Zašto smo protiv novih zakona?

Nakon najave spremnosti Fakultetskog vijeća da poduzme legalne i legitimne akcije protiv novih zakona, uključujući i štrajk, bitno je da se i studente informira zašto su spomenuti zakoni štetni i nepopravljivi. Zato smo osnovne informacije o novim zakonima, uključujući i pitanje kako bi studenti ubuduće trebali plaćati svoj studij, stavili u letak kojeg možete naći u nastavku. Na kraju posta se letak nalazi u pdf formatu tako da ga kolege s drugih fakulteta i sveučilišta mogu slobodno distribuirati svojim kolegama.

PROTIV UPISNINA!

    I dosada su upisnine predstavljale administrativne troškove studija, ali su iznosile maksimalno nekoliko stotina kuna i plaćale se uz školarinu te pri svakom upisu u sljedeću akademsku godinu. Novi zakoni predviđaju cijenu upisnina za preddiplomski studij u visini 60% prosječne hrvatske plaće te upisninu za diplomski i doktorski studij u visini jedne cijele prosječne hrvatske plaće. U predloženom zakonu nema mehanizama koji onemogućuju paralelno postojanje školarina, participacija ili financijskih penalizacija. Podsjećamo da školarine nisu postojale ni u trenutno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, pa su se svejedno naplaćivale i svake godine progresivno rasle po proizvoljnom nahođenju fakulteta. Ne samo da predloženi Zakon o visokom obrazovanju ne garantira niti promovira potpuno javno financirano obrazovanje nego tekst Zakona ne garantira čak ni “besplatnu prvu godinu studija”.

PROTIV KOMERCIJALIZACIJE!

    Novim zakonskim rješenjima MZOŠ javna sveučilišta i njihove sastavnice, nositelje javnog visokog školstva u Hrvatskoj, podređuje interesima kapitala smanjujući fiskalnu odgovornost države u financiranju javnog visokog obrazovanja. Pogoduje se privatnim visokim učilištima te se vrši otvoren udar na ona znanstvena područja koja ne služe ostvarenju profita.

PROTIV ETATIZACIJE I POLITIČKE KONTROLE!

    Prema novom Zakonu o sveučilištu uvodi se upravno tijelo nazvano sveučilišno vijeće u kojem će većinu imati predstavnici izvršne vlasti. Uloga i broj članova senata znatno se smanjuju, dok se rektorska pozicija pretvara u menadžersku, a sam rektor prema Zakonu ne mora biti član akademske zajednice. Slično je i zakonsko rješenje koje se odnosi na sastavnice sveučilišta u kojima vijeća sastavnica gube svoje dosadašnje funkcije, a dekan ne mora biti zaposlenik vlastitog fakulteta, što vodi stvaranju menadžerske figure dekana i korporativne strukture ustanove. Paradoksalno je da će financiranje sveučilišta javnim novcem ovisiti o pregovorima rektora i MZOŠ-a, a rektorov prijedlog financiranja mora odobriti sveučilišno vijeće u kojem većinu čine predstavnici imenovani odlukom Vlade.

PROTIV SMANJENJA KVOTA I UKIDANJA STUDIJSKIH GRUPA!

    Novim načinom financiranja preko programskih ugovora, koje proizlazi iz dogovora rektora i MZOŠ-a i bez kontrole akademske zajednice, dovodimo se u situaciju u kojoj će MZOŠ diktirati kvote, tj. studijske grupe i programe koje kani financirati. Jasan cilj zakona je i diversifikacija izvora financiranja studija što znači moguće zatvaranje ili privatizaciju neprofitabilnih fakulteta koji ne nalaze privatne izvore financija i ovise prije svega o primicima iz proračuna.

PROTIV PACIFIKACIJE!

    Promoviranjem uvođenja upisnina kao besplatnog obrazovanja MZOŠ želi primiriti studentsku populaciju u procesu donošenja zakona pogubnih za budućnost znanosti, visokog obrazovanja i nadolazećih generacija studenata. Povećanjem udjela studentskih predstavnika u Senatu (čije ovlasti su znatno smanjene) i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje također se pokušava osigurati studentski mir. No, jedan predstavnik stranačke mladeži manje ili više – ne znači ništa, jer oni ionako djeluju u interesu partitokracije, a ne svoje baze. Paralelno s donošenjem zakona, MZOŠ iza kulisa vrši novi udar na studentski standard povećanjem cijene prehrane; cijene smještaja u domovima porasle su od 100 do 200% u zadnje dvije godine, a socijalne povlastice u domeni lokalne vlasti također se režu, kao npr. besplatan javni prijevoz.

ZA DIREKTNU AKCIJU!

Protiv Novih Zakona – Letak(function() { var scribd = document.createElement(“script”); scribd.type = “text/javascript”; scribd.async = true; scribd.src = “http://www.scribd.com/javascripts/embed_code/inject.js”; var s = document.getElementsByTagName(“script”)[0]; s.parentNode.insertBefore(scribd, s); })();

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve