Priopćenja Kuće ljudskih prava i CŽS povodom napada na studenticu

Centar za ženske studije i Kuća ljudskih prava Zagreb (BaBe!, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP, Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje, Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM) izašli su u javnost s priopćenjem povodom napada na studenticu tijekom blokade dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Oglašavamo se povodom grubog fizičkog nasrtaja na studenticu Filozofskog fakulteta od strane dekana prof. dr. sc. Damira Borasa dne 24. listopada 2011.

Svaki čin nasilja ili pokušaj nasilja nad studentom/studenticom od strane sveučilišnih nastavnika/ca, a napose osobe koje po svom položaju i ovlastima štiti položaj i ugled institucije Sveučilišta, nedopustiv je i podliježe profesionalnoj i etičkoj odgovornosti. Otimanje naprave studentice koja je snimala studentsku blokadu referade Filozofskog fakulteta tijekom jutra 24. listopada 2011. te nasrtaj i nasilno naguravanje koje je potom uslijedilo nema tek značajke ekscesa, već uprizoruje praksu koju ovjerava obrazac moći koji nerijetko ima elemente spolnog/rodnog uznemiravanja.

Stoga nikakvo pozivanje na tzv. racionalno postupanje niti trezvenost pri analizi, a na što nas pokušava navesti naknadna argumentacijska razina, ne može opravdati ponašanje dekana Borasa već samo potvrđuje rečeno. K tomu, dodatno zabrinjava što nema ni čina isprike ni čina prihvaćanja odgovornosti za učinjeno.

Zahtijevamo da se pri postupanju uzmu u obzir ne samo dužnosti dekana (u članku 25. Statuta FF stoji da dekan može biti razriješen dužnosti kad „svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša“) već, uz proizvedeno nasilje čije implikacije su i zdravstvene naravi, integritet i dostojanstvo studentice (u Etičkom kodeksu nastavnika, suradnika i znanstvenika FF, u članku 3. stoji da će „ Nastavnici … čuvati neovisnost i dostojanstvo kolega i studenata ..“, te i članku 12 „Nastavnici su dužni poštovati dostojanstvo studenata“).

O nedopustivom ponašanju osobe koja bi trebala predstavljati uzor akademskog profesionalizma i etičnosti, zahtijevamo da se izjasni Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rektor Zagrebačkog sveučilišta, ministar Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Pučki pravobranitelj i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kako bi se neprimjereno ponašanje osudilo i sankcioniralo.

Za Centar za ženske studije,
Rada Borić,
Izvršna direktorica

Fizičko razračunavanje sa studentima od strane čovjeka, sveučiličnog nastavnika a koji je uz to i na čelu jedne visokoobrazovne ustanove krši sva pravila i etičke vrijednosti koje je svaka obrazovna institucija dužna predstavljati. Ujedno, nije bez značaja da ovaj incident zapravo, pored ostalog, predstavlja i fizički napad statusno moćnijeg muškarca i profesora prema fizički i statusno slabijoj ženi i studentici.

Ovakvo ponašanje Dekana Filozofskog fakulteta gospodina Damira Borasa u sporotnosti je sa najvišim načelima Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu pa tako načelom mirnog uživanja prava, načelom poštivanja integriteta i dostojanstva osobe, načelom jednakosti i pravednosti i načela profesionalnosti, te je protivno elementarnim civilizacijskim pravilima i elementarnim pravilima pristojnog, razboritog i korektnog ponašanja. Činjenica da se u konkretnom slučaju radi o Dekanu Filozofskog fakulteta situaciju čini dodatno ozbiljnijom.

Zbog svega navedenog, zahtijevamo neopozivu ostavku gospodina Damira Borasa na mjestu dekana Filozofskog fakulteta. Ostavka je elementarni čin kojim profesor Damir Boras može barem minimalno umanjiti štetu koju ju je nanio svojim nedostojnim i nasilničkim ponašanjem, čime je doveo u pitanje ugled Filozofskog fakulteta kao obrazovne institucije u kojoj obnaša dužnost profesora i dekana. S time u skladu, odgovorna tijela Fakulteta i Sveučilišta dužna su pokrenuti odgovarajuće postupke kojim bi se jasno i nedvosmisleno ovakvo ponašanje sankcioniralo i osudilo u svrhu zaštite ugleda svih djelatnika Filozofskog fakulteta, ali i integriteta Sveučilišta koje u cjelini mora biti mjesto nulte tolerancije na nasilje.

Kuća ljudskih prava Zagreb
(BaBe! | Centar za mirovne studije | Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću | Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP | Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje | Udruga za promicanje istih mogućnosti UPIM)

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve