Prosvjed 17. listopada 2011.

Blokada na Filološkom fakultetu u Beogradu

Jutros je blokirana nastava na Filološkom fakultetu u Beogradu nakon što je Ministarstvo obrazovanja u petak odbilo ispuniti zahtjeve studenata iznesene tijekom protesta koje je Plenum FFZG-a podržao. Upravo se na Filološkom fakultetu odvija plenum na kojemu će se glasiti o daljnjim akcijama i potvrditi blokadu. U nastavku pročitajte današnju izjavu za medije, a više informacija možete naći na njihovoj stranici.


Ministarstvo obrazovanja je u petak 14.10.2011. odbilo da ispuni zahteve studentskog protesta, pritom obrazlažući da mi nemamo nikakav legitimitet i da mogu prihvatiti pregovore jedino sa Studentskom konferencijom univerziteta Srbije (SKONUS), a koja nas je prva i dovela do postojeće situacije.

Ostavljeni bez odgovora i drugih metoda borbe, studenti su na plenumu nakon protesta koji je održan u petak 14.10.2011. odlučili da je blokada fakulteta jedini mogući i efikasni metod borbe koji preuzimamo. Filološki fakultet je od danas u blokadi, sva nastava se odlaže do daljenjeg i zgrada fakulteta se nalazi pod kontrolom studenata. Izuzev nastave, sve ostale aktivnosti će se odvijati kao i do sada. Tokom blokade će se organizovati alternativna dešavanja i edukativne ativnosti organizovane od strane samih studenata.

Ovim pokušavamo da ukažemo na ponižavajuće teške i nepodnošljive uslove u kojima se danas nalazi studentska populacija, a koji proizvode drastične posledice na sam život studenta, porodice koje studente izdržavaju, pa samim tim i na celo društvo. Studiranje postaje onemogućeno sve većem broju ljudi, finansijski i društveni teret koji studenti nose na svojim leđima postaje praktično nemoguće podneti. Računi, stan, hrana, knjige, školarine su neki od mnogih problema sa kojima se danas studenti sami bore bivajući primorani da paralelno sa studijama traže zaposlenje koje im nije zagarantovano čak ni nakon završetka studija. Krenuli smo putem koji ima za cilj preokrenuti ovu situaciju po svaku cenu.

Blokada koju mi sprovodimo nije napad, već sama odbrana obrazovanja. Sve što danas pokrećemo može se videti samo kao najprogresivniji pokret u današnjem društvu, pokret koji je samoorganizovan na principima demokratije i bez ikakvih predstavnika i studentskih organizacija koje godinama podržavaju tok u kome se visoko obrazovanje usmeravalo. Mi danas stajemo u odbranu studentske autonomije, u odbranu demokratije i u odbranu obrazovanja koje mora biti dostupno svima. Ovo nije ograničena studentska borba, ovo je društvena borba i borba za slobodnije i pravednije društvo. Zato, spremni smo da se povežemo svakom samoorganizovanom društvenom borbom koja deli naše stavove i pozivamo sve koji to žele i mogu da se pridruže studentskoj borbi i blokadama fakulteta koje su u toku i koje predstoje. Takođe, pozivamo sve koleginice i kolege da tokom blokade okupiraju svoj fakultet i iskoriste njegove resurse i kapacitete u aktivnosti koje će biti edukativne, radne i dalje organizacione prirode. Blokadom otvaramo univerzitet, nakon svega ona za nas predstavlja festival svetlosti i zvuka koji nas može vratiti u život. Oslobodićemo univerzitet i očuvati ga slobodnim!

Znanje nije roba! Svi u blokade!

Plenum studentkinja i studenata Filološkog fakulteta u Beogradu

17.10.2011.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije         Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve