsnost. Za kraj ovog prikaza razine komercijalizacije visokog školstva prema Bjeliševu modelu ostavili smo Pravni fakultet koji na najbolji način oslikava krajnost procesa koji ubrzano zahvaća hrvatsko visoko školstvo. Naime, na Pravnom fakultetu sve birokratske usluge se propisno naplaćaju prema Odluci o cijenama usluga: od prijave diplomskog rada koja košta deset kuna, preko diploma od 200 kn (na hrvatskom i engleskom) i 350 kn (na latinskom jeziku) do naknade za ocjenu diplomskog rada za studente koji koriste apsolventsku godinu ili su izvanredni studenti koja iznosi 500kn, naravno uz zadržavanje participacija.

Navedeni primjeri na najbolji način predočavaju stanje u kojem se hrvatsko visoko obrazovanje nalazi i razloge koji taj sektor ne čine dostupnim svim građanima, tj. čine ga dostupnim samo određenoj manjini. Naš cilj, pritom, ostaje isti – ostvarivanje obrazovanja kojem pristup imaju svi bez obzira kojoj klasi pripadali!

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Tagovi:

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve