Podrška

Studentska podrška radnicama Kamenskog od 15. prosinca 2010.

Kao što smo već javili – sutra u podne u Gajevoj 30a pred zgradom Državnog odvjetništva u suradnji sa Zelenom akcijom i Pravom na grad organiziramo skup podrške radnicama Kamenskog. Na Slobodnom Filozofskom mogli ste pratiti agoniju kroz koju su prolazile žene koje ne vode bitku samo protiv poslodavaca koji su im tvrtku doveli do propasti, nego i protiv pravne države koja još jednom pokazuje svoju socijalnu “osjetljivost”. Prenosimo našu podršku radnicama povodom ove akcije:

Danas su radnice Kamenskog ponovno izašle na ulice uz pomoć udruga Pravo na grad i Zelena akcija te nas studenata koji i dalje pružamo radnicama bezrezervnu podršku.

Tvornica Kamensko, nekadašnja Kuća europske mode, trenutno je u stečajnom postupku. Trgovački sud u Zagrebu uskoro će odlučiti o raspodjeli stečajne mase. Zasad je izgledno da će pri toj raspodjeli radnice koje sedam mjeseci nisu dobile plaću za svoj rad ostati kratkih rukava, dok iste one tvrtke koje su tvornicu uništile žele razgrabiti svu preostalu imovinu. Te tvrtke prvo su radnicama oduzele pravo na rad i dostojanstvo, a sad im za kraj žele oduzeti i njihove pošteno zarađene plaće.

Do 2004. godine, dok je Kamensko bilo pod upravom radnica, tvornica je uspješno poslovala. Ulaskom novih vlasnika u tvornicu, istih vlasnika koji su ostavili bez posla stotine drugih ljudi, Kamensko kreće prema dnu. Ne radi se tu o slučajnosti: isti ti ljudi, povezani s Kutlinom Globus grupom, na čelnim su mjestima građevinskih tvrtki koje su već gradile svoja poslovno-stambena zdanja na ruševinama uništenih tvornica nauštrb izigranih radnika. Kamensko, nekadašnji hrvatski tekstilni div, za njih je predstavljalo samo još jedno vrijedno zemljište od kojeg mogu profitirati.

Iako se čini da je bitka za nastavak rada Kamenskog izgubljena, radnice ustraju u borbi za svoja prava. Svojim nam primjerom ulijevaju nadu da će i druge radnice i radnici u Hrvatskoj smoći snage da se odupru onima koji ih nekažnjeno gaze i uništavaju poduzeća ravnajući se isključivo vlastitim interesima, tj. interesima kapitala, ne mareći pritom ni za kakvu društvenu korist.

Studenti , kao i dosada, podržavaju sve akcije radnica Kamenskog, kao i svih drugih radnika koji se pokušavaju izboriti za ono što im pripada. Ovom prilikom pozivamo sve građane da podrže radnice Kamenskog u budućim prosvjednim akcijama.

Ustrajmo u borbi za radnička prava, izađimo na ulice i solidarizirajmo se s radnicima!

14. prosinca 2010.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka