Sažeti zapisnik prvog narodnog plenuma (15.10.2011.)

Donosimo pročišćenu verziju zapisnika s plenuma održanog 15. listopada 2011. na Trgu bana Jelačića nakon službenog dijela prosvjeda 15.O. Na dnevnom su redu bile dvije točke: rasprava o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.

Nakon završetka službenog dijela prosvjeda 15.O u 19 sati prosvjednici su većinom glasova odlučili ostati na Trgu i na direktnodemokratski način odlučiti o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.

Na plenumu su mogli raspravljati i glasati svi zainteresirani građani pod uvjetom da se rasprava vodi u tolerantnom tonu. Svatko tko je želio imao je priliku reći svoj zahtjev ili prijedlog i to u svoje ime, a ne u ime stranke, udruge ili organizacije.
Policija je naložila da se isključi razglas prijeteći uhićenjem organizatora službenog dijela prosvjeda. Plenum je izglasao da ne želi isključiti zvuk i da će svi prosvjednici ići na policiju ukoliko organizatori budu uhićeni. Moderatorice su obavijestile da je razglas vraćen organizatorima te da je nabavljeno alternativno ozvučenje.

Građani su redom izlazili pred plenum i iznosili zahtjeve, od ukidanja zabrane okupljanja na Markovom trgu do ulaganja u obnovljive izvore energije.
Neki od govornika istaknuli su kako bi se trebali organizirati lokalni plenumi, odnosno kako bi u svakoj gradskoj četvrti ljudi trebali moći sami odlučivati o njima bitnim pitanjima.

Više je puta istaknuto da je kapitalistički sustav neodrživ te je poručeno da ne smijemo dopustiti da manjina koju čine političari i ekonomska elita i dalje gazi naša prava.

Raspravljalo se i o potrebi za revizijom proračunskih izdataka, pristupanju Europskoj uniji te o projektu samoodrživih gradova.

Nakon gotovo jednosatne rasprave plenum je glasanjem usvojio zahtjeve koje je većina građana spominjala u svojim prijedlozima.

    1. Odlučivanje na referendumima – građani moraju aktivnije participirati u donošenju bitnih odluka
    2. Nadzor referenduma za ulazak u Europsku uniju – građani imaju pravo nadzirati valjanost provođenja referenduma. Trenutno građanski nadzor provodi samo GONG, kojega dijelom financira EU. Potrebno je uključiti i druge građanske inicijative u nadzor referenduma.
    3. Demokratizacija Hrvatske radio televizije – HRT je javna televizija i morala bi davati puno više prostora hrvatskim građanskim inicijativama.
    4. Revizija mirovinskog i zdravstvenog sustava – želimo besplatnu, svima dostupnu zdravstvenu skrb te transparentan i održiv mirovinski sustav.
    5. Zaštita javnih dobara (zdravstvo, obrazovanje, vode, šume…) – protivimo se daljnjoj privatizaciji javnih dobara.

Nakon izglasavanja inicijalnih zahtjeva, plenum je raspravljao o daljnjim akcijama. Prosvjednici su predlagali bijeli štrajk, kolektivno podizanje novca iz banaka, poništivanje glasačkih listića na predstojećim izborima pa čak i bojkot svih kapitalističkih proizvoda.

Plenum je odlučio da će zahtijevati od sindikata pokretanje generalnog štrajka.

Također je odlučeno da se idući plenum održati u subotu 22. listopada u 18 sati na Trgu. Prosvjednici su izglasali okupaciju Trga pa se pozivaju svi zainteresirani da ponesu deke, šatore i vreće. Okupacija će trajati do ispunjenja zahtjeva ili do trenutka kada građani na plenumu odluče drugačije.

Plenum je završen u 20:22. Prosvjednici su se mirno razišli.

Za sve detaljnije informacije vezane uz aktivnosti prije subotnjeg plenuma pratite stranicu http://15october.net/hr/ i Facebook stranicu 15.O (worldrevolution) in Croatia.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve