Podrška plenuma Filozofskog fakulteta Split Prideu i Zagreb Prideu 2012

I ove godine plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu želi jasno i aktivno stati uz sva nastojanja LGBTIQ populacije koja vode njihovom oslobođenju, ali i oslobađanju ovog društva od hegemonije konzervativizma koja (p)održava postojeće institucionalne i pravne okvire opresije nad onima koji se ne uklapaju u proklamirani nauk heteronormativizma.


Pritom zahtijevamo od institucija države ne samo osiguravanje sigurnosnih uvjeta za održavanje povorki ponosa u Splitu i Zagrebu kao manifestacija otpora postojećim okvirima (što su prošle godine propustili učiniti), nego i dugoročnu promjenu tih istih sistemskih okvira u pravnom i socijalnom sustavu kako bi se konačno omogućila jednakost svih ljudi u ostvarenju socijalnih, političkih i kulturnih prava; prava na obitelj, na izražavanje emocija u javnosti, prava na rad, prava na tijelo.

Odbijamo i oštro osuđujemo sve pokušaje selekcije ljudskih prava i skupina na manje ili više bitne, pozitivne ili negativne, javne ili privatne, a kao direktnodemokratsko ustrojeno tijelo, upozoravamo na mogućnost iskorištavanja mehanizama direktne demokracije upravo u uskraćivanju temeljnih ljudskih prava. Stoga, potaknuti zadnjim referendumom o izmjenama obiteljskog zakona u Sloveniji, ponavljamo: potpuno je neprihvatljivo da se o ljudskim pravima odlučuje na referendumu – ljudska prava moraju biti zaštićena ustavom, a referendum služi narodu da kontrolira svoje politički izabrane predstavnike te ne smije biti zloupotrebljen u svrhu promoviranja retrogradnih politika i uskraćivanja temeljnih prava građana i građanki.

Zagovaramo solidarnost svih potčinjenih skupina u ovom društvu: radnika i radnica, studenata i studentica, gejeva, lezbijki, transrodnih osoba, Roma i Romkinja, imigranata i imigrantica te ostalih od sistema marginaliziranih i potlačenih pripadnika društva.

Pružamo punu podršku aktivističkim kolektivima splitske i zagrebačke povorke ponosa i ovim putem pozivamo sve studentice i studente da se pridruže Split Prideu i Zagreb Prideu 2012.

Solidarno protiv fašizma i svake opresije, za slobodu i kidanje svih okova!

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve