Događanja

Egipat: predavanje i inicijativa solidarnosti

Danas u srijedu 2. veljače u 20 sati u prostorijama Zelene akcije Srećko Horvat i Ivana Biočina drže predavanje o jednom od simptoma Mubarakove vladavine Egiptom, tzv. “Gradu smeća” te o trenutnim zbivanjima u toj zemlji. Također, podsjećamo da je u petak, 28. siječnja ispred Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija održan prosvjed podrške egipatskom narodu u organizaciji inicijative “Solidarnost s egipatskim narodom” i Centra za mirovne studije. U nastavku donosimo tekst njihovog pisma podrške, a za buduće aktivnosti inicijative pratite njihovu Facebook stranicu.

2. veljače 2011., 20:00 – 22:00
Zelena akcija, Frankopanska 1, Zagreb, Hrvatska

Prije točno mjesec dana Srećko Horvat i Ivana Biočina posjetili su jednu od najsiromašnijih četvrti Kaira, takozvani „Grad smeća“. Podno brda Mokattam smjestio se slam u kojem živi oko 20-30.000 Kopta – egipatskih kršćana koji preživljavaju od reciklaže otpada.

Na predavanju će biti predstavljena iskustva iz prve ruke, popraćena bogatom fotodokumentacijom, a izlaganje će se dotaknuti i recentnih prosvjeda i pokazati zašto je „Grad smeća“ simptom Mubarakove vladavine, te u kojem smjeru idu trenutna zbivanja. Nakon predavanja slijedi zvučna slika Kaira koju je snimila Ivana Biočina, a dočarava Kairo prije nemira.

Inicijativa Solidarnost sa egipatskim narodom upućuje zahtjev za najoštrijom osudom postupaka egipatske vlade:

· oduzimanja prava građana na slobodno okupljanje i prosvjede

· oduzimanje prava na slobodu govora onemogućavanjem pristupa internetu i telefonskim mrežama

· policijskog nasilja

· masovnih i preventivnih lišavanja slobode

Izražavamo solidarnost s ljudima koji se u ovom trenutku na ulicama Egipta bore za svoju slobodu. Potrebna je velika hrabrost kako bi ustali protiv nepravdi diktatorskog režima, svjesni da ih sam čin izlaska na ulice izlaze brutalnom policijskom nasilju i da riskiraju vlastite živote. Desetljećima već ljudi u Egiptu žive u izvanrednom stanju, lišeni elementarnih ljudskih i političkih prava, bez osnovnih sredstava za dostojan ljudski život. Takvo stanje je moguće samo uz aktivnu ili pasivnu podršku svjetskih vlada. Zato zahtijevamo od hrvatske vlade da javno najoštrije osudi postupke egipatske vlade i iskoristi sve dostupne diplomatske i političke kanale kako bi se stanovnicima Egipta omogućilo pravo na izražavanje vlastite političke volje i zaštitila njihova osnovna ljudska prava.

Inicijativa Solidarnost sa egipatskim narodom
Centar za mirovne studije
2. veljače 2011.
Tagovi:
, , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka