Solidarnost je sredstvo u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.

Okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju, te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi, poručili su članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika

“Solidarnost s radnicima i studentima u Grčkoj, Italiji, Engleskoj… FIGHT BACK!” Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta spuštenog s gradskih bedema koji, usput budi rečeno, nose naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.

– Iako trenutačno nismo na ulicama poput naših kolega diljem svijeta, na simboličan način smo htjeli izraziti podršku i solidarnost svim studentima i radnicima koji pružaju otpor ukidanju socijalnih prava kao načinu rješavanja ekonomske krize, pojašnjeno je u priopćenju koje je tim povodom uputila ova neformalna skupina.

Akcije širom Hrvatske

– U Velikoj Britaniji je više od 50.000 tisuća osoba prosvjedovalo zbog utrostručenja školarina. S dosadašnje školarine od 3.000 funti na godinu, smanjenjem nacionalnog budžeta za visoko obrazovanje za 80%, školarina se povećala na 9.000 funti godišnje. Studenti u Italiji također su se pobunili protiv reformi u visokom obrazovanju koje je nametnula vlada. Procijenjeno je da se u Rimu okupilo oko 100.000 prosvjednika: studenata, radnika i imigranata. Osim u Rimu, prosvjedi su se proširili i u druga mjesta u Italiji. U Grčkoj je 15. prosinca više od sto tisuća ljudi sudjelovalo u generalnom štrajku, sedmom po redu ove godine. Razlog prosvjeda su novi zakon o radu i mjere štednje koje je nametnula grčka vlada zajedno s Europskom unijom, MMF-om i Europskom centralnom bankom. Osim u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, prosvjeduje se i u drugim zemljama, u Portugalu, Irskoj, Francuskoj, SAD-u. Ekonomska kriza koju je proizveo kapitalizam prelama se i na leđima radnika i studenata u Hrvatskoj. Svakodnevno svjedočimo otpuštanjima radnika, ukidanju radničkih prava, ali i štrajkovima radnika zbog antisocijalnih mjera koje su im nametnute. Iako su se i studenti u Hrvatskoj prošle godine pobunili protiv povećanja školarina, trend komercijalizacije školstva se i dalje nastavlja, a ova tendencija vidljiva je u aktualnim izmjenama nekoliko zakona koji se tiču znanosti, visokog obrazovanja i sveučilišta također stoji u priopćenju neformalnog udruženja studenata i radnika.

“Bedemi zadarskih pobuna”
osvanuli su prekriveni transparentom

U razgovoru za Magazin Zadarskog lista, članovi i članice skupine pojašnjavaju kako je neformalno udruženje nastalo kao “spontana inicijativa aktivista – studenata i radnika u Zadru”.

– Akciju solidarnosti sa studentima i radnicima u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, ali i šire, održali smo u koordinaciji sa studentima i radnicima iz drugih gradova u Hrvatskoj. Iako je Zadar uranio s „bacanjem” transparenta na bedem, slične akcije solidarnosti održat će se i u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Splitu. Cilj ove akcije je poslati poruku solidarnosti svim aktivistima i prosvjednicima koji su se tijekom ovog mjeseca na ulicama Italije, Engleske i Grčke aktivno borili za svoja prava. Na ovaj način, iako ne jednako kao i naši kolege – naulicama, želimo poručiti kako su nam problemi s kojima se oni suočavaju zajednički te da u tome nisu sami. Gledajući širi kontekst, koji je obilježen diskursom o ekonomskoj krizi, okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi i u kojima će živjeti njihova djeca. Upravo u ovom kontekstu, studentski pokret pokazao se kao pozitivna prekretnica jer je postavio na vidjelo, ne samo studentski zahtjev prava na besplatno obrazovanje, već i pitanje radničkih prava i prava seljaka. Na taj način imenovao se neizrečeni problem – neoliberalni kapitalizam. Stavljanje transparenta na vidljivo mjesto u gradu također je i alternativni izvor informiranja javnosti s obzirom da se u „mainstream” medijima o prosvjedima koji se događaju diljem svijeta jako malo ili uopće ne izvještava, poručuju članovi i članice skupine čije je identitet poznat redakciji koja poštuje njihov izbor neizlaženja u javnost isticanjem identiteta pojedinca ili pojedinke izabranog/e za i za glasnogovornika/cu akcije.

Povezivanje studenata i radnika

Ovaj novitet u medijskoj praksi uveden je u kao praksa pri informiranju o plenumskim odlukama Filozofskog fakulteta u Zagrebu za vrijeme blokade u proljeće 2009. godine, kako bi se izbjeglo da poruka njihovog djelovanja bude zasjenjena skretanjem pozornosti na osobnost pojedinca, odnosno kako bi se, kako to navode autori „Blokadne kuharice” zagrebačkog Filozofskog „izbjegao svaki personalizirani spektakl”.

Artikuliranje studentskih zahtjeva kroz plenumske odluke i nedavna potpora studenata radnicama „Kamenskog”, na prvom mjestu upravo studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, danas je prepoznata kao moment obrata nakon dvadesetogodišnje građanske pasivnosti.

– Kao najdragocjeniju stvar proizašlu iz studentskog pokreta smatramo povezivanje studenata i radnika, kao i seljaka i svih ugroženih društvenih skupina koji u suštini nailaze na isti problem. Ovo povezivanje najizraženije je u Zagrebu gdje se može izdvojiti nekoliko primjera: podrška studenata seljacima ispred Ministarstva prošle godine, održavanje plenuma seljaka na Filozofskom fakultetu, podrška studenata i građana akciji „Ne damo Varšavsku”, nedavna podrška studenata, ali i drugih građanskih inicijativa radnicama „Kamenskog”. U vrijeme rastućeg pesimizma, ovo su svakako pozitivni primjeri na koje treba ukazivati i poticati slične u svojoj lokalnoj zajednici. Smatramo da je solidarnost sredstvo s kojim se stvaraju savezništva u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije, komercijalizacije i fleksibilizacije. Samo ako djelujemo zajedno, na nacionalnoj i internacionalnoj razini, stvari se mogu mijenjati.

Nives Rogoznica
Tekst je objavljen u Zadarskom Listu 23.12.2010.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve