Mi smo univerza: Fašizam na Filozofskom fakultetu

Pokret Mi smo univerza najavljuje početak blokade na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 23. studenog u 12 sati kada će blokirati predavanja i studijske obaveze. Pri lijepljenju plakata na Fakultetu aktiviste je zatekla zaštitarska služba.





Vodstvo fakulteta poslalo zaštitare na djelitelje letaka

15. listopad označio je početak borbe protiv financijskog kapitala. Otpor na bojištu visokoga obrazovanja se nastavlja 23. studenog. Toga dana u 12 sati će studenti, studentice, profesorice, profesori i ostali zaposlenici, zaposlenice Filozofskog fakulteta uzeti stvari u svoje ruke i do daljnjega ga zauzeti, time ga oslobađajući čvrstog stiska kapitala. Predavanja i studijske obveze bit će prekinute, a u skladu s načelima demokratizacije i samoupravljanja pokrenut će se pravi, autonoman i teorijski bogat studijski proces.

Danas, u ponedjeljak 14. studenog, aktivisti pokreta 15o i Mi smo univerza započeli su s akcijom plakatiranja i dijeljenja letaka. Akcija je isplanirana i provedena gerilski, kao protest protiv birokratiziranosti fakulteta i opsesivnog inzistiranja vodstva na potpunoj kontroli javnog prostora.

Odgovor je bio drastičan: vodstvo je odmah aktiviralo zaštitarsku službu i čistače koji su potrgali zalijepljene materijale i pokupili one koji su bili ostavljeni po stolovima u hodnicima. Istovremeno su kao pojačanje pozvali još zaštitara koji su onemogućili mirno dijeljenje letaka.

S druge strane isto vodstvo dopušta, odnosno čak i potiče upotrebu prostora u smjerovima koji sa studijem i akademskom raspravom nemaju nikakve veze. To isto vodstvo nekritički uvodi bolonjsku reformu koja umjesto učenja s razumijevanjem potiče učenje napamet, podiže školarine na doktorskom studiju, koči inicijativu studenata za autonomnim prostorom koji bi bio u upotrebi za konkretne teorijske djelatnosti, a koje fakultet protjeruje, iako je prvenstveno namijenjen za takve aktivnosti.

Sve navedeno samo je daljnja potvrda onoga što se već dugo zna i što je dovelo do odluke o zauzimanju fakulteta. Sveučilište kao i Filozofski fakultet više nisu akademske institucije, već samo tvornice radne snage. I kad se pojavi otpor koji želi upotrijebiti znanje u korist cjelokupnog stanovništva, a ne samo za korist nekolicine, odgovor institucije glasi: represijom protiv teorije.




15o, Mi smo univerza
Sa slovenskog preveo Goran Lončar

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve