Solidarnost je sredstvo u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.


Okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju, te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi, poručili su članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.

– Iako trenutačno nismo na ulicama poput naših kolega diljem svijeta, na simboličan način smo htjeli izraziti podršku i solidarnost svim studentima i radnicima koji pružaju otpor ukidanju socijalnih prava kao načinu rješavanja ekonomske krize, pojašnjeno je u priopćenju koje je tim povodom uputila ova neformalna skupina.

Akcije širom Hrvatske


– U Velikoj Britaniji je više od 50.000 tisuća osoba prosvjedovalo zbog utrostručenja školarina. S dosadašnje školarine od 3.000 funti na godinu, smanjenjem nacionalnog budžeta za visoko obrazovanje za 80%, školarina se povećala na 9.000 funti godišnje. Studenti u Italiji također su se pobunili protiv reformi u visokom obrazovanju koje je nametnula vlada. Procijenjeno je da se u Rimu okupilo oko 100.000 prosvjednika: studenata, radnika i imigranata. Osim u Rimu, prosvjedi su se proširili i u druga mjesta u Italiji. U Grčkoj je 15. prosinca više od sto tisuća ljudi sudjelovalo u generalnom štrajku, sedmom po redu ove godine. Razlog prosvjeda su novi zakon o radu i mjere štednje koje je nametnula grčka vlada zajedno s Europskom unijom, MMF-om i Europskom centralnom bankom. Osim u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, prosvjeduje se i u drugim zemljama, u Portugalu, Irskoj, Francuskoj, SAD-u. Ekonomska kriza koju je proizveo kapitalizam prelama se i na leđima radnika i studenata u Hrvatskoj. Svakodnevno svjedočimo otpuštanjima radnika, ukidanju radničkih prava, ali i štrajkovima radnika zbog antisocijalnih mjera koje su im nametnute. Iako su se i studenti u Hrvatskoj prošle godine pobunili protiv povećanja školarina, trend komercijalizacije školstva se i dalje nastavlja, a ova tendencija vidljiva je u aktualnim izmjenama nekoliko zakona koji se tiču znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta također stoji u priopćenju neformalnog udruženja studenata i radnika.

“Bedemi zadarskih pobuna”
osvanuli su prekriveni transparentom
U razgovoru za Magazin Zadarskog lista, članovi i članice skupine pojašnjavaju kako je neformalno udruženje nastalo kao “spontana inicijativa aktivista – studenata i radnika u Zadru”.

– Akciju solidarnosti sa studentima i radnicima u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, ali i šire, održali smo u koordinaciji sa studentima i radnicima iz drugih gradova u Hrvatskoj. Iako je Zadar uranio s „bacanjem” transparenta na bedem, slične akcije solidarnosti održat će se i u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Splitu. Cilj ove akcije je poslati poruku solidarnosti svim aktivistima i prosvjednicima koji su se tijekom ovog mjeseca na ulicama Italije, Engleske i Grčke aktivno borili za svoja prava. Na ovaj način, iako ne jednako kao i naši kolege – naulicama, želimo poručiti kako su nam problemi s kojima se oni suočavaju zajednički te da u tome nisu sami. Gledajući širi kontekst, koji je obilježen diskursom o ekonomskoj krizi, okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi i u kojima će živjeti njihova djeca. Upravo u ovom kontekstu, studentski pokret pokazao se kao pozitivna prekretnica jer je postavio na vidjelo, ne samo studentski zahtjev prava na besplatno obrazovanje, već i pitanje radničkih prava i prava seljaka. Na taj način imenovao se neizrečeni problem – neoliberalni kapitalizam. Stavljanje transparenta na vidljivo mjesto u gradu također je i alternativni izvor informiranja javnosti s obzirom da se u „mainstream” medijima o prosvjedima koji se događaju diljem svijeta jako malo ili uopće ne izvještava, poručuju članovi i članice skupine čije je identitet poznat redakciji koja poštuje njihov izbor neizlaženja u javnost isticanjem identiteta pojedinca ili pojedinke izabranog/e za i za glasnogovornika/cu akcije.

Povezivanje studenata i radnika


Ovaj novitet u medijskoj praksi uveden je u kao praksa pri informiranju o plenumskim odlukama Filozofskog fakulteta u Zagrebu za vrijeme blokade u proljeće 2009. godine, kako bi se izbjeglo da poruka njihovog djelovanja bude zasjenjena skretanjem pozornosti na osobnost pojedinca, odnosno kako bi se, kako to navode autori „Blokadne kuharice” zagrebačkog Filozofskog „izbjegao svaki personalizirani spektakl”.

Artikuliranje studentskih zahtjeva kroz plenumske odluke i nedavna potpora studenata radnicama „Kamenskog”, na prvom mjestu upravo studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, danas je prepoznata kao moment obrata nakon dvadesetogodišnje građanske pasivnosti.

– Kao najdragocjeniju stvar proizašlu iz studentskog pokreta smatramo povezivanje studenata i radnika, kao i seljaka i svih ugroženih društvenih skupina koji u suštini nailaze na isti problem. Ovo povezivanje najizraženije je u Zagrebu gdje se može izdvojiti nekoliko primjera: podrška studenata seljacima ispred Ministarstva prošle godine, održavanje plenuma seljaka na Filozofskom fakultetu, podrška studenata i građana akciji „Ne damo Varšavsku”, nedavna podrška studenata, ali i drugih građanskih inicijativa radnicama „Kamenskog”. U vrijeme rastućeg pesimizma, ovo su svakako pozitivni primjeri na koje treba ukazivati i poticati slične u svojoj lokalnoj zajednici. Smatramo da je solidarnost sredstvo s kojim se stvaraju savezništva u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije, komercijalizacije i fleksibilizacije. Samo ako djelujemo zajedno, na nacionalnoj i internacionalnoj razini, stvari se mogu mijenjati.

Nives Rogoznica
Tekst je objavljen u Zadarskom Listu 23.12.2010.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve