Izjava za medije sindikata Akademska solidarnost, 27.10.2011.

U nastavku pročitajte izjavu Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost u kojoj komentiraju nedavne događaje na FFZG-u vezane uz studentske akcije i ponašanje dekana Borasa, a kao glavnog krivca za ovo stanje ponovno optužuju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.


Ustrajan u svojoj dosljednoj i beskompromisnoj podršci pravednoj studentskoj borbi za potpuno javno financirano obrazovanje, Sindikat Akademska solidarnost izražava duboku zabrinutost za više stotina studenata koji ovih dana – zavarani javnim izjavama dekana o odgodi plaćanja – neriješena studentskog statusa borave na Filozofskom fakultetu.

Također smo zatečeni onime što iz usmenih iskaza svjedoka i medijskih izvješća doznajemo o nasilničkom ponašanju dekana Damira Borasa, iz čijih se izjava ne nazire niti svijest o tome što se dogodilo, a kamoli osjećaj odgovornosti i nakana da se povrijeđenoj studentici ispriča. Akademska solidarnost oštro osuđuje dekanov eksces kao oblik iskazivanja moći neprimjeren njegovoj funkciji, akademskom habitusu i moralnom autoritetu koji bi kao profesor morao utjelovljivati. Stoga zahtijevamo detaljnu nezavisnu istragu koja bi ispitala prave razmjere i posljedice njegova čina.

Nažalost, međutim, nad tim se činom zgražaju i oni koji su uvelike doprinijeli situaciji u kojoj se on odigrao i koji su za nju također neposredno odgovorni, kao što je to ministar Radovan Fuchs. On se danas svrstava uza studentsko pravo na prosvjed, premda je upravo MZOŠ svojom uskratom novca za školarine izravno studente dovelo u pravnu situaciju za koju je unaprijed znalo da će ih prisiliti da sami podmire troškove studija. Svojim pozivanjem na propale zakone MZOŠ nastavlja s dezinformacijama o tome da bi oni ovakve nemire spriječili, kao i s pokušajima da se unese razdor među članovima akademske zajednice.

O kojim je sve ucjenama, pritiscima i dogovorima između uprave Filozofskog fakulteta i resornog Ministarstva riječ Akademska solidarnost ne može precizno znati, no napominjemo sljedeće: na nalaze državne revizije o poslovanju Filozofskoga fakulteta upozorili smo davno prije negoli su se odlomci toga izvješća taktički plasirali u medije kao prigodna difamacijska vijest. Zato samo možemo izraziti čuđenje što Ministarstvo još uvijek nije zatražilo detaljnu istragu povodom tih nalaza. Možda bi takva istraga objasnila zašto je dekan Boras prekršio obećanje o odgodi plaćanja dano na Vijeću Filozofskog fakulteta, a zatim potvrđeno i u medijskoj izjavi. Svjesni smo, međutim, da nikakva odgoda neće i ne može zajamčiti punu financijsku potporu studija svih studenata koji su stekli pravo upisana II. i III. godinu studija u ovoj akademskoj godini. No, zbog dvosmislica, figa u džepu i neiskrenih obećanja sličnih ovima, punu financijsku potporu svim studentima nisu jamčili niti nacrti Fuchsovih zakona.

Neiskrenošću, lažnim obećanjima i licemjerjem smatramo i dušebrižništvo koje za studentske zahtjeve odnedavna pokazuje Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, upravo onaj koji je spomenute nacrte zakona zdušno promovirao. Kako je brzo spreman izdati studentska i profesorska prava, NSZVO je zorno pokazao i tijekom prve blokade Filozofskog fakulteta i tijekom nedavnog štrajka lektora. Kao što NSZVO kapitalizira situaciju nastalu s naplaćivanjem školarina, tako i MZOŠ skandalozno ponašanje jednog dekana pokušava iskoristiti za obnovu svojeg narušenog ugleda, a da pritom i jedna i druga institucija prikrivaju svoju upletenost u političke i financijske pritiske i ovisništva. U toj igri moći i novca, dakako, ponovno gube najslabiji, kojima, uza sve velike riječi i obećanja, još nijedna od svih ovdje navedenih instancija nije javila kako će se pobrinuti da im se školarine podmire.


27. listopada 2011., Sindikat Akademska solidarnost Zagreb

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve