Novi list: Damir Boras objasnio zašto profesori ne mogu sudjelovati u radu zadarskog sveučilišta

Nastavljamo pratiti priču o besplatnom poslijediplomskom studiju humanistike u Zadru na kojem, po svemu sudeći, profesori s najvećeg humanističkog fakultet u ovom dijelu Europe, neće moći biti mentori. Naime, prema tumačenju dekana našeg fakulteta dr. sc. Damira Borasa: “ne može netko izvoditi studije za badava”. Više o ovome u tekstu Jerka Bakotina iz današnjeg Novog lista:



Uprava Filozofskog fakulteta ne želi izdati dopuštenje svojim profesorima da sudjeluju u programu besplatnog poslijediplomskog studija humanistike Sveučilišta u Zadru. Kako smo već pisali, radi se o programu u kojem nema klasičnih predavanja, nego isključivo mentorskog rada, te nije bitno s kojeg sveučilišta u zemlji ili inozemstvu dolaze profesori. Za razliku od doktorskog studija u Zagrebu, koji košta desetak tisuća kuna po semestru, dakle, šezdeset tisuća za čitav studij, zadarsko Sveučilište ne naplaćuje ni lipe, profesori rade besplatno, a studenti snose samo možebitne troškove prijevoza do mentora. Dekan FF-a Damir Boras otvoreno kaže da je »problem prije svega u tome što je njihov studij besplatan, a naš nije«.

– Konzultirao sam se s odsjecima našeg fakulteta koji bi došli u obzir za suradnju, bilo je dosta oklijevanja među profesorima i za sada ih nisam mogao nego odbiti. To je osjetljivo pitanje o kojem bi trebalo temeljito porazgovarati. Naime, teoretski, na nekim doktorskim studijima imamo svega sedam-osam kandidata, i ako bi oni otišli za badava ostali bismo bez njih, a trebaju nam, govori Boras. Pojasnio je da je zagrebačko Sveučilište potplaćeno, te da »netko mora plaćati doktorske studije«.

– Mi živimo od našeg doktorskog rada. Ne možemo studije izvoditi za badava, Ministarstvo znanosti nam ne plaća ni diplomske studije, kako su obećali. Naš doktorski studij najjači je u državi, a potplaćeni smo, dok se znanstveni radi uopće ne plaća, nastavio je Boras.

Ipak, dodao je kako »Zadar ima vrlo kvalitetno sveučilište, da je razgovarao s zadarskim prorektorom Skračićem te da odluka možda i nije konačna«. Inače, o ovoj odluci naše novinare obavijestili su pojedini profesori FF-a koji bi željeli sudjelovati u tom doktorskom studiju, a ovim su onemogućeni. Ipak, za sada ne bi izlazili u javnost s imenima. Što se Sveučilišta u Zadru tiče, organizator dotičnog doktorskog programa Nikola Vuletić za sada nije želio ništa komentirati. Ako, pak, se ne promijeni ova odluka, to će biti još jedan slučaj u kojem, zbog ni izdaleka dovoljnog financiranja od strane države, obrazovanje postaje dostupno samo onima koji su to mogu platiti.

Jerko Bakotin (Novi list)

Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve