Maja Miše: Obrana javnog prostora u Splitu – Get Getanima

No, Getani se s pravom pitaju gdje odlaze novci iz spomeničkih renti .

Iz godišnjeg izvještaja izvršenja Proračuna Grada Splita za 2009. g. (str. 54 i 55) razvidne su stavke proračuna vezane za Staru gradsku jezgru – stavke održavanja jezgre nema. Za održavanje života u povijesnoj jezgri Splita ne izdvajaju se nikakva sredstva iz, primjerice, prikupljene spomeničke rente.

U Alješevoj ulici trenutno se popravlja vodovod, ali za „investitore“, vlasnike apartmana, koji žele u potpunosti preobraziti Staru gradsku jezgru i u konačnici potjerati lokalno stanovništvo.[4] U cijeloj priči, paradoksalan je stav sadašnjeg voditelja Odjela za Staru gradsku jezgru da vlasnici stanova moraju sami održavati zgrade jer će im se u protivnom stanovi nacionalizirati, a istovremeno im se uskraćuju sredstva iz spomeničke rente.[5] Osim toga, već sam navela da im se uskraćuju osnovne komunalne usluge, troškovi života im se povećavaju te je evidentan nedostatak uslužnih djelatnosti koje nisu usko povezane uz turizam, a koje su i dovele do iseljavanja stanovnika iz Palače.

Dioklecijanova palača zajedno sa Starom gradskom jezgrom upisana je na UNESCO-vu listu zaštićenih svjetskih spomenika od 1979. g. Posljednjih nekoliko godina UNESCO, u namjeri da što bolje zaštiti spomenike, predložio je nadležnim nacionalnim službama (u slučaju Hrvatske: ICOMOS Hrvatska) da pristupe izradi Plana upravljanja spomenikom.[6] Izradi Plana upravljanja Starom gradskom jezgrom Splita pristupio je Odjel za Staru gradsku jezgru uz pomoć inozemne tvrtke SolaARC- Planing, Construction, Conservation. Plan se pisao bez uvida zainteresirane javnosti, a tek nakon što je Grad Split autorima isplatio milijun kuna,

U cijeloj priči, paradoksalan je stav sadašnjeg voditelja Odjela za Staru gradsku jezgru da vlasnici stanova moraju sami održavati zgrade jer će im se u protivnom stanovi nacionalizirati, a istovremeno im se uskraćuju sredstva iz spomeničke rente.

Plan je dati je na javnu raspravu. Tek uvidom u predloženi Plan upravljanja vidjela se njegova potpuna promašenost, nedostatak bilo kakve studije trenutnog stanja unutar Stare gradske jezgre Splita i izostanak interdisciplinarnog pristupa. U Planu se priznaje da proces gentrifikacije postoji, ali niti jednom rječju nisu predložili rješenje tog problema.[7] Štoviše, u potpunosti su ignorirali stanovnike Stare gradske jezgre, temeljeći svoj plan isključivo na konzervaciji arhitektonskih spomenika i nepokretne materijalne baštine. Da, namjerno naglašavam arhitektonskih spomenika, jer su u potpunosti zanemarili da je Stara gradska jezgra i zaštićeni arheološki lokalitet s nepokretnom materijalnom baštinom. U potpunosti su izostavili i ostale čimbenike koji se moraju poštovati u upravljanju spomenikom svjetske vrijednosti kao što su sociološke i ekonomske studije, studije nematerijalne baštine, studije prometa i infrastrukture i monitoringe razvoja koje su dužni poštovati, jer će se u protivnom proces iseljavanja i propadanja Stare gradske jezgre nastaviti. Pored toga, kroz Plan upravljanja nameću se novi troškovi stanarima (za fasade, krovove, škure,…).

Istina, Plan upravljanja nije prošao na Gradskom vijeću, upravo zahvaljujući naporima Građanske inicijative Split, koja je okupila sveučilišne profesore i koji su napisali Kritiku Plana upravljanja. Međutim, ostaje pitanje što će biti s Planom upravljanja. Hoće li se Plan u potpunosti odbaciti i ako se to dogodi, što će biti s nadležnom službom koja je takav neadekvatan plan donijela, a naravno tu je i pitanje o milijun kuna.

U Planu se priznaje da proces gentrifikacije postoji, ali niti jednom rječju nisu predložili rješenje tog problema. Štoviše, u potpunosti su ignorirali stanovnike Stare gradske jezgre, temeljeći svoj plan isključivo na konzervaciji arhitektonskih spomenika i nepokretne materijalne baštine.

Grad Split uputio je javni poziv svim zainteresiranim registriranim udrugama (a ne neformalnim inicijativama građana) da se uključe u „popravljanje“ prijedloga Plana upravljanja. Ponovno su Getani „izvisili“, ali splitski dišpet je proradio. Getani su se u posljednja dva mjeseca organizirali u udrugu „Genuis loci“ (hrv. duh mjesta) i podigli su svoj glas. Pisali su peticije Gradu i UNESCO-u, slali mailove i uspjeli su probuditi birokrate u Parizu.[8] Dopis iz UNESCO-a na adresu Getana ne nudi puno, ali je značajan jer će Odjel za staru gradsku jezgru itekako morati uključiti stanovnike u sve procese odlučivanja.

Vratimo se na Plan upravljanja, dokument koji bi trebao definirati strategiju održivog razvoja Stare gradske jezgre, kako života stanovnika tako i turizma. Pitanje je u kojem će smjeru krenuti. U izradu novog Plana upravljanja uključilo se 12 udruga sa svojim predstavnicima, zatim predstavnici obrtnika, Građanske inicijative Split, Grada i Ministarstva kulture, te stanara, čime je postignut konsenzus da predloženi Plan upravljanja od strane nadležne službe, koji nije uključivao niti jednu od navedenih skupina, treba u potpunosti odbaciti i pristupiti izradi novog. Upravo je to ključan trenutak u kojem treba stati u obranu javnog prostora, života Getana i ne dozvoliti interesima kapitala da „očisit“ Staru gradsku jezgru, oduzme joj dušu i pretvori je u jeftinu turističku atrakciju. Sudeći prema prošloljetnom „vašaru“ splitske Rive i „kičastoj“ proslavi Dana Dioklecijana, Stara gradska jezgra dobrano je već zakoračila u smjeru turističkog Disneylanda. Hoće li stanari i ostali imati snage i vizije stvari preokrenuti – iskreno se nadam da hoće.

Održivi Plan upravljanja prvenstveno bi se trebao temeljiti na povratku stanovnika u Staru gradsku jezgru, a da bi se to postiglo, potrebno je nužno poboljšati životne uvjete; infrastrukturu, vratiti uslužne djelatnosti koje nisu isključivo vezane za turizam te oživiti kulturne i društvene sadržaje. Usporedimo li Plan upravljanja UNESCO jezgre Durhama i Batha u Velikoj Britaniji, vidimo da turizam i konzervacija spomenika nisu primarni ciljevi održivog plana upravljanja.[9] Ti se planovi upravljanja prvenstveno temelje na povratku stanovnika u staru jezgru grada. Povratak stanovnika znači otvaranje trgovina,

Održivi Plan upravljanja prvenstveno bi se trebao temeljiti na povratku stanovnika u Staru gradsku jezgru, a da bi se to postiglo, potrebno je nužno poboljšati životne uvjete; infrastrukturu, vratiti uslužne djelatnosti koje nisu isključivo vezane za turizam te oživiti kulturne i društvene sadržaje.

tradicionalnih obrtničkih radionica, vrtića, škola, otvaranje biblioteka, odnosno svega onoga što čini život stanovnika održivim, a što se godinama zatvaralo unutar Stare gradske jezgre Splita. Osim toga, proučavanje i istraživanje Dioklecijanove palače u specijaliziranim knjižnicama vratilo bi studentsku populaciju u jezgru, a da i ne spominjem koliko bi inozemnim studentima bilo interesanto preko zime boraviti u Splitu. Svi ovi čimbenici se moraju uzeti u obzir u održivom razvoju, tako da Stara gradska jezgra ne ovisi o trajanju turističke sezone i njezinih prihoda, koji bi se samim time mogli pretočiti na ostale dijelove grada.

Stara jezgra Splita, Get i Getan identitet su Splita. Očuvati tradiciju getski kala, furbarija iz butigi, tiramola ili jednostavno genius loci Geta od pritiska komercijalizacije trebala bi biti najvažnija zadaća svih institucija u gradu Splitu, ali i nadležnih ministarstava. Stoga je važno naglasiti samoorganiziranje Getana, koji su prepoznali važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju javnog dobra i javnog prostora, zaštićenih spomenika i života ljudi u njima.