Studentski štrajk u Portoriku jača, javno obrazovanje i građanska prava u opasnosti

Donosimo vam tekst o studentskom štrajku protiv novih školarina u Portoriku, koji je izazvao represivne mjere neviđene u toj državi već desetljećima, uključujući policijsku okupaciju kampusa. O stanju u Portoriku i borbi studenata protiv privatizacije javnog obrazovanja pročitajte više u tekstu.


Istodobno s masovnim, katkad eksplozivnim studentskim prosvjedima u Rimu i Londonu, u utorak je Sveučilište u Portoriku opet postalo žarište studentskih prosvjeda koji su glavni kampus pretvorili u militarističku zonu policije i specijalaca opremljenih niskoletećim helikopterima i snajperima. Konflikt oko pretjeranog povećanja školarina sada se pretvorio u borbu protiv privatizacije javnog obrazovanja.

Otpor nametnutim školarinama ($800), izazvao je represivne državne mjere: prvi put u trideset i jednu godinu, policija je okupirala glavni kampus, a lokalni Vrhovni sud, odnedavno sastavljen od vladajuće stranke, u ponedjeljak je zabranio studentske štrajkove i prosvjede na kampusima. U utorak više od 500 studenata prkosilo je vladajućima demonstrirajući na kampusu, mašući sloganom “Boje nas se, jer se mi njih ne bojimo”. (“Nos tienen miedo porque no tenemos miedo”) Trenutni štrajk preispituje suglasnost s pregovorima o školarinama od $800, koji su u lipnju okončali dvomjesečno zatvaranje 10 od 11 kampusa Sveučilišta u Portoriku, budući da Sveučilištu prijeti gubitak od 240 milijuna američkih dolara, koji je pospješen državnim neplaćanjem duga Sveučilištu.



Udruge za građanska prava proglasile su stanje uzbune nakon prošlotjednih nemira i izjava vodećih javnih dužnosnika koje stvaraju neprijateljsku atmosferu i brane slobodu govora, . Kao odgovor, 15 000 pristaša Sveučilišta marširalo je u nedjelju u San Juanu od zgrade Kongresa do La Fortaleze, rezidencije guvernera Portorika, ispod smirujućeg svijetlo plavog tropskog neba, na tom teritoriju SAD-a, s otprilike 4 milijuna američkih državljana – činjenica slabo poznata Amerikancima koji Portoriko doživljavaju kao turističko odredište.



U napetom stanju koje je prethodilo ovom tjednu, vodeći sveučilišni dužnosnici opetovano su prijetili da će ih štrajk možda natjerati da zatvore glavni kampus u Rio Pedrasu, koji okuplja više od 20 000 studenata, zapošljava oko 1 200 profesora i 5 000 nenastavnog osoblja, te se u njega ulijevaju milijuni za znanstvena istraživanja (sveučilišna mreža služi 65 000 studenata). Nadalje, deset od jedanaest kampusa Sveučilišta u Portoriku ostaje na probnom roku agencije za akreditiranje, Middle States Association, u područjima dugoročne fiskalne sposobnosti i efektivnog administrativnog upravljanja, kojima je sadašnja studentska mobilnost simptom, a ne uzrok.

Prošli tjedan tenzije su narasle vodeći do dvodnevnog studentskog štrajka kad je Capitol Security, privatna zaštitarska firma koju je unajmilo Sveučilište za 1,5 milijun američkih dolara, demolirala ulazna vrata kampusa. Zaštitari su bili mladi s malo ili nimalo obuke, nisu nosili identifikacijske oznake, neki su bili naoružani štapovima i cijevima, u atmosferi zastrašivanja neviđenoj od štrajka lučkih radnika 1940-ih. Mnogi zaštitari unovačeni su iz marginalnih afroportorikanskih zajednica, npr. Villa Cañona u Loízi, koja je prema tamošnjim vođama, poprište dokumentiranog policijskog nasilja i uznemirujuće dimenzije institucionalnog rasizma.

Prijavljeno je nekoliko nasilnih incidenata, uključujući i slučaj studenta kojeg su ozbiljno ozlijedili zaštitari. Video koji tobože pokazuje studente kako razbijaju prozor zaštitarskog kombija, neprekidno je emitiran u lokalnim medijima kao opravdanje policijske okupacije kampusa, upravo kad su studenti mirno završili dvodnevni štrajk.

“Sveučilište u Portoriku ima dugogodišnju povijest infiltratora i sabotera angažiranih za poticanje takvih incidenata”, rekao je William Ramirez, izvršni direktor portorikanskog odjela američke Udruge za građanske slobode. Incident je izazvao niz provokacija. Guverener Luis Fortuño, u televizijskom je nastupu otvoreno rekao da se ljevičare više neće tolerirati na kampusu. Njegov šef osoblja, Marcos Rodriguez Ema, javno je prijetio izbacivanjem studenata i profesora koji se usuđuju prosvjedovati. (“vamos a sacarlos a patadas“).

Administracija sveučilišta ograničila je prosvjede na područja izvan kampusa, a u ponedjeljak je počasna rektorica Ana Guadalupe do 15. siječnja formalno zabranila sve prosvjede ili ikakve grupne aktivnosti na kampusu. Također je izdala proglas kojim se zahtijeva obavezno nošenje studentskih identifikacijskih isprava u svako doba dana.

Prema Ramirezu, Fortuñove izjave upućene ljevičarima, limitiranje prosvjeda na područja izvan kampusa i zabrana prosvjeda, kršenja su 1. amandmana, prava zajamčenog Ustavom. Policijska prisutnost, i teško naoružani specijalci stvaraju atmosferu zastrašivanja koja onemogućuje kreativnost.

“Umjesto da odgovaraju na nasilje, stvorili su nasilno okruženje”, rekao je Ramirez, dodavši da je u uvjetima gdje se policijska okupacija koristi kao preventivna mjera, “gotovo sigurno da će doći do nasilja”.

U četvrtak je kao odgovor na policijsku prisutnost na kampusu, na sastanku od 300-tinjak profesora, većina njih izglasala neodržavanje nastave dok je kampus pod opsadom, sa sjećanjem na smrtonosne posljedice policijske brutalnosti za vrijeme posljednje okupacije 1981. U subotu je Jose Figueroa Sancha, šef policije, najavio planove za stalnu policijsku postaju na kampusu, koristeći zabranu narkotika kao opravdanje, usprkos općepoznatoj činjenici da se prodaja droge odvija na mjestima nedaleko od kampusa. Obično kampus raspolaže vlastitim odredom zaštitara.

I neki od studentskih vođa koji se protive štrajku, oglasili su se protiv policijskog zauzimanja kampusa. Omar Rodriguez, predsjednik Studentskog zbora Pedagoškog fakulteta, osnivač i urednik Facebook stranice Estudiantes de la UPR Informan, s preko 30 000 članova, prijavio je napad zaštitarâ bez ikakvog povoda, dok je policija stajala sa strane i smijala mu se dok je on molio za pomoć.

Rekao je :„Pretjerana policijska prisutnost je nepotrebna i zastrašujuća“, nadodavši da je pedagoški apsurdno u takvom okruženju očekivati od studenata da se koncentriraju na učenje.

Iskorištavajući tenzije, Giovanni Roberto, vođa studentskog štrajka, klasnom je solidarnošću pokušao uspostaviti dijalog sa zaštitarima Capitol Securitya, rekavši: “Doveli su nam mlade koji su upravo oni za koje se borimo, kako bi i oni mogli imati pristup sveučilištu.”

Procjenjuje se da će nove školarine od $800, natjerati 10 000 studenata da odustanu od fakulteta, iako su državne legislature i Fortuñova vlada izglasale zadnje pokušaje stvaranja sredstava za studentske poslove i školarine. Brojne iscrpne fiskalne alternative školarinama ponuđene od vjerodostojnih izvora nailaze na zatvorena vrata.

Sam štrajk još mora izgraditi širu podršku. Široko rasprostranjena briga da će štrajk ugroziti opstanak institucije, mobilizirala je neke pa i studente protiv pokreta, usprkos velikoj većini koja ih podržava.. Dok su studenti s nekih kampusa organizirali štrajkove, drugi su glasali protiv takvih mjera. Na kampusu Rio Piedras, studenti koji ne štrajkaju, uključujući i nekadašnje prosvjedne vođe, potpisali su javni proglas u kojem traže otvaranje kampusa i normalno održavanje nastave.

Unatoč tome, organizatori štrajka nadaju se da će nepromišljenost administracije osvojiti naklonost studentima te mobilizirati ostale skupine. Najveća organizacija profesora, Asociacion Puertorriquena de Profesores Universitarios, i organizacije nenastavnog osoblja, La Hermandad de Empleados No-Docentes, uputile su standardne pozive za poštivanje štrajka. Angel Figureoa Jaramillo, predsjednik UTIER-a, sindikata električara, javno je pozvao na podršku demonstracijama.

Ima li ili ne sadašnji konflikt destabilizirajući potencijal na Fortuñovu administraciju, ovisi o širem kontekstu ekonomskog blagostanja. Fortuño i legislativna većina ekstremne desnice došli su na vlast mandatirani da kazne prijašnju vlast za najgore ekonomsko stanje u proteklim desetljećima, bez mogućnosti prijevremenih izbora kao provjere sadašnje politike.

Fortuño, samoprozvani Reganovac, postao je miljenik Republikanske stranke zbog nametanja nepopularnih mjera štednje, preko zakona nazvanog Ley 7 (Zakon 7), kojim se otpušta preko 20 000 zaposlenika javnog sektora; zbog udara na državne agencije, uključujući UPR, s osakaćujućim rezovima ciljanim na uočljive ideološke protivnike; i zbog poništavanja ugovora radnika javnog sektora na tri godine. Takav pokret, sličan Reaganovom otpuštanju štrajkaških kontrolora leta, trebao bi upozoriti sindikate diljem zemlje na interese republikanske stranke.

Fortuñova vlada već je započela pregovore o prodaji ili dugotrajnom najmu UPR-ovih kampusa privatnim fakultetima, pa i onima čiji su vlasnici veliki donatori njegovoj kampanji. To kao i kriza uzrokovana neplaćanjem studentskih kredita, a povezana s osrednjim privatnim fakultetima u SAD-u, prijeti da će sve brže prerasti u problem velik gotovo kao i hipotekarna kriza.

Događaji koji se odvijaju koherentni su s popularnom tezom kanadske autorice Naomi Klein poznatoj kao „kapitalizam katastrofe“ . No studenti u Portoriku i diljem svijeta mobiliziraju se zbog dubinskih rezova i privatizacije javnog viskog obrazovanja u pokretima koji možda tek sad uzimaju prvi zamah.

“Od San Diega do Rima, od San Juana do Londona i Amsterdama, 2010. će biti zapamćena kao godina studentskih pokreta diljem svijeta”, komentirao je Antonio Carmona Baez, profesor politologije na Sveučilištu u Amsterdamu. “Još od 1968. studenti nisu globalno—istovremeno—ustali protiv autoriteta, ovoga puta za spas javnog obrazovanja.”

dr. Maritza Stanchich
vanjska suradnica na anglistici Sveučilišta u Portoriku
članak objavljen u Huffington Postu, 15. prosinca 2010.
S engleskog prevela Ivana Brklje

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve