Sažeti zapisnik prvog narodnog plenuma (15.10.2011.)

Donosimo pročišćenu verziju zapisnika s plenuma održanog 15. listopada 2011. na Trgu bana Jelačića nakon službenog dijela prosvjeda 15.O. Na dnevnom su redu bile dvije točke: rasprava o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.


Nakon završetka službenog dijela prosvjeda 15.O u 19 sati prosvjednici su većinom glasova odlučili ostati na Trgu i na direktnodemokratski način odlučiti o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.

Na plenumu su mogli raspravljati i glasati svi zainteresirani građani pod uvjetom da se rasprava vodi u tolerantnom tonu. Svatko tko je želio imao je priliku reći svoj zahtjev ili prijedlog i to u svoje ime, a ne u ime stranke, udruge ili organizacije.
Policija je naložila da se isključi razglas prijeteći uhićenjem organizatora službenog dijela prosvjeda. Plenum je izglasao da ne želi isključiti zvuk i da će svi prosvjednici ići na policiju ukoliko organizatori budu uhićeni. Moderatorice su obavijestile da je razglas vraćen organizatorima te da je nabavljeno alternativno ozvučenje.

Građani su redom izlazili pred plenum i iznosili zahtjeve, od ukidanja zabrane okupljanja na Markovom trgu do ulaganja u obnovljive izvore energije.
Neki od govornika istaknuli su kako bi se trebali organizirati lokalni plenumi, odnosno kako bi u svakoj gradskoj četvrti ljudi trebali moći sami odlučivati o njima bitnim pitanjima.

Više je puta istaknuto da je kapitalistički sustav neodrživ te je poručeno da ne smijemo dopustiti da manjina koju čine političari i ekonomska elita i dalje gazi naša prava.

Raspravljalo se i o potrebi za revizijom proračunskih izdataka, pristupanju Europskoj uniji te o projektu samoodrživih gradova.

Nakon gotovo jednosatne rasprave plenum je glasanjem usvojio zahtjeve koje je većina građana spominjala u svojim prijedlozima.

    1. Odlučivanje na referendumima – građani moraju aktivnije participirati u donošenju bitnih odluka
    2. Nadzor referenduma za ulazak u Europsku uniju – građani imaju pravo nadzirati valjanost provođenja referenduma. Trenutno građanski nadzor provodi samo GONG, kojega dijelom financira EU. Potrebno je uključiti i druge građanske inicijative u nadzor referenduma.
    3. Demokratizacija Hrvatske radio televizije – HRT je javna televizija i morala bi davati puno više prostora hrvatskim građanskim inicijativama.
    4. Revizija mirovinskog i zdravstvenog sustava – želimo besplatnu, svima dostupnu zdravstvenu skrb te transparentan i održiv mirovinski sustav.
    5. Zaštita javnih dobara (zdravstvo, obrazovanje, vode, šume…) – protivimo se daljnjoj privatizaciji javnih dobara.


Nakon izglasavanja inicijalnih zahtjeva, plenum je raspravljao o daljnjim akcijama. Prosvjednici su predlagali bijeli štrajk, kolektivno podizanje novca iz banaka, poništivanje glasačkih listića na predstojećim izborima pa čak i bojkot svih kapitalističkih proizvoda.

Plenum je odlučio da će zahtijevati od sindikata pokretanje generalnog štrajka.

Također je odlučeno da se idući plenum održati u subotu 22. listopada u 18 sati na Trgu. Prosvjednici su izglasali okupaciju Trga pa se pozivaju svi zainteresirani da ponesu deke, šatore i vreće. Okupacija će trajati do ispunjenja zahtjeva ili do trenutka kada građani na plenumu odluče drugačije.

Plenum je završen u 20:22. Prosvjednici su se mirno razišli.

Za sve detaljnije informacije vezane uz aktivnosti prije subotnjeg plenuma pratite stranicu http://15october.net/hr/ i Facebook stranicu 15.O (worldrevolution) in Croatia.

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve