Plenum 15. ožujka 2012.

Izjava Plenuma FFZG-a povodom izbora dekana

Na današnjoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu birat će se novi dekan Fakulteta. Kandidati su dosadašnji dekan Damir Boras s Odsjeka za informacijske znanosti i Damir Agičić s Odsjeka za povijest. Delegati plenuma će se Vijeću obratiti izjavom koju možete naći u nastavku.



Poštovani profesori, poštovane profesorice, poštovano Vijeće,

Nakon temeljite plenumske rasprave, odlučili smo Vam se obratiti ovom izjavom. Nijedan od dvaju programa kandidatâ za funkciju dekana Filozofskog fakulteta ne zadovoljava višestruko elaboriran i potvrđivan stav većine studenata ovog Fakulteta. Nijedan program ne udovoljava zahtjevu za potpuno javno financiranim obrazovanjem, ne donosi nikakve mjere, prijedloge ni planove na temelju kojih bi bilo vidljivo da  najveći fakultet u državi ima sposobnosti oduprijeti se komercijalizaciji visokog obrazovanja i komercijalizaciji znanstvenog procesa.

Umjesto da traže mogućnosti otpora komercijalizaciji ova dva programa samo traže mogućnosti kako da se u njoj što bolje snađu. Pokušaj prilagodbe politici nove Vlade i resornog Ministarstva nije borba protiv komercijalizacije obrazovanja.

Plenum je odlučio djelovati u skladu sa svim prethodnim izjavama i apelima Vijeća Filozofskog fakulteta u kojima se Vijeće eksplicitno pozicioniralo na stranu borbe protiv komercijalizacije. Stoga smo nakon višesatne rasprave zaključili da ne možemo podržati nijednog kandidata za funkciju dekana. Odlučili smo Vam se usmeno obratiti ovom izjavom jer znamo da pri glasanju protiv, kao i suzdržavanju od glasanja, svoj negativni stav treba objasniti.

Pozivamo članove Fakultetskog vijeća da pročitaju netom objavljenu Deklaraciju o znanosti i visokom obrazovanju Sindikata “Akademska solidarnost”. U razdoblju koje nam predstoji presudna je suradnja profesora i studenata u otporu komercijalizaciji obrazovanja i znanosti. Još jednom Vas molimo da stanete uz nas u borbi za potpuno javno financirano obrazovanje.

Protivimo se načinu provođenja izbora prema kojemu tek desetina znanstveno-nastavnog osoblja fakulteta odlučuje o izboru dekana. Upravljanje Fakultetom trebalo bi demokratizirati, a početni korak u tom smjeru treba biti omogućavanje svim zaposlenicima Fakulteta da odlučuju o izboru dekana. Ostaviti proceduru ovakvom kakva je sada znači nastavak sukobljavanja interesa unutar fakultetskih frakcija i njihovih zakulisnih igara. Izbor dekana u tom je sustavu izbora tek kulminacija takve netransparentne politike. 

Smatramo, također, da treba omogućiti mehanizam kojim bi studenti mogli odlučiti o opozivu dekana, bilo peticijom, bilo nekom drugom metodom. Statut Fakulteta propisuje da dekan može biti razriješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran ako (među ostalim) zlouporabi položaj dekana ili svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša. O tome trebaju moći odlučiti i studenti.

Zbog gore navedenih razloga delegati plenuma, a sukladno odluci 166. plenuma FFZG-a, neće glasati niti za jednog kandidata.


Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u Zagrebu 16. ožujka 2012.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve