Blokada na Filološkom fakultetu u Beogradu

Jutros je blokirana nastava na Filološkom fakultetu u Beogradu nakon što je Ministarstvo obrazovanja u petak odbilo ispuniti zahtjeve studenata iznesene tijekom protesta koje je Plenum FFZG-a podržao. Upravo se na Filološkom fakultetu odvija plenum na kojemu će se glasiti o daljnjim akcijama i potvrditi blokadu. U nastavku pročitajte današnju izjavu za medije, a više informacija možete naći na njihovoj stranici.


Ministarstvo obrazovanja je u petak 14.10.2011. odbilo da ispuni zahteve studentskog protesta, pritom obrazlažući da mi nemamo nikakav legitimitet i da mogu prihvatiti pregovore jedino sa Studentskom konferencijom univerziteta Srbije (SKONUS), a koja nas je prva i dovela do postojeće situacije.

Ostavljeni bez odgovora i drugih metoda borbe, studenti su na plenumu nakon protesta koji je održan u petak 14.10.2011. odlučili da je blokada fakulteta jedini mogući i efikasni metod borbe koji preuzimamo. Filološki fakultet je od danas u blokadi, sva nastava se odlaže do daljenjeg i zgrada fakulteta se nalazi pod kontrolom studenata. Izuzev nastave, sve ostale aktivnosti će se odvijati kao i do sada. Tokom blokade će se organizovati alternativna dešavanja i edukativne ativnosti organizovane od strane samih studenata.

Ovim pokušavamo da ukažemo na ponižavajuće teške i nepodnošljive uslove u kojima se danas nalazi studentska populacija, a koji proizvode drastične posledice na sam život studenta, porodice koje studente izdržavaju, pa samim tim i na celo društvo. Studiranje postaje onemogućeno sve većem broju ljudi, finansijski i društveni teret koji studenti nose na svojim leđima postaje praktično nemoguće podneti. Računi, stan, hrana, knjige, školarine su neki od mnogih problema sa kojima se danas studenti sami bore bivajući primorani da paralelno sa studijama traže zaposlenje koje im nije zagarantovano čak ni nakon završetka studija. Krenuli smo putem koji ima za cilj preokrenuti ovu situaciju po svaku cenu.

Blokada koju mi sprovodimo nije napad, već sama odbrana obrazovanja. Sve što danas pokrećemo može se videti samo kao najprogresivniji pokret u današnjem društvu, pokret koji je samoorganizovan na principima demokratije i bez ikakvih predstavnika i studentskih organizacija koje godinama podržavaju tok u kome se visoko obrazovanje usmeravalo. Mi danas stajemo u odbranu studentske autonomije, u odbranu demokratije i u odbranu obrazovanja koje mora biti dostupno svima. Ovo nije ograničena studentska borba, ovo je društvena borba i borba za slobodnije i pravednije društvo. Zato, spremni smo da se povežemo svakom samoorganizovanom društvenom borbom koja deli naše stavove i pozivamo sve koji to žele i mogu da se pridruže studentskoj borbi i blokadama fakulteta koje su u toku i koje predstoje. Takođe, pozivamo sve koleginice i kolege da tokom blokade okupiraju svoj fakultet i iskoriste njegove resurse i kapacitete u aktivnosti koje će biti edukativne, radne i dalje organizacione prirode. Blokadom otvaramo univerzitet, nakon svega ona za nas predstavlja festival svetlosti i zvuka koji nas može vratiti u život. Oslobodićemo univerzitet i očuvati ga slobodnim!

Znanje nije roba! Svi u blokade!

Plenum studentkinja i studenata Filološkog fakulteta u Beogradu

17.10.2011.

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve