Čiji oporavak? Kakva dvostruka recesija?

Richard Wolff u članku pokazuje zbog čega je zabrinutost oko ponovnog ulaska Amerike u recesiju nakon njenog navodnog „oporavka“ ustvari krivo čitanje ekonomske situacije odnosno izostavljanje najvažnijih ekonomskih pokazatelja: postotka nezaposlenosti i kvalitete radnog mjesta, tj. visine plaća i naknada u odnosu na radno vrijeme i vrijeme za odmor i plaćene neradne dane. Rast profita korporacija nauštrb radnih mjesta, plaća i mirovina može voditi samo u još veću ekonomsku nestabilnost.


Je li u tijeku ekonomski oporavak? Je li došlo do oporavka koji je sada zaustavljen? Hoće li trenutna recesija od koje smo se djelomice oporavili sada ući u drugu fazu tj. ponovno započeti? U zahuktalim raspravama u koje su uključeni srednjostrujaški političari, novinari i intelektualci lome se koplja oko pitanja oporavka i dvostruke recesije. No ekonomska stvarnost za većinu je Amerikanaca potpuno drugačija.

Institut za ekonomsku politiku (Economic Policy Institute) u Washingtonu sastavio je grafikon prikazan dolje koji možemo koristiti da bismo razjasnili i ispravili zbrku oko „oporavka“ i „dvostruke recesije“.



Grafikon pokazuje da su se “oporavili” samo profiti korporacija. Oni su počeli opadati s početkom krize na kraju 2007. sve dok nisu dosegli najnižu razinu krajem 2008. Nakon toga profiti korporacija su se „oporavili“ i rasli do sredine 2010, a s njima je raslo i tržište dionica. Na grafikonu je prikazano razdoblje do travnja 2010, nakon čega je oporavak korporacijskih profita i tržišta dionica zatajio i sada prijeti ponovnim opadanjem. Drugo opadanje korporacijskih profita predstavlja tu „dvostruku recesiju“ koje se boje političari, novinari i intelektualci. Time nam pokazuju kako ne znaju razlikovati ono što se događa s profitima od onoga što se događa u ekonomiji.

Bolje mjerilo stanja ekonomije jest broj plaćenih zaposlenja koje ekonomija omogućuje. Taj grafikon pokazuje da je pad broja plaćenih zaposlenja započeo nedugo nakon početka Velike recesije i da se od tada nije zaustavio. Radna mjesta su nestajala bez obzira na to što je stotine tisuća mladih završilo obrazovanje i počelo tražiti posao. Istovremeno, skraćeno radno vrijeme i prisilni dopusti narušili su kvalitetu mnogih zaposlenja koja još nisu propala. Tom narušavanju doprinijelo je i široko rasprostranjeno smanjivanje plaća i naknada (mirovina, zdravstvenog osiguranja, godišnjih odmora itd.). Gotovo nitko nije ostao nezahvaćen povećanom nesigurnošću zaposlenja.

Nikada nije ni došlo do „oporavka“ za većinu Amerikanaca. U biznisu je bilo došlo do oporavka, ali tome sada prijeti ponovno opadanje. Većinu radnika ne čeka drugi pad jer se njihovi ekonomski uvjeti nisu nikada ni bili oporavili. Pred njima je rizik da će korporacije na drugi pad u svojim profitima reagirati prebacujući na radnike još veće troškove prouzrokovane ovom kapitalističkom krizom.

Richard Wolff
S engleskog preveo Damjan Rajačić

Vezani članci

  • 17. siječnja 2021. Radnice i radnici ustaju protiv nasilja ekstremne desnice "U više ekonomskih sektora – od zrakoplovne industrije do korporacija koje se bave tehnologijom – protekla su dva tjedna radnice i radnici te njihovi sindikati poveli u borbi protiv ekstremno desne baze Donalda Trumpa."
  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek Filmski redatelj i performer Dario Juričan imao je krajem prošle godine premijeru novog dugometražnog dokumentarnog filma Kumek, o gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću. Međutim, redatelj nije uspio kapitalizirati ozbiljni četverogodišnji istraživački novinarski rad i prevesti ga u ambiciozniju političku analizu, zadržavajući repetitivni narativ na razini esencijalističkog moralnog prokazivanja, površnih generalizacija uz izlete u urbani rasizam i prijezira prema narodu koji je i sam navodno sklon korupciji te biranju vlastodržaca po svojoj mjeri i kada idu protiv njegovih interesa.
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? U osvrtu na nedavnu polemiku na književnoj sceni o klasi i autanju, autorica ukazuje na važnost daljnjeg razmatranja kompleksne uloge klasnog položaja u životnim odlukama. Strukturno određenje klase govori o tupoj, nepersonalnoj ekonomskoj prinudi ugrađenoj u kapitalističko društvo, ali ne objašnjava jednoznačno karakter pojedinke_ca. Iako povezana s identitetom, klasa se ne može mehanički derivirati iz identiteta, kao ni obratno.
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, uz fokus na osobe s invaliditetom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve