Prosvjed

Mi smo univerza: Fašizam na Filozofskom fakultetu

Pokret Mi smo univerza najavljuje početak blokade na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 23. studenog u 12 sati kada će blokirati predavanja i studijske obaveze. Pri lijepljenju plakata na Fakultetu aktiviste je zatekla zaštitarska služba.

Vodstvo fakulteta poslalo zaštitare na djelitelje letaka

15. listopad označio je početak borbe protiv financijskog kapitala. Otpor na bojištu visokoga obrazovanja se nastavlja 23. studenog. Toga dana u 12 sati će studenti, studentice, profesorice, profesori i ostali zaposlenici, zaposlenice Filozofskog fakulteta uzeti stvari u svoje ruke i do daljnjega ga zauzeti, time ga oslobađajući čvrstog stiska kapitala. Predavanja i studijske obveze bit će prekinute, a u skladu s načelima demokratizacije i samoupravljanja pokrenut će se pravi, autonoman i teorijski bogat studijski proces.

Danas, u ponedjeljak 14. studenog, aktivisti pokreta 15o i Mi smo univerza započeli su s akcijom plakatiranja i dijeljenja letaka. Akcija je isplanirana i provedena gerilski, kao protest protiv birokratiziranosti fakulteta i opsesivnog inzistiranja vodstva na potpunoj kontroli javnog prostora.

Odgovor je bio drastičan: vodstvo je odmah aktiviralo zaštitarsku službu i čistače koji su potrgali zalijepljene materijale i pokupili one koji su bili ostavljeni po stolovima u hodnicima. Istovremeno su kao pojačanje pozvali još zaštitara koji su onemogućili mirno dijeljenje letaka.

S druge strane isto vodstvo dopušta, odnosno čak i potiče upotrebu prostora u smjerovima koji sa studijem i akademskom raspravom nemaju nikakve veze. To isto vodstvo nekritički uvodi bolonjsku reformu koja umjesto učenja s razumijevanjem potiče učenje napamet, podiže školarine na doktorskom studiju, koči inicijativu studenata za autonomnim prostorom koji bi bio u upotrebi za konkretne teorijske djelatnosti, a koje fakultet protjeruje, iako je prvenstveno namijenjen za takve aktivnosti.

Sve navedeno samo je daljnja potvrda onoga što se već dugo zna i što je dovelo do odluke o zauzimanju fakulteta. Sveučilište kao i Filozofski fakultet više nisu akademske institucije, već samo tvornice radne snage. I kad se pojavi otpor koji želi upotrijebiti znanje u korist cjelokupnog stanovništva, a ne samo za korist nekolicine, odgovor institucije glasi: represijom protiv teorije.

15o, Mi smo univerza
Sa slovenskog preveo Goran Lončar

16. studenoga 2011.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka