Za “faraonski” položaj – ‘kontra’ odluke splitskih dekana

Iz Akademske solidarnosti-Split dobili smo uvid u splitsku situaciju: deset sastavnica Sveučilišta u Splitu se izrazito protivi prijedlozima novih zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu. Unatoč aktualnosti teme, na nedavnoj sjednici Senata Sveučilišta novi zakoni nisu niti spomenuti. Što se krije iza odugovlačenja rektora Pavića pita se Marita Brčić sa splitskog Filozofskog fakulteta.

Iako su Dalmatinci poznati po svojoj inertnosti, fjaci i stavu ‘lako ćemo’, osnivanje Filozofskog fakulteta u Splitu probudilo je nadu u jačanja kritičke svijesti u gradu pod Marjanom. Stoga ne treba čuditi što se upravo na Filozofskom fakulteta u Splitu osnovala podružnica inicijative Akademska solidarnost koja, u suradnji sa središnjicom u Zagrebu, ne posustaje u nakani odbacivanja prijedloge Nacrta Zakonâ o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu. U tome su, osim Filozofskog fakulteta, postojani i Pravni fakultet, Pomorski fakultet, Ekonomski fakultet, Kineziološki fakultet, Umjetnička akademija, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematički fakultet, Katoličko bogoslovni fakultet, Građevinsko-arhitektonski fakultet, te Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu. Međutim, splitskoj akademskoj javnosti sve se više čini kako je rektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Ivan Pavić, sklon prijedlogu Nacrta Zakonâ jer stalno odugovlači donošenje odluke Senata. Na sjednici Senata Sveučilišta u Splitu, održanoj 13. svibnja 2011., nije se povela rasprava i glasovanje na temu Nacrta Zakonâ.

Imajući u vidu Dnevni red Senata za taj datum, dekani i prodekani, sedam fakulteta Sveučilišta u Splitu, na sjednici dekanskog kolegija održanoj 10. svibnja 2011. donose zaključke i odluke kojima traže od Rektora Sveučilišta u Splitu sazivanje tematske sjednice Senata dana 16. svibnja 2011. na kojoj bi se raspravljalo o tekstovima Nacrta prijedloga Zakonâ s nakanom da ih se u cijelosti odbaci i povuče iz procedure. Rektor se na zahtjeve dekanskog kolegija očito oglušio jer je tematska sjednica Senata dogovorena tek za 20. svibnja 2011. godine. Naš Rektor očito ne uviđa koliko je važno da drugo po veličini sveučilište u Hrvatskoj što prije javno iznese svoj stav o ovoj gorućoj tematici.

O razlozima odugovlačenja možemo samo nagađati. S obzirom da je naš Rektor po struci ekonomist ne začuđuje njegova sklonost stavovima zakonopisaca o potrebi za privatizacijom, komercijalizacijom i instrumentalizacijom obrazovanja, znanosti i sveučilišta te stavljanjem istih na tržište. Treba se samo sjetiti kako je on, kao Rektor javnog Sveučilišta, prije nekoliko godina, točnije 2009., prilikom otvaranja prvog privatnog sveučilišta u Hrvatskoj tzv. Medijskog sveučilišta, javno pozvao studente da upišu to privatno sveučilište. On već tada, umjesto da brani visoko obrazovanje, znanost pa i ‘svoje’ Sveučilište kao javno dobro, staje na stranu privatnog kapitala i privatnog interesa. Srećom to privatno Sveučilište nije zaživjelo. Sada je pažljiviji u izjavama pa ne iznenađuje zašto se još uvijek nije izjasnio o nacrtima Zakonâ jer što ako oni ‘marginalci’ okupljeni u Akademsku solidarnost ipak ostvare svoju nakanu? Potrebno se dakle, smatra Rektor, osigurati sa svih strana.

Jednim okom naš Rektor namiguje MZOŠ-u odugovlačenjem odluke, jer ako Nacrt Zakonâ prođe Vladu u četvrtak (19. svibnja), on si je, kao osoba odana političkim strukturama, osigurao mjesto rektora-managera-lidera, jer taj položaj, prema Nacrtima Zakonima, popunjava osoba instruirana od strane Vlade tj. resornog ministarstva. S druge strane, odugovlačenje ne znači prihvaćanje prijedloga Nacrta Zakonâ, pa Rektor, na taj način, drugim okom namiguje svojim dekanima i prodekanima, nadajući se da će mu oni, kada bude potrebno, omogućiti 4 (i protuzakoniti) mandat po redu. Uviđajući, međutim, snažni otpor dekana sastavnica Sveučilišta u Splitu, namigivanje prema njima nekako i ne ide od ruke.

Međutim, ne želeći ništa prepustiti slučaju, sjednici Senata u Splitu u petak prisustvovat će i sam Ministar, koji, kako je negdje kazano poput Snjeguljice oblijeće svojih 7 patuljaka, u nadi da će ih, a to mu, kako smo vidjeli u Rijeci i Zadru, i uspijeva, ‘navući’ na Nacrte Zakona. Toliko o autonomiji sveučilišta i neuplitanju politike u odluke Senata. O tome što je ‘patuljcima’ obećano nije potrebno govoriti. Potrebno je samo pogledati uvodni dio Nacrta prijedloga Zakona o sveučilištu u kojem se navodi „Za uspjeh sustava programskih ugovora najvažnije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemoguće jamčiti bez jakih upravljačkih tijela na razini sveučilišta, odnosno bez jakog rektora koji ima mandat pregovarati o programskom ugovoru, potpisati ga i skrbiti za njegovu dosljednu provedbu.“

Ona teza da „patuljci pojma nemaju“ na žalost više ne stoji. Ovi patuljci (izuzimajući onog Rektora koji je odbacio prijedloge Nacrta Zakonâ) itekako imaju pojma jer im upravo Zakoni ministra Fuchsa omogućavaju skoro pa neograničenu moć i utjecaj na sveučilištima. Stoga je medijski lansirana priča kako se prijedlozima Nacrta Zakonâ protive dekani-faraoni, zapravo obrnuta. Nacrti prijedloga Zakonâ zakonski omogućavaju potpuni faraonski položaj rektora, pa ne treba čuditi zašto su rektori, u većini slučajeva, za ,nacrte Zakonâ. Jer, dok su fakultetska vijeća birala svoje dekane-faraone, istovremeno rektora-faraona potvrđuje direktno Amon-Ra, odnosno Vlada, preko Sveučilišnog vijeća. Ako Nacrti Zakonâ budu prihvaćeni, mi, na Sveučilištu u Splitu, možemo očekivati uspostavljanje, kako je rekao kolega iz Akademske solidarnost-Split, Rektor-Pavić faraonsku lozu.

Marita Brčić
U ime inicijative Akademska solidarnost-Split

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve