Priopćenja Kuće ljudskih prava i CŽS povodom napada na studenticu

Centar za ženske studije i Kuća ljudskih prava Zagreb (BaBe!, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP, Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje, Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM) izašli su u javnost s priopćenjem povodom napada na studenticu tijekom blokade dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Oglašavamo se povodom grubog fizičkog nasrtaja na studenticu Filozofskog fakulteta od strane dekana prof. dr. sc. Damira Borasa dne 24. listopada 2011.

Svaki čin nasilja ili pokušaj nasilja nad studentom/studenticom od strane sveučilišnih nastavnika/ca, a napose osobe koje po svom položaju i ovlastima štiti položaj i ugled institucije Sveučilišta, nedopustiv je i podliježe profesionalnoj i etičkoj odgovornosti. Otimanje naprave studentice koja je snimala studentsku blokadu referade Filozofskog fakulteta tijekom jutra 24. listopada 2011. te nasrtaj i nasilno naguravanje koje je potom uslijedilo nema tek značajke ekscesa, već uprizoruje praksu koju ovjerava obrazac moći koji nerijetko ima elemente spolnog/rodnog uznemiravanja.

Stoga nikakvo pozivanje na tzv. racionalno postupanje niti trezvenost pri analizi, a na što nas pokušava navesti naknadna argumentacijska razina, ne može opravdati ponašanje dekana Borasa već samo potvrđuje rečeno. K tomu, dodatno zabrinjava što nema ni čina isprike ni čina prihvaćanja odgovornosti za učinjeno.

Zahtijevamo da se pri postupanju uzmu u obzir ne samo dužnosti dekana (u članku 25. Statuta FF stoji da dekan može biti razriješen dužnosti kad „svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša“) već, uz proizvedeno nasilje čije implikacije su i zdravstvene naravi, integritet i dostojanstvo studentice (u Etičkom kodeksu nastavnika, suradnika i znanstvenika FF, u članku 3. stoji da će „ Nastavnici … čuvati neovisnost i dostojanstvo kolega i studenata ..“, te i članku 12 „Nastavnici su dužni poštovati dostojanstvo studenata“).

O nedopustivom ponašanju osobe koja bi trebala predstavljati uzor akademskog profesionalizma i etičnosti, zahtijevamo da se izjasni Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rektor Zagrebačkog sveučilišta, ministar Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Pučki pravobranitelj i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kako bi se neprimjereno ponašanje osudilo i sankcioniralo.

Za Centar za ženske studije,
Rada Borić,
Izvršna direktorica


Fizičko razračunavanje sa studentima od strane čovjeka, sveučiličnog nastavnika a koji je uz to i na čelu jedne visokoobrazovne ustanove krši sva pravila i etičke vrijednosti koje je svaka obrazovna institucija dužna predstavljati. Ujedno, nije bez značaja da ovaj incident zapravo, pored ostalog, predstavlja i fizički napad statusno moćnijeg muškarca i profesora prema fizički i statusno slabijoj ženi i studentici.

Ovakvo ponašanje Dekana Filozofskog fakulteta gospodina Damira Borasa u sporotnosti je sa najvišim načelima Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu pa tako načelom mirnog uživanja prava, načelom poštivanja integriteta i dostojanstva osobe, načelom jednakosti i pravednosti i načela profesionalnosti, te je protivno elementarnim civilizacijskim pravilima i elementarnim pravilima pristojnog, razboritog i korektnog ponašanja. Činjenica da se u konkretnom slučaju radi o Dekanu Filozofskog fakulteta situaciju čini dodatno ozbiljnijom.

Zbog svega navedenog, zahtijevamo neopozivu ostavku gospodina Damira Borasa na mjestu dekana Filozofskog fakulteta. Ostavka je elementarni čin kojim profesor Damir Boras može barem minimalno umanjiti štetu koju ju je nanio svojim nedostojnim i nasilničkim ponašanjem, čime je doveo u pitanje ugled Filozofskog fakulteta kao obrazovne institucije u kojoj obnaša dužnost profesora i dekana. S time u skladu, odgovorna tijela Fakulteta i Sveučilišta dužna su pokrenuti odgovarajuće postupke kojim bi se jasno i nedvosmisleno ovakvo ponašanje sankcioniralo i osudilo u svrhu zaštite ugleda svih djelatnika Filozofskog fakulteta, ali i integriteta Sveučilišta koje u cjelini mora biti mjesto nulte tolerancije na nasilje.

Kuća ljudskih prava Zagreb
(BaBe! | Centar za mirovne studije | Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću | Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP | Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje | Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM)

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve