Fotke: Akcije solidarnosti sa studentima u Italiji i Velikoj Britaniji

Prošli su tjedan studenti u nekoliko gradova diljem Hrvatske organizirali mini akcije solidarnosti s kolegama u Italiji i Velikoj Britaniji koji se bore protiv povećanja školarina i rezova u obrazovnom sektoru, kako bi još jednom upozorili javnost i akademsku zajednicu na kontinuiranu borbu protiv sve veće komercijalizacije obrazovanja.


Tijekom proteklog tjedna nezavisne inicijative studenta iz Osijeka, Pule, Zadra te plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu i onoga iz Rijeke, održali su akcije solidarnosti sa svojim kolegama iz Engleske i Italije. Na istaknutim mjestima u svojim gradovima izvjesili smo transparente s natpisima potpore studentima koji protestiraju i ne prihvaćaju monstruozne školarine i dokidanje autonomije sveučilišta te njihovu komercijalizaciju i privatizaciju.

U Engleskoj nove, socijalno potpuno neosjetljive školarine više ne dopuštaju ni srednjestojećim obiteljima da bez kredita i dužničkog ropstva školuju svoju djecu. Većini će visoko obrazovanje od sada pa nadalje biti uskraćeno.

U Italiji se štetnim reformama uništava autonomija sveučilišta, ukidaju se socijalne stipendije i nanijela se ogromna šteta zatvaranjem mnogih odjela diljem zemlje zbog “neprofitabilnosti”.

Spomenute zemlje nisu jedine koje su pogođene snažnim tendencijama komercijalizacije.

Hrvatska je jedna od zemalja koja svojom politikom vjerno slijedi primjer zapadnog “naprednijeg” društva. Zakonima koji posljednjih godinu i pol dana prolaze procese “javnih rasprava” i spremaju se za saborske procedure, ne uvode ništa drugo doli gore opisane scenarije. Predstavnici bolesne i korumpirane politike žele se jače infiltrirati u upravljačke strukture hrvatskih sveučilišta kako bi se fakulteti što prije i što lakše mogli odvojiti od države i privatizirati. Uz zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje je ostalo zadnji i jedini teret države kojeg se želi riješiti. Društvo u kojem nečiji život nije vrijedan ako nije profitabilan, izopačeno je društvo i potrebno ga je hitno preobraziti.

Osim poruke solidarnosti studentima, ovo je isto tako i poziv na promišljanje o ugroženom položaju sviju nas.

Podržavamo sve one koji se protiv ovakvih štetnih reformi bore svim raspoloživim sredstvima. Čak i nakon izglasavanja zakona, vrijeme je za još jači otpor.

Jedan svijet, jedna borba! Obrazovanje nije na prodaju!

U Zagrebu su studenti objesili transparente na zgrade Rektorata i Filozofskog fakulteta











Studenti u Puli transparente su objesili na istaknuta javna mjesta







U Zadru su studenti izvjesili transparent na gradske zidine, poznate i pod imenom “Bedemi zadarskih pobuna”


Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve