FFBG: Saopštenje povodom zamrzavanja blokade nastave

Na Plenumu Filozofskog fakulteta održanom 09. novembra 2011. nakon opsežne diskusije o daljem nastavku protesta izglasan je privremeni prekid blokade nastave, sa početkom od četvrtka 10. novembra.

Plenum smatra da su studentkinje i studenti u protestu tek blokadama Filološkog i Filozofskog fakulteta, kao i Visoke škole za elektrotehniku i računarstvo strukovnih studija, skrenuli pažnju javnosti na goruće probleme u visokom školstvu i time stvorili prostor za otvorenu diskusiju i o širim društvenim pitanjima.

Tokom blokade dobili smo podršku dela nastavnog kadra, koleginica i kolega iz inostranstva, radnica i radnika u kulturi, nekolicine sindikata i različitih udruženja građana. Više od 1300 studentkinja i studenata Filozofskog fakulteta potpisalo je peticiju podrške zahtevima i blokadi. Na taj način izgradili smo mrežu solidarnosti koja prevazilazi granice Univerziteta.

Uprkos tome, Vlada Republike Srbije, Ministarstvo prosvete i nauke, Univerzitet u Beogradu, kao i Uprave Filozofskog i Filološkog fakulteta, nisu izrazili spremnost da ostvare komunikaciju sa studentkinjama i studentima u protestu. Umesto razmatranja naših zahteva, odlučili su se za diskreditaciju protesta, podsticanje sumnji u naše namere i stvaranje uslova za napade privatnog obezbeđenja i fašističkih grupa na studentkinje i studente. Rektor Kovačević je, ujedno, drugi rektor od 1905. godine koji je na studentske zahteve odgovorio pozivom na državno nasilje na Univerzitetu.

Širenje protesta, zasnovanih na direktno-demokratskim plenumima i autentičnim studentskim zahtevima, ugušeno je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, organizovanom reakcijom „zvaničnih studentskih predstavnika“, fašista i policije. U okolnostima ovakve represije jasno nam je da je nemoguće dopreti do većeg broja naših koleginica i kolega, kako bismo zajednički mogli da se izborimo za dostupnije i kvalitetnije obrazovanje.

Budući da je Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu ostao jedini u blokadi, Plenum je odlučio da ne pristane na igru u kojoj će navedeni potezi vlasti koleginice i kolege okrenuti jedne protiv drugih. Zamrzavanjem blokade nastave u ovakvom trenutku hoćemo da se udružimo sa svima onima koji su sa nama saglasni oko potrebe za borbom protiv komercijalizacije obrazovanja i za stavljanje znanja u središte reforme sistema obrazovanja.

Nezadovoljni institucijom Studentskog parlamenta, koristimo zakonom zagarantovano pravo na samoorganizovanje i pravo na pobunu protiv diskriminišućih uslova studiranja, u kojima obrazovanje nije podjednako dostupno svima.

Blokadu zamrzavamo pod sledećim uslovima koje upućujemo Upravi Filozofskog fakulteta:

  • da obezbedi slušaonicu rezervisanu isključivo za studente, u kojoj se neće odvijati redovne nastavne aktivnosti – kako bismo omogućili dalje neometano studentsko samoorganizovanje i očuvali nezavisan studentski prostor osvojen tokom blokade;
  • da sve slušaonice, u slobodnim terminima, budu dostupne studentkinjama i studentima Filozofskog fakulteta, bez podnošenja molbe Upravi, a uz prilaganje indeksa portiru;
  • obustavu najavljenih disciplinskih i krivičnih postupaka protiv tri studenta učesnika blokade, kao i garancije da niko od učesnika u protestima neće trpeti sankcije.

Da bismo osigurali ispunjenje ovih uslova, protest nastavljamo okupacijom slušaonice 101, u kojoj ćemo nastaviti organizovanje programa alternativne nastave.

Za kvalitetno obrazovanje dostupno svima. Znanje nije roba!

Plenum Filozofskog fakulteta u Beogradu

Više informacija potražite ovdje:

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve