Deklaracija Europske konferencije protiv mjera štednje i privatizacije

Nakon intenzivne cjelodnevne rasprave, analize i planiranja radi suradnje i djelovanja, tajnik Koalicije otpora Andrew Burgin, konferenciji ‘Europa protiv mjera štednje’ predložio je sljedeću Deklaraciju u ime Europskog pripremnog odbora. Deklaracija je na konferenciji kojoj je prisustvovalo više od šest stotina ljudi jednoglasno prihvaćena.

Ova Europska konferencija sazvana je u pravo vrijeme.

Narodi Europe suočeni su s do sada neviđenom društvenom, političkom i ekonomskom krizom.

Naše vlade uvode divljačke rezove osmišljene kako bi uništili sva socijalna postignuća iz vremena poslije drugog svjetskog rata. Oni će upropastiti živote milijuna uništavajući poslove, mirovine, zdravstvo, obrazovanje i druge usluge.

Svjetska financijska kriza iz 2008. postala je kriza državnog duga – nacionalne države spasile su financijski sustav, no pritom su ozbiljno oslabile vlastite ekonomije. Grčka stoji na rubu nemogućnosti vraćanja duga, a ni druge države nisu daleko.

Jedino rješenje koje vladajuće elite nude jest štednja za veliku većinu te spašavanje banaka i šireg financijskog sustava.

Dok su obični ljudi suočeni s bijedom, trilijuni eura ulijevaju se u džepove bogatih. Nikada prije nije bilo ovakve razlike u bogatstvu između kapitala i rada – između bogatih i siromašnih.

Širom Europe ljudi uzvraćaju udarac. Odlučni su u namjeri da obrane svoja društva i da svrgnu divljaštvo mjera štednje. Naš cilj je pomoći pri ujedinjenju ovih napora. Potrebna nam je zajednička europska fronta kako bismo obranili narode Europe. Predani smo u otporu rezovima, privatizaciji i napadu na socijalnu državu te razvijamo solidarnost kao otpor ovim napadima.

Stoga podupiremo otpor sindikata putem štrajkova i drugih oblika industrijskog djelovanja. Kažemo ne imperijalističkim ratovima i njihovom beskrajnom crpljenju resursa; blagostanju, miru i pravdi kažemo da.

Protivimo se žrtvovanju imigrantskih zajednica u ime ekonomske krize i buđenju rasizma i islamofobije koji dijele i slabe naš otpor. Suprotstavit ćemo se ultradesnici koja tome stremi.

Put k napretku oslanja se na otpor uz objašnjenje i promociju alternativne ekonomske strategije: banke se moraju staviti pod demokratsku kontrolu. Privatne banke moraju se podruštviti, a financijska tržišta regulirati. Europska unija i nacionalne vlade moraju se pobrinuti za ljudske potrebe, a ne uvoditi mjere štednje. Treba podići poreze bogatima i korporacijama. Nelegitimni dugovi moraju se izbrisati. Zajmodavci se moraju pozvati na odgovornost. Mi nećemo plaćati za njihovu krizu!

Alternativna ekonomska i politička strategija podupirala bi blagostanje, razvoj domova, škola i bolnica, štitila umirovljenike i prihvatila zeleni pristup javnoj potrošnji – ulaganje u obnovljivu energiju i javni prijevoz, otvarajući time milijune novih poslova.

Ova konferencija odlučna je, na temelju veza razvijenih tijekom priprema za nju, izgraditi i uspostaviti trajnu europsku suradnju kako bi organizirala i poduprla otpor zaduživanju i mjerama štednje.

Prisežemo da ćemo podupirati mobilizaciju ‘Indignadosa’ povodom prosvjeda 15. listopada, prosvjedne akcije protiv zaduživanja i međunarodnih financijskih institucija između 8. i 16. listopada te prosvjed povodom skupa G20 u Nici tijekom studenog. Također prisežemo da ćemo se aktivno pripremati za zajednički dan djelovanja protiv mjera štednje u 2012., te pozvati sindikalne pokrete širom Europe na pripremu dana industrijskog djelovanja protiv mjera štednje.

S engleskog preveo Velimir Gašparac
Objavljeno na MRZine 8.10.2011.

Više o Europskoj konferenciji protiv mjera štednje i privatizacije možete saznati ovdje

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve