Otvoreno pismo Novinarske platforme povodom slučaja Kamensko

Novinarska platforma oglasila se otvorenim pismom povodom slučaja Kamensko. Prošlo je više od godinu dana od podnošenja kaznene prijave u slučaju Kamensko, no sve je i dalje u fazi predistražnih radnji dok je javnost zahvaljujući novinarima itekako svjesna tko i što se krije iza malverzacija u Kamenskom. Umjesto krivaca, Državno odvjetništvo u vezi Kamenskog na obavijesni razgovor poziva novinara.

U vrijeme kada pritisak krupnoga kapitala i političkih elita pogubno utječe na javne medije, kojim oni gube svoju izvornu ulogu servisa cijelog društva i postaju sredstvo zaštite interesa nekolicine, grupa novinarki i novinara spremna braniti kritičko novinarstvo i dignitet profesije u cjelini, okupila se u neformalnu inicijativu pod nazivom Novinarska platforma. Djelujemo u cilju političke emancipacije individualno i kolektivno strukturno slabijih radi postizanja stvarne društveno-ekonomske jednakosti i stoga protiv sistema zasnovanoga na eksploataciji. Kao novinarke/i i aktivistice/i zalažemo se za društveno odgovorno pisanje i takav nas stav obavezuje da se angažiramo svaki put kada uočimo da osnovne vrijednosti društva dolaze u pitanje.

Zabrinuti činjenicom da je, više od godinu dana od podnošenja kaznene prijave u slučaju Kamensko, sve i dalje u fazi predistražnih radnji i da, bez obzira na brojne prikupljene dokaze, nema pomaka prema istrazi, Novinarska platforma se odlučila tim povodom prvi put obratiti javnosti.

Javnost je u međuvremenu upoznata s ulogom najvećega medijskog magnata Ninoslava Pavića i vlasnika najvećega trgovačkog lanca u zemlji Ivice Todorića u slučaju Kamensko, no za sada niti jedan od dvojice spomenutih nije pozvan ni kao svjedok, a nekmoli kao osumnjičenik.

Zabrinjavajuće je da je u slučaj zasad uključena samo policija (u smislu predistražnih radnji), dok je reakcija DORH-a izostala. Umjesto toga, ta institucija u vezi Kamenskog na obavijesni razgovor poziva novinara, što dolje potpisana Novinarska platforma smatra apsolutno neprihvatljivim, jednako kao što smatra neprihvatljivim da više stotina radnica ostane bez posla ne zato što su loše radile, već zbog špekulacija i posljedica makinacija sa zemljištem tvornice Kamensko.

Svjesne/i smo da je Kamensko slučaj koji ima šire implikacije za društveno-politički život u zemlji, tim više što je jasno da se, između ostaloga, radi o umrežavanju krupnoga kapitala (Todorić), medijskoga kapitala (Pavić) i sveprisutnoga privatizacijskog negativca (Kutle), a sve u cilju protuzakonitoga pribavljanja imovinske koristi. Također, što je još važnije, postoje indicije i da slučaj odugovlači nadležni državni dužnosnik, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, kojega ne vodi logika istrage, nego političko-poslovna konjunktura.

Stoga pozivamo nadležna tijela – Hrvatski sabor, mandatara Vlade i šefa saborske većine Zorana Milanovića te istaknute političare u novoj vlasti koji su, dok su bili u opoziciji, isticali da su borci u zaštiti javnoga interesa od koruptivnoga postupanja – da ostvare ono što su zacrtali u Planu 21, dakle društvo bez korupcije, čime bi dokazali kredibilitet svoje politike.

Koristimo priliku da skrenemo pažnju javnosti na to da je upravo ovo pravi trenutak – smjena vlasti i dolazak na čelo koalicije koja se u svom predizbornom programu nedvosmisleno opredjeljuje za antikorupcijsko djelovanje – za reagiranje na ovakve pojave koje postaju društvena pravilnost, čijoj se reprodukciji i afirmaciji mora stati na kraj.

Novinarska platforma / Jedan svijet – jedna borba!

Otvoreno pismo podržavaju:
Centar za mirovne studije – CMS
Kuća ljudskih prava
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI
Centar za ženske studije
Sindikat Akademska solidarnost
Udruga B.a.B.e.
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve