Sažeti zapisnik prvog narodnog plenuma (15.10.2011.)

Donosimo pročišćenu verziju zapisnika s plenuma održanog 15. listopada 2011. na Trgu bana Jelačića nakon službenog dijela prosvjeda 15.O. Na dnevnom su redu bile dvije točke: rasprava o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.


Nakon završetka službenog dijela prosvjeda 15.O u 19 sati prosvjednici su većinom glasova odlučili ostati na Trgu i na direktnodemokratski način odlučiti o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.

Na plenumu su mogli raspravljati i glasati svi zainteresirani građani pod uvjetom da se rasprava vodi u tolerantnom tonu. Svatko tko je želio imao je priliku reći svoj zahtjev ili prijedlog i to u svoje ime, a ne u ime stranke, udruge ili organizacije.
Policija je naložila da se isključi razglas prijeteći uhićenjem organizatora službenog dijela prosvjeda. Plenum je izglasao da ne želi isključiti zvuk i da će svi prosvjednici ići na policiju ukoliko organizatori budu uhićeni. Moderatorice su obavijestile da je razglas vraćen organizatorima te da je nabavljeno alternativno ozvučenje.

Građani su redom izlazili pred plenum i iznosili zahtjeve, od ukidanja zabrane okupljanja na Markovom trgu do ulaganja u obnovljive izvore energije.
Neki od govornika istaknuli su kako bi se trebali organizirati lokalni plenumi, odnosno kako bi u svakoj gradskoj četvrti ljudi trebali moći sami odlučivati o njima bitnim pitanjima.

Više je puta istaknuto da je kapitalistički sustav neodrživ te je poručeno da ne smijemo dopustiti da manjina koju čine političari i ekonomska elita i dalje gazi naša prava.

Raspravljalo se i o potrebi za revizijom proračunskih izdataka, pristupanju Europskoj uniji te o projektu samoodrživih gradova.

Nakon gotovo jednosatne rasprave plenum je glasanjem usvojio zahtjeve koje je većina građana spominjala u svojim prijedlozima.

    1. Odlučivanje na referendumima – građani moraju aktivnije participirati u donošenju bitnih odluka
    2. Nadzor referenduma za ulazak u Europsku uniju – građani imaju pravo nadzirati valjanost provođenja referenduma. Trenutno građanski nadzor provodi samo GONG, kojega dijelom financira EU. Potrebno je uključiti i druge građanske inicijative u nadzor referenduma.
    3. Demokratizacija Hrvatske radio televizije – HRT je javna televizija i morala bi davati puno više prostora hrvatskim građanskim inicijativama.
    4. Revizija mirovinskog i zdravstvenog sustava – želimo besplatnu, svima dostupnu zdravstvenu skrb te transparentan i održiv mirovinski sustav.
    5. Zaštita javnih dobara (zdravstvo, obrazovanje, vode, šume…) – protivimo se daljnjoj privatizaciji javnih dobara.


Nakon izglasavanja inicijalnih zahtjeva, plenum je raspravljao o daljnjim akcijama. Prosvjednici su predlagali bijeli štrajk, kolektivno podizanje novca iz banaka, poništivanje glasačkih listića na predstojećim izborima pa čak i bojkot svih kapitalističkih proizvoda.

Plenum je odlučio da će zahtijevati od sindikata pokretanje generalnog štrajka.

Također je odlučeno da se idući plenum održati u subotu 22. listopada u 18 sati na Trgu. Prosvjednici su izglasali okupaciju Trga pa se pozivaju svi zainteresirani da ponesu deke, šatore i vreće. Okupacija će trajati do ispunjenja zahtjeva ili do trenutka kada građani na plenumu odluče drugačije.

Plenum je završen u 20:22. Prosvjednici su se mirno razišli.

Za sve detaljnije informacije vezane uz aktivnosti prije subotnjeg plenuma pratite stranicu http://15october.net/hr/ i Facebook stranicu 15.O (worldrevolution) in Croatia.

Vezani članci

  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 30. lipnja 2019. Stariti dostojanstveno Brutalistički centar kulture, londonski Barbican, nedavno je u jednoj od svojih slabije eksponiranih prostorija ugostio malu izložbu posvećenu iskustvu starenja i starosti u kapitalizmu. Segmenti multimedijalnog postava, baziranog na intervjuima s dvije tisuće osoba starijih od sedamdeset godina, na različitim su razinama progovorili o načinu na koji klasni položaj utječe na dužinu života i kvalitetu starenja u društvima koja počivaju na sistemskim nejednakostima.
  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve