Irska: Što god činili, nemojte se razboljeti, nemojte ostarjeti i ne budite mladi

Irska je vlada 6. prosinca najavila nove i oštrije mjere štednje kroz novi godišnji proračun u kojem nisu predviđena redovita povećanja socijalnih davanja. Novi je proračun, skrojen po mjerama štednje, samo jedan od užasavajućih aspekata života u Irskoj 21. stoljeća, zemlji koju mori naizgled neizlječiva ekonomska depresija.

Irska je vlada 6. prosinca najavila nove i oštrije mjere štednje kroz novi godišnji proračun u kojem nisu predviđena redovita povećanja socijalnih davanja. Novi je proračun, skrojen po mjerama štednje, samo jedan od užasavajućih aspekata života u Irskoj 21. stoljeća, zemlji koju mori naizgled neizlječiva ekonomska depresija. Srezana su davanja za poljoprivredu, prijevoz, zdravstvo i obrazovanje. Povećan je iznos upisnina na fakultetima, a potpore za studente lošijeg materijalnog stanja se smanjuju. Uvedeni su porezi na gotovo sve: kako na posjedovanje kuće, tako i na vodu. Jedini porez koji nije uveden je onaj na češkanje guzice. Povećan je PDV, kao i porez na automobile. Divljački rezovi provedeni su i nad potporama invalidima, potporama samohranim roditeljima te naknadama umirovljenicima za potrošeno gorivo. Proračun za 2012. osigurao je samo jedno: u Irskoj će siromašni postati siromašniji. Vlada je za cilj novog proračuna odredila obnovu irske ekonomije i jačanje irskog društva, no istina je da će ga ovaj opaki program dubokih rezova i visokih poreza samo dodatno oslabiti.

Irska je vlada izjavila kako je kroz četiri godine, provođenjem oštrih mjera štednje, moguć oporavak zemlje. Kako je Irska i službeno ‘zemlja-program’, obavezni smo drugima polagati račune. O pitanjima unutarnje politike više ne odlučujemo u potpunosti sami. Kako bi ispunila financijske ciljeve postavljenje od strane trojke MMF-EU-ECB, irska je vlada donijela plan kojim bi 1,6 milijarde eura prikupila kroz poreze, dok bi dodatne 2,2 milijarde namaknula putem drakonskih rezova. Zdravstvo i obrazovanje samo su neki od sektora najviše pogođenih ovim rezovima. Dok u Irskoj stopa samoubojstava neprestano raste, provode se rezovi nad programima za pružanje psihološke pomoći. Također više ne možemo tvrditi kako smo otok svetaca i učenjaka, budući da nam se sustav obrazovanja urušava uslijed ovako okrutnih mjera štednje.

Prije no što je predstavljen irskoj javnosti, irski je proračun pregledao Bundestag. Čini se da nismo izgubili samo ekonomsku neovisnost, već i dostojanstvo. Naravno, javnost je negodovala, no poprilično mlako. Irski narod nije bio iznenađen time što netko poput Njemačke pregledava njegove račune i odlučuje što je za njega najbolje. Irska se poklonila Europi kao svom feudalnom gospodaru; ionako smo praktički dio njihovog ekonomskog carstva.

Pravi pobjednik ove ekonomske krize je Njemačka. Izlazi iz krize s jednom od najdinamičnijih europskih ekonomija i polako postaje jedna od najmoćnijih zemalja svijeta. Njemačku ne možemo okriviti za propast irske ekonomije – sami smo ju prouzrokovali kapitalističkom pohlepom i korumpiranošću – no Njemačkoj svakako pogoduje nesreća zemalja poput naše. Dok se u zemljama kao što su Španjolska, Irska i Portugal inzistira na spašavanju krupnih igrača, Njemačka ne prigovara budući da još uvijek profitira osiguravajući tržišta za svoju robu i, što je najvažnije, uživajući u niskim kamatnim stopama. Kako Njemačka raste, ostale zemlje, poput Irske, prisiljene su se smanjiti. Njemačko se ekonomsko carstvo širi Europom pod krinkom napora za ponovno europsko ujedinjenje.

Ironično je da je irska vlada proračun za 2012. donijela 6. prosinca, na devedesetu godišnjicu potpisivanja Anglo-irskog sporazuma koji je označio kraj rata za nezavisnost i postavio temelje za uspostavu djelomično nezavisne Irske Slobodne Države. Devedeset godina kasnije, britanske smo gospodare zamijenili MMF-om.

Proračun za 2012. donio je visoke poreze i okrutne rezove, što je dodatan poticaj ovoj generaciji da emigrira. Poruka za mlade na koje se odnosi ovaj proračun stoga je sljedeća: što god radili u Irskoj, nemojte se razboljeti, nemojte ostarjeti i nemojte biti mladi jer vam ove brutalne mjere štednje neće osigurati pristojan život na smaragdnom otoku.

Lily Murphy
S engleskog preveo Velimir Gašparac
Tekst u izvorniku objavljen je na MRZine, 13.12.2011.

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve