Lista pitanja radnika Petrokemije državnom vrhu

Nakon što je u nedjelju objavljeno da je potpredsjednik Vlade Čačić otputovao u Moskvu pronaći kupca za Petrokemiju, sindikat koji djeluje u kutinskom divu čelne ljude države upozorio je da bi se prodajom tvrtke od posebnog državnog interesa prekršio sporazum koji je potpisan s jednom od prethodnih vlada.

Pismo, koje je adresirano na predsjednika Ivu Josipovića, predsjednika Sabora Borisa Šprema, premijera Zorana Milanovića i potpredsjednika Vlade Radimira Čačića , a kojeg potpisuje sindikalac i predsjednik Nadzornog odbora Petrokemije Željko Klaus prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

sindikat EKN-a Petrokemije Kutina izražava zabrinutost i nevjericu zbog učestalih medijskih napisa o navodnoj namjeri Vlade RH da proda svoj vlasnički udio u Petrokemiji d.d. iz Kutine o čemu su izvještavali Nedjeljni jutarnji od 18.03.2012. kao i Večernji list od 25.03.2012. pozivajući se na “izvor blizak Vladi RH” odnosno na “visokopozicionirani izvor u Vladi RH”. Ukoliko su ti medijski napisi točni podsjećamo Vas na obveze koje je Vlada RH preuzela potpisom “Sporazuma o načinu privatizacije Petrokemije d.d.” od 28.08.1998. godine kao i na važeću Odluku Hrvatskog Sabora o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa (Odluka od 30.10.2009. i izmjena od 07.05.2010).

Zbog velike zabrinutosti radnika Petrokemije i građana Kutine i okolice slobodni smo zamoliti Vas da nam što prije, a najkasnije do četvrtka 29.03.2012, odgovorite na sljedeća pitanja:

Vlada je dužna poštivati obveze

• Poštovani gospodine predsjedniče Republike Hrvatske, pozivajući se na Vaše stalno zalaganje za poštivanje pravila pravne države, kao i na Vaše ustavne obveze po kojima ste dužni brinuti o funkcioniranju institucija Republike Hrvatske, molimo Vas da nas obavijestite smatrate li da je današnja Vlada RH dužna poštivati obveze koje je jedna od prethodnih Vlada RH preuzela potpisom spomenutog Sporazuma iz 1998. godine kao i da li je, u skladu s vrijedećim zakonskim pravilima, moguće prodavati udjele u vlasništvu koje RH posjeduje u trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa bez konzultiranja s Hrvatskim Saborom koji je takvu Odluku donio.

• Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog Sabora, molimo Vas, kao predstavnika najviše predstavničke i zakonodavne vlasti u RH, da nas obavijestite kakvo je stajalište Hrvatskog Sabora odnosno Vas kao Predsjednika, o mogućnostima prodaje udjela u vlasništvu koje RH posjeduje u trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa bez konzultiranja s Hrvatskim Saborom koji je takvu Odluku donio te da li je od konstituiranja sadašnjeg saziva Sabora bilo prijedloga o izmjenama i dopunama spomenute Odluke kao i tko je takve prijedloge, ako ih je bilo, predložio.

Kakve su namjere Vlade?

• Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, obzirom da se u jednom od spomenutih medijskih napisa izrijekom spominje kako ste Vi “poslali” Prvog potpredsjednika Vlade RH u Moskvu “da nađe kupca za diva iz Kutine”, i obzirom da se kao izvor svih tih medijskih napisa spominju osobe bliske Vladi RH ili pak visokopozicionirane u Vladi RH, molimo Vas da nas obavijestite o istinitosti tih tvrdnji kako bismo mogli suvislo odgovoriti svim zainteresiranim medijima na njihove stalne upite da damo svoj komentar o svemu ovome. Isto tako lijepo Vas molimo da se očitujete o namjerama Vlade RH pod vašim vodstvom vezanima uz poštivanje odredbi spomenutog Sporazuma iz 1998. godine kao i o namjerama Vlade o statusu Petrokemije d.d. kao trgovačkog društva od posebnog državnog interesa.

• Poštovani gospodine Prvi potpredsjedniče Vlade Republike Hrvatske, kao osobu zaduženu i odgovornu za funkcioniranje gospodarskog sustava RH, molimo Vas da nas obavijestite o Vašim stajalištima i namjerama vezanima za vlasnički udio Republike Hrvatske u Petrokemiji d.d. iz Kutine, te o Vašim eventualnim saznanjima o osobama koje se u medijima navode kao izvor gore navedenih informacija o prodaji vlasničkih udjela koje RH ima u Petrokemiji d.d. iz Kutine. Isto tako molimo Vas da nas obavijestite o Vašim stajalištima i namjerama vezanima za buduće poslovanje Petrokemije d.d. kao i o statusu Petrokemije d.d. kao trgovačkog društva od posebnog državnog interesa.

Uznemirujuće i potencijalno vrlo opasne informacije

Stav sindikata EKN-a Hrvatske je jasan i nepromijenjen još od potpisivanja Sporazuma o načinu privatizacije Petrokemije d.d.. Držimo da nije dobro da se kroz medije šire ovako uznemirujuće i potencijalno vrlo opasne informacije o budućnosti jedne velike proizvodne i izvozno orijentirane tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, a da o tome ne postoji nikakav dijalog s izravno zainteresiranima. Smatramo da je nužno čim prije uspostaviti normalan dijalog kako bi se ubuduće izbjeglo slične neželjene situacije koje nikome ne idu u korist, a mogu nanijeti nesagledive štete.

Mi smo spremni na sebe preuzeti svoj dio odgovornosti za sve što se eventualno može dogoditi ukoliko se pokaže da zaista postoji namjera izbjegavanja obveza koje je Vlada RH preuzela potpisom spomenutog Sporazuma iz 1998. godine.

S poštovanjem,
Za EKN Petrokemije
Željko Klaus

Članak je izvorno objavljen na portalu net.hr

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve