Mi smo univerza: Fašizam na Filozofskom fakultetu

Pokret Mi smo univerza najavljuje početak blokade na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 23. studenog u 12 sati kada će blokirati predavanja i studijske obaveze. Pri lijepljenju plakata na Fakultetu aktiviste je zatekla zaštitarska služba.





Vodstvo fakulteta poslalo zaštitare na djelitelje letaka

15. listopad označio je početak borbe protiv financijskog kapitala. Otpor na bojištu visokoga obrazovanja se nastavlja 23. studenog. Toga dana u 12 sati će studenti, studentice, profesorice, profesori i ostali zaposlenici, zaposlenice Filozofskog fakulteta uzeti stvari u svoje ruke i do daljnjega ga zauzeti, time ga oslobađajući čvrstog stiska kapitala. Predavanja i studijske obveze bit će prekinute, a u skladu s načelima demokratizacije i samoupravljanja pokrenut će se pravi, autonoman i teorijski bogat studijski proces.

Danas, u ponedjeljak 14. studenog, aktivisti pokreta 15o i Mi smo univerza započeli su s akcijom plakatiranja i dijeljenja letaka. Akcija je isplanirana i provedena gerilski, kao protest protiv birokratiziranosti fakulteta i opsesivnog inzistiranja vodstva na potpunoj kontroli javnog prostora.

Odgovor je bio drastičan: vodstvo je odmah aktiviralo zaštitarsku službu i čistače koji su potrgali zalijepljene materijale i pokupili one koji su bili ostavljeni po stolovima u hodnicima. Istovremeno su kao pojačanje pozvali još zaštitara koji su onemogućili mirno dijeljenje letaka.

S druge strane isto vodstvo dopušta, odnosno čak i potiče upotrebu prostora u smjerovima koji sa studijem i akademskom raspravom nemaju nikakve veze. To isto vodstvo nekritički uvodi bolonjsku reformu koja umjesto učenja s razumijevanjem potiče učenje napamet, podiže školarine na doktorskom studiju, koči inicijativu studenata za autonomnim prostorom koji bi bio u upotrebi za konkretne teorijske djelatnosti, a koje fakultet protjeruje, iako je prvenstveno namijenjen za takve aktivnosti.

Sve navedeno samo je daljnja potvrda onoga što se već dugo zna i što je dovelo do odluke o zauzimanju fakulteta. Sveučilište kao i Filozofski fakultet više nisu akademske institucije, već samo tvornice radne snage. I kad se pojavi otpor koji želi upotrijebiti znanje u korist cjelokupnog stanovništva, a ne samo za korist nekolicine, odgovor institucije glasi: represijom protiv teorije.




15o, Mi smo univerza
Sa slovenskog preveo Goran Lončar

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve