Tribina “Potrošena budućnost? – Politike štednje, komercijalizacija javnog sektora i privatizacija dobara”

U četvrtak, 2. veljače, u 18 sati u klubu za net.kulturu MAMA (Preradovićiva 18) na policy forum #11 održat će se tribina “Potrošena budućnost? – Politike štednje, komercijalizacija javnog sektora i privatizacija dobara” na kojoj će govoriti Des Friedman, Merijn Oudenampsen, Stipe Ćurković i Vladimir Cvijanović. Tribinu u organizaciji saveza udruga “Operacija Grad” moderirat će Tomislav Medak.


Rasprsnućem nekretninskog balona prije četiri godine započela je globalna ekonomska kriza. Prinudno spašavanje bankarskog sektora i pad proračunskih prihoda uslijed tvrdokorne recesije u mnogim zemljama doveo je do naglog porasta javnog duga. Vlade tih zemalja – djelujući pod pritiskom međunarodnih financijskih tržišta, rejting agencija, sve skupljih kredita i međunarodnih ekonomskih institucija da rješavaju zaduženost u uvjetima krize – počele su pribjegavati mjerama štednje: rezovima u javnoj potrošnji, privatizaciji javnih dobara i redukciji javnih usluga.

Međutim, mjere štednje pokazale su se ekonomski, socijalno i politički štetnima. Smanjenje javne potrošnje dovelo je do daljnjeg smanjenja ukupne ekonomske aktivnosti, dodatno povećavajući omjer javnog duga naspram padajućeg društvenog proizvoda. A istodobno građani, čiji su životni uvjeti već narušeni, našli su se dodatno pogođeni redukcijom, komercijalizacijom i privatizacijom javnih usluga. U mnogim zemljama politika štednje prve obrise poprimila je kroz rezove u visokom javnom školstvu i kulturi, a u zemljama najviše pogođenim krizom kao što su Grčka i Mađarska eskalirala je u brutalno dokidanje socijalnih prava.

Ekonomska politika nove hrvatske vlade i ulazak u okvir mastriških kriterija javne potrošnje i javnog duga predstojećim pridruživanjem Europskoj uniji najavljuje ciklus politika štednje. Tribina polazi od iskustava rezova u javnom školstvu i kulturi u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Hrvatskoj ne bi li otvorila raspravu o korijenima i dugoročnim posljedicama politika štednje na javna dobra i prava građana.


O govornicima:

  • Des Freedman predaje na odsjeku za Medije i komunikacije na Goldsmithsu. Priredio je (zajedno s Michaelom Baileyom) zbornik The Assault on Universities: A Manifesto for Resistence. Tajnik je sindikata nastavnika na Goldsmithsu i član je Nacionalnog vijeća Kampanje za slobodu tiskanih i elektroničkih medija.
  • Merijn Oudenampsen je nizozemski sociolog i politolog. Od siječnja 2011. radi na doktoratu na temu populizma i kulturnih studija na Sveučilištu u Tilburgu. Uredio je u 2010. broj časopisa za umjetnost Open na temu populističke imaginacije. Redovito piše priloge za knjige i časopise o urbanom razvoju, umjetnosti, politici, filozofiji i drugim temama.
  • Stipe Ćurković je aktivist u studentskom pokretu i član Centra za radničke studije u osnivanju.
  • Vladimir Cvijanović predaje na katedri za ekonomsku teoriju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U njegove istraživačke interese ulaze povijest ekonomske misli, institucionalna ekonomija, ekonomija inovacija, poduzetništvo, financiranje inovacija, korporativno upravljanje, uz poseban naglasak na društvene aspekte ekonomskih procesa.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve