Podrška studentima Filozofskog fakulteta u Ljubljani

Okupacija i oslobođenje Filozofskog fakulteta u Ljubljani otvara važan prostor za studentsku borbu u regiji i svijetu. Prepoznat je trenutak u kojem su udare neoliberalne politike komercijalizacije javnog sektora i s time povezanih mjera „štednje“ osjetili široki slojevi društva diljem svijeta. U takvoj situaciji važno je primijetiti i uvođenje eksplicitno antikapitalističkog sadržaja u političku artikulaciju studentskog pitanja koje se ovih dana ponovno aktualizira u Ljubljani. 

Razumijemo zahtjeve za ukidanjem bolonjske reforme koja nas drži discipliniranima u okviru čvrsto određenog nastavnog procesa kojemu je cilj što brže završavanje fakulteta, a ne što kvalitetnije učenje. Također pozdravljamo otpor svim načinima na koje tržišni principi ulaze u prostor obrazovanja, bilo to prekarnim radom nastavnika ili naplaćivanjem školarina na javnim sveučilištima.

Paralelno s nedavnim akcijama u Beogradu i Ljubljani, i u Zagrebu su na površinu izašli problemi utemeljeni u nedostatku demokratičnosti na samom sveučilištu. Našim fakultetima upravlja tek nekoliko osoba, a širim fakultetskim tijelima nedostaje informiranosti i volje da zauzmu stavove o vlastitoj instituciji i položaju obrazovanja u široj državnoj politici. Podržavamo zahtjev studenata u Ljubljani za demokratizacijom sveučilišta jer je ona preduvjet za slobodno sveučilište koje nije samo sastavljeno od politički osviještenih pojedinaca i grupa nego je sposobno na institucionalan način kontrolirati štetne politike koje mu se nameću odozgo.

Trganje plakata u Ljubljani, unajmljivanje privatnog osiguranja u Beogradu ili ignoriranje studenata od strane uprave u Zagrebu samo su oblici represije na koju se mora odgovoriti još snažnijim zahtjevima za demokratizacijom institucija.

Blokada ili okupacija u kojoj je najvidljivija borba za javni prostor u kojem bismo se trebali slobodno izražavati povezana je s nemogućnosti da sudjelujemo u stvaranju politike, kako fakultetske tako i državne. U posebno lošim uvjetima nalazi se Slovenija kojoj niti državna instanca nije ona posljednja, nego mora strepiti od „preporuka“ Europske komisije na koje slovenski student ili profesor realno ne može utjecati. Svjesni smo da su mjere štednje samo izlika da se pojača privatizacija i ne smijemo pristati da se to dogodi u sektoru obrazovanja, posebno ako to predlaže neka od institucija Europske unije za koju je poznato da promiče smanjenje ulaganja u javni sektor.

Podržavamo ovu okupaciju javnog fakulteta kako bi se oslobodio prostor idejama i praksama koje se temelje na pritisku odozdo. Kroz rasprave o uvjetima u kojima se nalazimo možemo točno uočiti štetne mjere i artikulirati politike koje brane obrazovanje kao javno dobro, omogućavaju puno državno financiranje, bolje uvjete studiranja i sigurna zaposlenja naših profesora.

Jedan svijet – jedna borba!

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve