CADTM

CADTM smanjuje rejting MMF-a i predviđa mu negativnu budućnost

Nedavno se MMF oglasio s preporukama Hrvatskoj na tragu svojih starih recepturi: mjera štednje, smanjenja javnog sektora, privatizacije, smanjenja radničkih prava i “reformi” sustava zdravstvene zaštite. Stoga, prilažemo zanimljiv komentar Komiteta za ukidanje duga Trećeg svijeta (CADTM) koji je smanjio rejting MMF-u zbog njegovog udjela u pogoršanju životnih standarda u zemljama pod njegovom palicom.

Komitet za ukidanje duga Trećeg svijeta (CADTM) odlučio je smanjiti rejting MMF-a zbog velikog udjela odgovornosti te institucije u pogoršanju životnih standarda velikog broja ljudi u zemljama podvrgnutih mjerama štednje koje je MMF ili otvoreno nametao ili diktirao iza kulisa. Posljedično visoke stope nezaposlenosti, pogoršanje krize i rast javnog duga država koje slijede njegove kontraproduktivne i nepravedne preporuke, opravdavaju smanjenje rejtinga MMF-a s NNN na NO – s daljnjim negativnim izgledima.

MMF je bio vrlo aktivan na Globalnom jugu od 1980-ih do 2000-ih, namećući planove za strukturne prilagodbe u korist kreditora: drastične redukcije socijalnih izdvajanja, obuhvatne privatizacije, deregulaciju ekonomije i lokalnih tržišta u korist multinacionalki, a na štetu lokalnih proizvođača. Taj recept se pokazao vrlo upitnim.

MMF koji je zbog socijalnih posljedica svojih otrovnih preporuka lišen svakog kredibiliteta našao se tijekom 2007. i 2008. godine na rubu bankrota, budući da je većina njegovih glavnih dužnika odlučila otplatiti svoja dugovanja prije roka ne bi li se oslobodila mučnog tereta MMF-ova nadzora.

MMF je uspio napraviti comeback u Europi zahvaljujući aktualnoj krizi. MMF se ponovno našao u sedlu uz svesrdnu asistenciju G20 te je višestruko povećao svoje zajmove Grčkoj, Irskoj i Portugalu koji su, zbog težine svojih situacija, prisiljene tu pomoć kompenzirati implementacijom brutalnih i nepravednih mjera štednje.

Isti uzroci, međutim, nepogrešivo dovode do istih posljedica. Europa se sada našla na njihovom udaru. Srećom, ljudi se odbijaju miriti s time. Iako se MMF usrdno trudi maksimalno iskoristiti tridesetak godina neusporedivo bogatog iskustva u zaštiti privatnih financijskih interesa na štetu većine, pojavljivanje grupa građana koje se zalažu za reviziju javnog duga u mnogim zemljama navelo je CADTM da smanji rejting MMF-a i objavi ozbiljno upozorenje. Nadamo se da će nas pokreti otpora pogođenih građana protiv sve nepopularnije institucije koja sve više gubi na legitimnosti u vrlo skoroj budućnosti potaknuti da joj rejting smanjimo još i više.

CADTM insistira da se MMF ukine bez odgode i da ga se zamijeni radikalno drugačijom, demokratskom institucijom, usredotočenom na zadovoljenje fundamentalnih ljudskih potreba.

CADTM
S engleskog preveo Miroslav Anđelić
Izvorno objavljeno na Internet stranici CADTM-a, 6. veljače 2012.
7. veljače 2012.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka