Deklaracija Europske konferencije protiv mjera štednje i privatizacije

Nakon intenzivne cjelodnevne rasprave, analize i planiranja radi suradnje i djelovanja, tajnik Koalicije otpora Andrew Burgin, konferenciji ‘Europa protiv mjera štednje’ predložio je sljedeću Deklaraciju u ime Europskog pripremnog odbora. Deklaracija je na konferenciji kojoj je prisustvovalo više od šest stotina ljudi jednoglasno prihvaćena.




Ova Europska konferencija sazvana je u pravo vrijeme.

Narodi Europe suočeni su s do sada neviđenom društvenom, političkom i ekonomskom krizom.

Naše vlade uvode divljačke rezove osmišljene kako bi uništili sva socijalna postignuća iz vremena poslije drugog svjetskog rata. Oni će upropastiti živote milijuna uništavajući poslove, mirovine, zdravstvo, obrazovanje i druge usluge.

Svjetska financijska kriza iz 2008. postala je kriza državnog duga – nacionalne države spasile su financijski sustav, no pritom su ozbiljno oslabile vlastite ekonomije. Grčka stoji na rubu nemogućnosti vraćanja duga, a ni druge države nisu daleko.

Jedino rješenje koje vladajuće elite nude jest štednja za veliku većinu te spašavanje banaka i šireg financijskog sustava.

Dok su obični ljudi suočeni s bijedom, trilijuni eura ulijevaju se u džepove bogatih. Nikada prije nije bilo ovakve razlike u bogatstvu između kapitala i rada – između bogatih i siromašnih.

Širom Europe ljudi uzvraćaju udarac. Odlučni su u namjeri da obrane svoja društva i da svrgnu divljaštvo mjera štednje. Naš cilj je pomoći pri ujedinjenju ovih napora. Potrebna nam je zajednička europska fronta kako bismo obranili narode Europe. Predani smo u otporu rezovima, privatizaciji i napadu na socijalnu državu te razvijamo solidarnost kao otpor ovim napadima.

Stoga podupiremo otpor sindikata putem štrajkova i drugih oblika industrijskog djelovanja. Kažemo ne imperijalističkim ratovima i njihovom beskrajnom crpljenju resursa; blagostanju, miru i pravdi kažemo da.

Protivimo se žrtvovanju imigrantskih zajednica u ime ekonomske krize i buđenju rasizma i islamofobije koji dijele i slabe naš otpor. Suprotstavit ćemo se ultradesnici koja tome stremi.

Put k napretku oslanja se na otpor uz objašnjenje i promociju alternativne ekonomske strategije: banke se moraju staviti pod demokratsku kontrolu. Privatne banke moraju se podruštviti, a financijska tržišta regulirati. Europska unija i nacionalne vlade moraju se pobrinuti za ljudske potrebe, a ne uvoditi mjere štednje. Treba podići poreze bogatima i korporacijama. Nelegitimni dugovi moraju se izbrisati. Zajmodavci se moraju pozvati na odgovornost. Mi nećemo plaćati za njihovu krizu!

Alternativna ekonomska i politička strategija podupirala bi blagostanje, razvoj domova, škola i bolnica, štitila umirovljenike i prihvatila zeleni pristup javnoj potrošnji – ulaganje u obnovljivu energiju i javni prijevoz, otvarajući time milijune novih poslova.

Ova konferencija odlučna je, na temelju veza razvijenih tijekom priprema za nju, izgraditi i uspostaviti trajnu europsku suradnju kako bi organizirala i poduprla otpor zaduživanju i mjerama štednje.

Prisežemo da ćemo podupirati mobilizaciju ‘Indignadosa’ povodom prosvjeda 15. listopada, prosvjedne akcije protiv zaduživanja i međunarodnih financijskih institucija između 8. i 16. listopada te prosvjed povodom skupa G20 u Nici tijekom studenog. Također prisežemo da ćemo se aktivno pripremati za zajednički dan djelovanja protiv mjera štednje u 2012., te pozvati sindikalne pokrete širom Europe na pripremu dana industrijskog djelovanja protiv mjera štednje.

S engleskog preveo Velimir Gašparac
Objavljeno na MRZine 8.10.2011.



Više o Europskoj konferenciji protiv mjera štednje i privatizacije možete saznati ovdje

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve