Solidarnost je sredstvo u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.


Okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju, te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi, poručili su članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.

– Iako trenutačno nismo na ulicama poput naših kolega diljem svijeta, na simboličan način smo htjeli izraziti podršku i solidarnost svim studentima i radnicima koji pružaju otpor ukidanju socijalnih prava kao načinu rješavanja ekonomske krize, pojašnjeno je u priopćenju koje je tim povodom uputila ova neformalna skupina.

Akcije širom Hrvatske


– U Velikoj Britaniji je više od 50.000 tisuća osoba prosvjedovalo zbog utrostručenja školarina. S dosadašnje školarine od 3.000 funti na godinu, smanjenjem nacionalnog budžeta za visoko obrazovanje za 80%, školarina se povećala na 9.000 funti godišnje. Studenti u Italiji također su se pobunili protiv reformi u visokom obrazovanju koje je nametnula vlada. Procijenjeno je da se u Rimu okupilo oko 100.000 prosvjednika: studenata, radnika i imigranata. Osim u Rimu, prosvjedi su se proširili i u druga mjesta u Italiji. U Grčkoj je 15. prosinca više od sto tisuća ljudi sudjelovalo u generalnom štrajku, sedmom po redu ove godine. Razlog prosvjeda su novi zakon o radu i mjere štednje koje je nametnula grčka vlada zajedno s Europskom unijom, MMF-om i Europskom centralnom bankom. Osim u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, prosvjeduje se i u drugim zemljama, u Portugalu, Irskoj, Francuskoj, SAD-u. Ekonomska kriza koju je proizveo kapitalizam prelama se i na leđima radnika i studenata u Hrvatskoj. Svakodnevno svjedočimo otpuštanjima radnika, ukidanju radničkih prava, ali i štrajkovima radnika zbog antisocijalnih mjera koje su im nametnute. Iako su se i studenti u Hrvatskoj prošle godine pobunili protiv povećanja školarina, trend komercijalizacije školstva se i dalje nastavlja, a ova tendencija vidljiva je u aktualnim izmjenama nekoliko zakona koji se tiču znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta također stoji u priopćenju neformalnog udruženja studenata i radnika.

“Bedemi zadarskih pobuna”
osvanuli su prekriveni transparentom
U razgovoru za Magazin Zadarskog lista, članovi i članice skupine pojašnjavaju kako je neformalno udruženje nastalo kao “spontana inicijativa aktivista – studenata i radnika u Zadru”.

– Akciju solidarnosti sa studentima i radnicima u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, ali i šire, održali smo u koordinaciji sa studentima i radnicima iz drugih gradova u Hrvatskoj. Iako je Zadar uranio s „bacanjem” transparenta na bedem, slične akcije solidarnosti održat će se i u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Splitu. Cilj ove akcije je poslati poruku solidarnosti svim aktivistima i prosvjednicima koji su se tijekom ovog mjeseca na ulicama Italije, Engleske i Grčke aktivno borili za svoja prava. Na ovaj način, iako ne jednako kao i naši kolege – naulicama, želimo poručiti kako su nam problemi s kojima se oni suočavaju zajednički te da u tome nisu sami. Gledajući širi kontekst, koji je obilježen diskursom o ekonomskoj krizi, okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi i u kojima će živjeti njihova djeca. Upravo u ovom kontekstu, studentski pokret pokazao se kao pozitivna prekretnica jer je postavio na vidjelo, ne samo studentski zahtjev prava na besplatno obrazovanje, već i pitanje radničkih prava i prava seljaka. Na taj način imenovao se neizrečeni problem – neoliberalni kapitalizam. Stavljanje transparenta na vidljivo mjesto u gradu također je i alternativni izvor informiranja javnosti s obzirom da se u „mainstream” medijima o prosvjedima koji se događaju diljem svijeta jako malo ili uopće ne izvještava, poručuju članovi i članice skupine čije je identitet poznat redakciji koja poštuje njihov izbor neizlaženja u javnost isticanjem identiteta pojedinca ili pojedinke izabranog/e za i za glasnogovornika/cu akcije.

Povezivanje studenata i radnika


Ovaj novitet u medijskoj praksi uveden je u kao praksa pri informiranju o plenumskim odlukama Filozofskog fakulteta u Zagrebu za vrijeme blokade u proljeće 2009. godine, kako bi se izbjeglo da poruka njihovog djelovanja bude zasjenjena skretanjem pozornosti na osobnost pojedinca, odnosno kako bi se, kako to navode autori „Blokadne kuharice” zagrebačkog Filozofskog „izbjegao svaki personalizirani spektakl”.

Artikuliranje studentskih zahtjeva kroz plenumske odluke i nedavna potpora studenata radnicama „Kamenskog”, na prvom mjestu upravo studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, danas je prepoznata kao moment obrata nakon dvadesetogodišnje građanske pasivnosti.

– Kao najdragocjeniju stvar proizašlu iz studentskog pokreta smatramo povezivanje studenata i radnika, kao i seljaka i svih ugroženih društvenih skupina koji u suštini nailaze na isti problem. Ovo povezivanje najizraženije je u Zagrebu gdje se može izdvojiti nekoliko primjera: podrška studenata seljacima ispred Ministarstva prošle godine, održavanje plenuma seljaka na Filozofskom fakultetu, podrška studenata i građana akciji „Ne damo Varšavsku”, nedavna podrška studenata, ali i drugih građanskih inicijativa radnicama „Kamenskog”. U vrijeme rastućeg pesimizma, ovo su svakako pozitivni primjeri na koje treba ukazivati i poticati slične u svojoj lokalnoj zajednici. Smatramo da je solidarnost sredstvo s kojim se stvaraju savezništva u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije, komercijalizacije i fleksibilizacije. Samo ako djelujemo zajedno, na nacionalnoj i internacionalnoj razini, stvari se mogu mijenjati.

Nives Rogoznica
Tekst je objavljen u Zadarskom Listu 23.12.2010.

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve