FFBG: Saopštenje povodom zamrzavanja blokade nastave

Na Plenumu Filozofskog fakulteta održanom 09. novembra 2011. nakon opsežne diskusije o daljem nastavku protesta izglasan je privremeni prekid blokade nastave, sa početkom od četvrtka 10. novembra.

Plenum smatra da su studentkinje i studenti u protestu tek blokadama Filološkog i Filozofskog fakulteta, kao i Visoke škole za elektrotehniku i računarstvo strukovnih studija, skrenuli pažnju javnosti na goruće probleme u visokom školstvu i time stvorili prostor za otvorenu diskusiju i o širim društvenim pitanjima.

Tokom blokade dobili smo podršku dela nastavnog kadra, koleginica i kolega iz inostranstva, radnica i radnika u kulturi, nekolicine sindikata i različitih udruženja građana. Više od 1300 studentkinja i studenata Filozofskog fakulteta potpisalo je peticiju podrške zahtevima i blokadi. Na taj način izgradili smo mrežu solidarnosti koja prevazilazi granice Univerziteta.

Uprkos tome, Vlada Republike Srbije, Ministarstvo prosvete i nauke, Univerzitet u Beogradu, kao i Uprave Filozofskog i Filološkog fakulteta, nisu izrazili spremnost da ostvare komunikaciju sa studentkinjama i studentima u protestu. Umesto razmatranja naših zahteva, odlučili su se za diskreditaciju protesta, podsticanje sumnji u naše namere i stvaranje uslova za napade privatnog obezbeđenja i fašističkih grupa na studentkinje i studente. Rektor Kovačević je, ujedno, drugi rektor od 1905. godine koji je na studentske zahteve odgovorio pozivom na državno nasilje na Univerzitetu.

Širenje protesta, zasnovanih na direktno-demokratskim plenumima i autentičnim studentskim zahtevima, ugušeno je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, organizovanom reakcijom „zvaničnih studentskih predstavnika“, fašista i policije. U okolnostima ovakve represije jasno nam je da je nemoguće dopreti do većeg broja naših koleginica i kolega, kako bismo zajednički mogli da se izborimo za dostupnije i kvalitetnije obrazovanje.

Budući da je Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu ostao jedini u blokadi, Plenum je odlučio da ne pristane na igru u kojoj će navedeni potezi vlasti koleginice i kolege okrenuti jedne protiv drugih. Zamrzavanjem blokade nastave u ovakvom trenutku hoćemo da se udružimo sa svima onima koji su sa nama saglasni oko potrebe za borbom protiv komercijalizacije obrazovanja i za stavljanje znanja u središte reforme sistema obrazovanja.

Nezadovoljni institucijom Studentskog parlamenta, koristimo zakonom zagarantovano pravo na samoorganizovanje i pravo na pobunu protiv diskriminišućih uslova studiranja, u kojima obrazovanje nije podjednako dostupno svima.

Blokadu zamrzavamo pod sledećim uslovima koje upućujemo Upravi Filozofskog fakulteta:

  • da obezbedi slušaonicu rezervisanu isključivo za studente, u kojoj se neće odvijati redovne nastavne aktivnosti – kako bismo omogućili dalje neometano studentsko samoorganizovanje i očuvali nezavisan studentski prostor osvojen tokom blokade;
  • da sve slušaonice, u slobodnim terminima, budu dostupne studentkinjama i studentima Filozofskog fakulteta, bez podnošenja molbe Upravi, a uz prilaganje indeksa portiru;
  • obustavu najavljenih disciplinskih i krivičnih postupaka protiv tri studenta učesnika blokade, kao i garancije da niko od učesnika u protestima neće trpeti sankcije.

Da bismo osigurali ispunjenje ovih uslova, protest nastavljamo okupacijom slušaonice 101, u kojoj ćemo nastaviti organizovanje programa alternativne nastave.

Za kvalitetno obrazovanje dostupno svima. Znanje nije roba!

Plenum Filozofskog fakulteta u Beogradu

Više informacija potražite ovdje:

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve