Sažeti zapisnik prvog narodnog plenuma (15.10.2011.)

Donosimo pročišćenu verziju zapisnika s plenuma održanog 15. listopada 2011. na Trgu bana Jelačića nakon službenog dijela prosvjeda 15.O. Na dnevnom su redu bile dvije točke: rasprava o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.


Nakon završetka službenog dijela prosvjeda 15.O u 19 sati prosvjednici su većinom glasova odlučili ostati na Trgu i na direktnodemokratski način odlučiti o zajedničkim zahtjevima i daljnjim akcijama.

Na plenumu su mogli raspravljati i glasati svi zainteresirani građani pod uvjetom da se rasprava vodi u tolerantnom tonu. Svatko tko je želio imao je priliku reći svoj zahtjev ili prijedlog i to u svoje ime, a ne u ime stranke, udruge ili organizacije.
Policija je naložila da se isključi razglas prijeteći uhićenjem organizatora službenog dijela prosvjeda. Plenum je izglasao da ne želi isključiti zvuk i da će svi prosvjednici ići na policiju ukoliko organizatori budu uhićeni. Moderatorice su obavijestile da je razglas vraćen organizatorima te da je nabavljeno alternativno ozvučenje.

Građani su redom izlazili pred plenum i iznosili zahtjeve, od ukidanja zabrane okupljanja na Markovom trgu do ulaganja u obnovljive izvore energije.
Neki od govornika istaknuli su kako bi se trebali organizirati lokalni plenumi, odnosno kako bi u svakoj gradskoj četvrti ljudi trebali moći sami odlučivati o njima bitnim pitanjima.

Više je puta istaknuto da je kapitalistički sustav neodrživ te je poručeno da ne smijemo dopustiti da manjina koju čine političari i ekonomska elita i dalje gazi naša prava.

Raspravljalo se i o potrebi za revizijom proračunskih izdataka, pristupanju Europskoj uniji te o projektu samoodrživih gradova.

Nakon gotovo jednosatne rasprave plenum je glasanjem usvojio zahtjeve koje je većina građana spominjala u svojim prijedlozima.

    1. Odlučivanje na referendumima – građani moraju aktivnije participirati u donošenju bitnih odluka
    2. Nadzor referenduma za ulazak u Europsku uniju – građani imaju pravo nadzirati valjanost provođenja referenduma. Trenutno građanski nadzor provodi samo GONG, kojega dijelom financira EU. Potrebno je uključiti i druge građanske inicijative u nadzor referenduma.
    3. Demokratizacija Hrvatske radio televizije – HRT je javna televizija i morala bi davati puno više prostora hrvatskim građanskim inicijativama.
    4. Revizija mirovinskog i zdravstvenog sustava – želimo besplatnu, svima dostupnu zdravstvenu skrb te transparentan i održiv mirovinski sustav.
    5. Zaštita javnih dobara (zdravstvo, obrazovanje, vode, šume…) – protivimo se daljnjoj privatizaciji javnih dobara.


Nakon izglasavanja inicijalnih zahtjeva, plenum je raspravljao o daljnjim akcijama. Prosvjednici su predlagali bijeli štrajk, kolektivno podizanje novca iz banaka, poništivanje glasačkih listića na predstojećim izborima pa čak i bojkot svih kapitalističkih proizvoda.

Plenum je odlučio da će zahtijevati od sindikata pokretanje generalnog štrajka.

Također je odlučeno da se idući plenum održati u subotu 22. listopada u 18 sati na Trgu. Prosvjednici su izglasali okupaciju Trga pa se pozivaju svi zainteresirani da ponesu deke, šatore i vreće. Okupacija će trajati do ispunjenja zahtjeva ili do trenutka kada građani na plenumu odluče drugačije.

Plenum je završen u 20:22. Prosvjednici su se mirno razišli.

Za sve detaljnije informacije vezane uz aktivnosti prije subotnjeg plenuma pratite stranicu http://15october.net/hr/ i Facebook stranicu 15.O (worldrevolution) in Croatia.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve