Priopćenja Kuće ljudskih prava i CŽS povodom napada na studenticu

Centar za ženske studije i Kuća ljudskih prava Zagreb (BaBe!, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP, Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje, Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM) izašli su u javnost s priopćenjem povodom napada na studenticu tijekom blokade dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Oglašavamo se povodom grubog fizičkog nasrtaja na studenticu Filozofskog fakulteta od strane dekana prof. dr. sc. Damira Borasa dne 24. listopada 2011.

Svaki čin nasilja ili pokušaj nasilja nad studentom/studenticom od strane sveučilišnih nastavnika/ca, a napose osobe koje po svom položaju i ovlastima štiti položaj i ugled institucije Sveučilišta, nedopustiv je i podliježe profesionalnoj i etičkoj odgovornosti. Otimanje naprave studentice koja je snimala studentsku blokadu referade Filozofskog fakulteta tijekom jutra 24. listopada 2011. te nasrtaj i nasilno naguravanje koje je potom uslijedilo nema tek značajke ekscesa, već uprizoruje praksu koju ovjerava obrazac moći koji nerijetko ima elemente spolnog/rodnog uznemiravanja.

Stoga nikakvo pozivanje na tzv. racionalno postupanje niti trezvenost pri analizi, a na što nas pokušava navesti naknadna argumentacijska razina, ne može opravdati ponašanje dekana Borasa već samo potvrđuje rečeno. K tomu, dodatno zabrinjava što nema ni čina isprike ni čina prihvaćanja odgovornosti za učinjeno.

Zahtijevamo da se pri postupanju uzmu u obzir ne samo dužnosti dekana (u članku 25. Statuta FF stoji da dekan može biti razriješen dužnosti kad „svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša“) već, uz proizvedeno nasilje čije implikacije su i zdravstvene naravi, integritet i dostojanstvo studentice (u Etičkom kodeksu nastavnika, suradnika i znanstvenika FF, u članku 3. stoji da će „ Nastavnici … čuvati neovisnost i dostojanstvo kolega i studenata ..“, te i članku 12 „Nastavnici su dužni poštovati dostojanstvo studenata“).

O nedopustivom ponašanju osobe koja bi trebala predstavljati uzor akademskog profesionalizma i etičnosti, zahtijevamo da se izjasni Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rektor Zagrebačkog sveučilišta, ministar Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Pučki pravobranitelj i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kako bi se neprimjereno ponašanje osudilo i sankcioniralo.

Za Centar za ženske studije,
Rada Borić,
Izvršna direktorica


Fizičko razračunavanje sa studentima od strane čovjeka, sveučiličnog nastavnika a koji je uz to i na čelu jedne visokoobrazovne ustanove krši sva pravila i etičke vrijednosti koje je svaka obrazovna institucija dužna predstavljati. Ujedno, nije bez značaja da ovaj incident zapravo, pored ostalog, predstavlja i fizički napad statusno moćnijeg muškarca i profesora prema fizički i statusno slabijoj ženi i studentici.

Ovakvo ponašanje Dekana Filozofskog fakulteta gospodina Damira Borasa u sporotnosti je sa najvišim načelima Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu pa tako načelom mirnog uživanja prava, načelom poštivanja integriteta i dostojanstva osobe, načelom jednakosti i pravednosti i načela profesionalnosti, te je protivno elementarnim civilizacijskim pravilima i elementarnim pravilima pristojnog, razboritog i korektnog ponašanja. Činjenica da se u konkretnom slučaju radi o Dekanu Filozofskog fakulteta situaciju čini dodatno ozbiljnijom.

Zbog svega navedenog, zahtijevamo neopozivu ostavku gospodina Damira Borasa na mjestu dekana Filozofskog fakulteta. Ostavka je elementarni čin kojim profesor Damir Boras može barem minimalno umanjiti štetu koju ju je nanio svojim nedostojnim i nasilničkim ponašanjem, čime je doveo u pitanje ugled Filozofskog fakulteta kao obrazovne institucije u kojoj obnaša dužnost profesora i dekana. S time u skladu, odgovorna tijela Fakulteta i Sveučilišta dužna su pokrenuti odgovarajuće postupke kojim bi se jasno i nedvosmisleno ovakvo ponašanje sankcioniralo i osudilo u svrhu zaštite ugleda svih djelatnika Filozofskog fakulteta, ali i integriteta Sveučilišta koje u cjelini mora biti mjesto nulte tolerancije na nasilje.

Kuća ljudskih prava Zagreb
(BaBe! | Centar za mirovne studije | Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću | Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP | Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje | Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM)

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve