Za “faraonski” položaj – ‘kontra’ odluke splitskih dekana

Iz Akademske solidarnosti-Split dobili smo uvid u splitsku situaciju: deset sastavnica Sveučilišta u Splitu se izrazito protivi prijedlozima novih zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu. Unatoč aktualnosti teme, na nedavnoj sjednici Senata Sveučilišta novi zakoni nisu niti spomenuti. Što se krije iza odugovlačenja rektora Pavića pita se Marita Brčić sa splitskog Filozofskog fakulteta.

Iako su Dalmatinci poznati po svojoj inertnosti, fjaci i stavu ‘lako ćemo’, osnivanje Filozofskog fakulteta u Splitu probudilo je nadu u jačanja kritičke svijesti u gradu pod Marjanom. Stoga ne treba čuditi što se upravo na Filozofskom fakulteta u Splitu osnovala podružnica inicijative Akademska solidarnost koja, u suradnji sa središnjicom u Zagrebu, ne posustaje u nakani odbacivanja prijedloge Nacrta Zakonâ o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu. U tome su, osim Filozofskog fakulteta, postojani i Pravni fakultet, Pomorski fakultet, Ekonomski fakultet, Kineziološki fakultet, Umjetnička akademija, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematički fakultet, Katoličko bogoslovni fakultet, Građevinsko-arhitektonski fakultet, te Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu. Međutim, splitskoj akademskoj javnosti sve se više čini kako je rektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Ivan Pavić, sklon prijedlogu Nacrta Zakonâ jer stalno odugovlači donošenje odluke Senata. Na sjednici Senata Sveučilišta u Splitu, održanoj 13. svibnja 2011., nije se povela rasprava i glasovanje na temu Nacrta Zakonâ.

Imajući u vidu Dnevni red Senata za taj datum, dekani i prodekani, sedam fakulteta Sveučilišta u Splitu, na sjednici dekanskog kolegija održanoj 10. svibnja 2011. donose zaključke i odluke kojima traže od Rektora Sveučilišta u Splitu sazivanje tematske sjednice Senata dana 16. svibnja 2011. na kojoj bi se raspravljalo o tekstovima Nacrta prijedloga Zakonâ s nakanom da ih se u cijelosti odbaci i povuče iz procedure. Rektor se na zahtjeve dekanskog kolegija očito oglušio jer je tematska sjednica Senata dogovorena tek za 20. svibnja 2011. godine. Naš Rektor očito ne uviđa koliko je važno da drugo po veličini sveučilište u Hrvatskoj što prije javno iznese svoj stav o ovoj gorućoj tematici.

O razlozima odugovlačenja možemo samo nagađati. S obzirom da je naš Rektor po struci ekonomist ne začuđuje njegova sklonost stavovima zakonopisaca o potrebi za privatizacijom, komercijalizacijom i instrumentalizacijom obrazovanja, znanosti i sveučilišta te stavljanjem istih na tržište. Treba se samo sjetiti kako je on, kao Rektor javnog Sveučilišta, prije nekoliko godina, točnije 2009., prilikom otvaranja prvog privatnog sveučilišta u Hrvatskoj tzv. Medijskog sveučilišta, javno pozvao studente da upišu to privatno sveučilište. On već tada, umjesto da brani visoko obrazovanje, znanost pa i ‘svoje’ Sveučilište kao javno dobro, staje na stranu privatnog kapitala i privatnog interesa. Srećom to privatno Sveučilište nije zaživjelo. Sada je pažljiviji u izjavama pa ne iznenađuje zašto se još uvijek nije izjasnio o nacrtima Zakonâ jer što ako oni ‘marginalci’ okupljeni u Akademsku solidarnost ipak ostvare svoju nakanu? Potrebno se dakle, smatra Rektor, osigurati sa svih strana.

Jednim okom naš Rektor namiguje MZOŠ-u odugovlačenjem odluke, jer ako Nacrt Zakonâ prođe Vladu u četvrtak (19. svibnja), on si je, kao osoba odana političkim strukturama, osigurao mjesto rektora-managera-lidera, jer taj položaj, prema Nacrtima Zakonima, popunjava osoba instruirana od strane Vlade tj. resornog ministarstva. S druge strane, odugovlačenje ne znači prihvaćanje prijedloga Nacrta Zakonâ, pa Rektor, na taj način, drugim okom namiguje svojim dekanima i prodekanima, nadajući se da će mu oni, kada bude potrebno, omogućiti 4 (i protuzakoniti) mandat po redu. Uviđajući, međutim, snažni otpor dekana sastavnica Sveučilišta u Splitu, namigivanje prema njima nekako i ne ide od ruke.

Međutim, ne želeći ništa prepustiti slučaju, sjednici Senata u Splitu u petak prisustvovat će i sam Ministar, koji, kako je negdje kazano poput Snjeguljice oblijeće svojih 7 patuljaka, u nadi da će ih, a to mu, kako smo vidjeli u Rijeci i Zadru, i uspijeva, ‘navući’ na Nacrte Zakona. Toliko o autonomiji sveučilišta i neuplitanju politike u odluke Senata. O tome što je ‘patuljcima’ obećano nije potrebno govoriti. Potrebno je samo pogledati uvodni dio Nacrta prijedloga Zakona o sveučilištu u kojem se navodi „Za uspjeh sustava programskih ugovora najvažnije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemoguće jamčiti bez jakih upravljačkih tijela na razini sveučilišta, odnosno bez jakog rektora koji ima mandat pregovarati o programskom ugovoru, potpisati ga i skrbiti za njegovu dosljednu provedbu.“

Ona teza da „patuljci pojma nemaju“ na žalost više ne stoji. Ovi patuljci (izuzimajući onog Rektora koji je odbacio prijedloge Nacrta Zakonâ) itekako imaju pojma jer im upravo Zakoni ministra Fuchsa omogućavaju skoro pa neograničenu moć i utjecaj na sveučilištima. Stoga je medijski lansirana priča kako se prijedlozima Nacrta Zakonâ protive dekani-faraoni, zapravo obrnuta. Nacrti prijedloga Zakonâ zakonski omogućavaju potpuni faraonski položaj rektora, pa ne treba čuditi zašto su rektori, u većini slučajeva, za ,nacrte Zakonâ. Jer, dok su fakultetska vijeća birala svoje dekane-faraone, istovremeno rektora-faraona potvrđuje direktno Amon-Ra, odnosno Vlada, preko Sveučilišnog vijeća. Ako Nacrti Zakonâ budu prihvaćeni, mi, na Sveučilištu u Splitu, možemo očekivati uspostavljanje, kako je rekao kolega iz Akademske solidarnost-Split, Rektor-Pavić faraonsku lozu.

Marita Brčić
U ime inicijative Akademska solidarnost-Split

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve