Deseti Zagreb Pride: I budućnost je naša!

Prošlo je devet godina od prvog Zagreb Pridea i izlaska na ulicu LGBT populacije grada Zagreba i Hrvatske. Zakonska regulativa, nepoštivanje važećih zakona kao i javni diskurz upućuju na to da se borba za prava rodnih manjina mora nastaviti i intenzivirati. U skladu s tim prenosimo i proglas Desetog Zagreb Pridea i poziv na Povorku ponosa koja će se održati u subotu 18. lipnja 2011. godine.



DESETI ZAGREB PRIDE I POVORKA PONOSA LGBTIQ OSOBA

I BUDUĆNOST JE NAŠA

P R O G L A S

Mi – lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, transpolne, interspolne, queer, aseksualne, panseksualne i kvir strejt osobe; pederi i lezbe, trans, bi i kvir ljudi svih boja –

29. lipnja 2002. godine iskorakom kontra predrasuda na prvoj hrvatskoj Povorci ponosa Zagreb Pridea uzdignute glave koračali smo svjesni svog ljudskog dostojanstva i građanskih prava, izašli zauvijek iz tišine i prestali biti nevidljivi. Jer od toga dana više nismo vreće za iživljavanje i klaunovi za ismijavanje.

Znajući da će zagrebačkih prajdova biti dok god bude i Zagreba i Hrvatske, 2003. izašli i izašle smo opet ponosno na ulice našega grada prosvjedujući protiv nepravde i nasilja, zahtijevajući naša prava u zakonima i institucijama naše zemlje. Jer policija je tu da štiti svaki poljubac.

Uzvikom živjela različitost 2004. godine na trgove i ulice izašle su transrodne i transpolne osobe, glasno i javno ustvrdivši da imamo isključivo pravo donositi odluke o našim tijelima i da nikakva ideološka, politička, zakonska, medicinska ili religijska norma ne smije kršiti integritet naših tijela protiv naše volje i kočiti što i kako želimo raditi s našim tijelima. Jer transrodno je zgodno.

Da je Povorci ponosa Zagreb Pridea, i nama LGBTIQ osobama, mjesto u gradu, među našim sugrađankama i sugrađanima, da se naš ponos i ljudsko dostojanstvo neće iznova gaziti i iznova gurati u ormar pokazali smo 2005., ponosne i ponosni zajedno. Jer za brak smo spremni.

Živ(j)eti slobodno, ne samo u Zagrebu, nego i u svim drugim dijelovima zemlje, i u cijeloj jugoistočno-europskoj i balkanskoj regiji, i šire, rekli smo na ИНТЕРnacionala Prideu 2006. afirmirajući pravo na slobodu okupljanja uvijek i svugdje, slobodu protestiranja i slobodu izražavanja. Jer sise i guzice su lijepe.

Pederi i lezbe na ulici i u duši bili smo 2007. godine, jer smo izborili i ostvarili pravo na javnost i vidljivost, jer ćemo se uvijek boriti za život svih bez nasilja i bez diskriminacije. Jer ormar je za odjeću, a ne za ljude.

Snagom zajedništva 2008. godine imali smo, i imamo i dalje, hrabrosti graditi društvo solidarnosti, podrške i zajedništva u kojemu nitko više neće skrivati svoju ljubav, bojati se prijaviti nasilje, društvo u kojemu ćemo se zajednički suprotstaviti nasilju, mržnji i heteroseksizmu. Jer s naše strane ulice je toplije.

Zagreb Pride 2009. izborio se za otvorenost našeg grada prema prihvaćanju različitosti i sudjelovanju u životima i iskustvima svih svojih sugrađana i sugrađanki. Ostvarenjem tih vrijednosti činimo nas same boljim ljudima, a naše društvo i naš grad, boljim društvom i boljim gradom. Jer Pride je i domoljubni čin.

Organi reda su nas služili dok smo 2010. išli dublje, slaveći slobodu rodnog izražavanja, ljubavi i seksualnost svih ljudi kroz bezbroj naših rodova i izričaja. Jer Hrvatska to može progutati.

Ove, 2011. godine, slavimo naših prvih deset – jer i budućnost je naša.

Naša borba i otpor svakom fašizmu, nacionalizmu, rasizmu, mačizmu, heteroseksizmu i nasilju nije završena. Pred nama je desetljeće – naših drugih deset – zrelosti, rasta i novih pobjeda.

Pravo da se naše ljubavi i naše životne zajednice priznaju i definiraju zakonima još nije ostvareno, ali i ta je pobjeda pred nama. Jer Hrvatska će biti katolička kao Španjolska.

Izborit ćemo se za emancipirano i laičko obrazovanje u našim školama i fakultetima u kojemu će svako dijete imati pristup seksualnom odgoju neopterećenom predrasudama, religijom i čarobnjaštvom. Jer znanje oslobađa.

Izgrađivat ćemo naše obitelji, odgajati i školovati našu djecu, podržavati se u znaku ljubavi i solidarnosti, imati veliku, ponosnu i samosvjesnu LGBTIQ zajednicu, društveno odgovornu i utjecajnu. Jer mi smo svugdje.

Zajedno s drugima, zalagat ćemo se za puno poštivanje načela i prakse laičke države i vrijednosti laicizma u skladu s Ustavom RH radi osiguravanja autonomije našega društva od bilo kojeg konfesionalnog utjecaja. Jer trebamo manje kaptola, a više zakona.

Bespoštedno, odlučno i beskompromisno ćemo ustrajati u suzbijanju fašizama, neoustaštva, nacionalizma, ksenofobije, šovinizma i seksizma – do njihovog potpunog nestanka. Jer s fašistima se ne razgovara.

Svake godine i dalje ćemo koračati u Povorkama ponosa Zagreb Pridea, boreći se za potpuno i dostojanstveno pravo na slobodu javnog okupljanja i izražavanja svih ljudi. Jer psi laju, a prajdovi prolaze.

Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve