Solidarnost je sredstvo u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.

Okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju, te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi, poručili su članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.

– Iako trenutačno nismo na ulicama poput naših kolega diljem svijeta, na simboličan način smo htjeli izraziti podršku i solidarnost svim studentima i radnicima koji pružaju otpor ukidanju socijalnih prava kao načinu rješavanja ekonomske krize, pojašnjeno je u priopćenju koje je tim povodom uputila ova neformalna skupina.

Akcije širom Hrvatske

– U Velikoj Britaniji je više od 50.000 tisuća osoba prosvjedovalo zbog utrostručenja školarina. S dosadašnje školarine od 3.000 funti na godinu, smanjenjem nacionalnog budžeta za visoko obrazovanje za 80%, školarina se povećala na 9.000 funti godišnje. Studenti u Italiji također su se pobunili protiv reformi u visokom obrazovanju koje je nametnula vlada. Procijenjeno je da se u Rimu okupilo oko 100.000 prosvjednika: studenata, radnika i imigranata. Osim u Rimu, prosvjedi su se proširili i u druga mjesta u Italiji. U Grčkoj je 15. prosinca više od sto tisuća ljudi sudjelovalo u generalnom štrajku, sedmom po redu ove godine. Razlog prosvjeda su novi zakon o radu i mjere štednje koje je nametnula grčka vlada zajedno s Europskom unijom, MMF-om i Europskom centralnom bankom. Osim u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, prosvjeduje se i u drugim zemljama, u Portugalu, Irskoj, Francuskoj, SAD-u. Ekonomska kriza koju je proizveo kapitalizam prelama se i na leđima radnika i studenata u Hrvatskoj. Svakodnevno svjedočimo otpuštanjima radnika, ukidanju radničkih prava, ali i štrajkovima radnika zbog antisocijalnih mjera koje su im nametnute. Iako su se i studenti u Hrvatskoj prošle godine pobunili protiv povećanja školarina, trend komercijalizacije školstva se i dalje nastavlja, a ova tendencija vidljiva je u aktualnim izmjenama nekoliko zakona koji se tiču znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta također stoji u priopćenju neformalnog udruženja studenata i radnika.

“Bedemi zadarskih pobuna”
osvanuli su prekriveni transparentom

U razgovoru za Magazin Zadarskog lista, članovi i članice skupine pojašnjavaju kako je neformalno udruženje nastalo kao “spontana inicijativa aktivista – studenata i radnika u Zadru”.

– Akciju solidarnosti sa studentima i radnicima u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, ali i šire, održali smo u koordinaciji sa studentima i radnicima iz drugih gradova u Hrvatskoj. Iako je Zadar uranio s „bacanjem” transparenta na bedem, slične akcije solidarnosti održat će se i u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Splitu. Cilj ove akcije je poslati poruku solidarnosti svim aktivistima i prosvjednicima koji su se tijekom ovog mjeseca na ulicama Italije, Engleske i Grčke aktivno borili za svoja prava. Na ovaj način, iako ne jednako kao i naši kolege – naulicama, želimo poručiti kako su nam problemi s kojima se oni suočavaju zajednički te da u tome nisu sami. Gledajući širi kontekst, koji je obilježen diskursom o ekonomskoj krizi, okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi i u kojima će živjeti njihova djeca. Upravo u ovom kontekstu, studentski pokret pokazao se kao pozitivna prekretnica jer je postavio na vidjelo, ne samo studentski zahtjev prava na besplatno obrazovanje, već i pitanje radničkih prava i prava seljaka. Na taj način imenovao se neizrečeni problem – neoliberalni kapitalizam. Stavljanje transparenta na vidljivo mjesto u gradu također je i alternativni izvor informiranja javnosti s obzirom da se u „mainstream” medijima o prosvjedima koji se događaju diljem svijeta jako malo ili uopće ne izvještava, poručuju članovi i članice skupine čije je identitet poznat redakciji koja poštuje njihov izbor neizlaženja u javnost isticanjem identiteta pojedinca ili pojedinke izabranog/e za i za glasnogovornika/cu akcije.

Povezivanje studenata i radnika

Ovaj novitet u medijskoj praksi uveden je u kao praksa pri informiranju o plenumskim odlukama Filozofskog fakulteta u Zagrebu za vrijeme blokade u proljeće 2009. godine, kako bi se izbjeglo da poruka njihovog djelovanja bude zasjenjena skretanjem pozornosti na osobnost pojedinca, odnosno kako bi se, kako to navode autori „Blokadne kuharice” zagrebačkog Filozofskog „izbjegao svaki personalizirani spektakl”.

Artikuliranje studentskih zahtjeva kroz plenumske odluke i nedavna potpora studenata radnicama „Kamenskog”, na prvom mjestu upravo studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, danas je prepoznata kao moment obrata nakon dvadesetogodišnje građanske pasivnosti.

– Kao najdragocjeniju stvar proizašlu iz studentskog pokreta smatramo povezivanje studenata i radnika, kao i seljaka i svih ugroženih društvenih skupina koji u suštini nailaze na isti problem. Ovo povezivanje najizraženije je u Zagrebu gdje se može izdvojiti nekoliko primjera: podrška studenata seljacima ispred Ministarstva prošle godine, održavanje plenuma seljaka na Filozofskom fakultetu, podrška studenata i građana akciji „Ne damo Varšavsku”, nedavna podrška studenata, ali i drugih građanskih inicijativa radnicama „Kamenskog”. U vrijeme rastućeg pesimizma, ovo su svakako pozitivni primjeri na koje treba ukazivati i poticati slične u svojoj lokalnoj zajednici. Smatramo da je solidarnost sredstvo s kojim se stvaraju savezništva u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije, komercijalizacije i fleksibilizacije. Samo ako djelujemo zajedno, na nacionalnoj i internacionalnoj razini, stvari se mogu mijenjati.

Nives Rogoznica
Tekst je objavljen u Zadarskom Listu 23.12.2010.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve