Izjava inicijative Sloboda za Başak povodom oslobađanja Başak Şahin Duman

Prenosimo izjavu inicijative Sloboda za Başak, povodom puštanja Başak Şahin Duman na slobodu. Başak je u hrvatskom pritvoru provela 68 dana, pod prijetnjom izručenja Turskoj koja je njezin studentski aktivizam okarakterizirala kao terorizam. Podsjećamo da je Turska država s izuzetno velikim brojem političkih zatvorenika.


Danas je, nakon 68 dana pritvora, Başak Şahin Duman oslobođena. Oslobađanje se dogodilo nakon što je Županijski sud u Zagrebu donio odluku o odbijanju zahtjeva Turske Republike za izručenjem, a policija odobrila zahtjev za azilom. Kao što smo upozoravali ranijih mjeseci, do sada su prvostupanjski sudovi zahtjeve za izručenje u pravilu prihvaćali, ignorirajući zakonsku i međunarodnu obavezu zaštite žrtava političkog i drugog progona, a Başak je postala jedna od svega tridesetak osoba u Hrvatskoj kojima je odobren azil. Uvjereni smo da dobar dio zasluga za ovakve odluke imaju svi oni koji su posljednja dva mjeseca surađivali ili pomagali ovoj kampanji. To nam ujedno pokazuje i da se, unatoč nepovoljnom razvoju za prava političkih zatvorenika posljednjih godina, još uvijek isplati boriti za obranu prava koja bi se trebala podrazumijevati, kao što je pravo na zaštitu od političkog progona.

Zato ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli kampanju, materijalno, moralno ili osobnim sudjelovanjem u širenju informacija ili pomaganju organiziranju pomoći i podrške Başak u zatvoru. Podsjetimo, osim dva prosvjeda u Osijeku i Zagrebu, održano je i preko trideset prosvjeda diljem Europe, od Londona i Haaga do Beograda i Ankare. Održana je tribina, koncert solidarnosti, brojne konferencije za medije, tiskani su informativni i propagandni materijali i sakupljan novac za njezine potrebe u zatvoru i pomoć obitelji u plaćanju obrane. Međutim, uspješno rješavanje slučaja Başak nije samo prilika za slavlje i čestitanje. Ovakve odluke nadležnih institucija istodobno ostavljaju u obavezu svima onima koji su pomagali ovoj kampanji da nastave braniti pravo na zaštitu od političkog progona u Hrvatskoj, bilo da se radi o stranim ili domaćim državljanima. Očekujemo da konačno u sličnim slučajevima pažljivije istraživanje zakonitosti izručenja radi zaštite ljudskih prava postane standard.

U Turskoj je još uvijek preko 10 000 političkih zatvorenika, od čega je 1000 djece i velika većina njih je u zatvoru baš kao i Başak, isključivo zbog iznošenja mišljenja koje je suprotno mišljenju režima. U međuvremenu je u Hrvatskoj uhićena još jedna turska državljanka, Vicdin Özerdem, progonjena po istom zakonu, koja već ima azil u Njemačkoj, ali je unatoč tome već više od tjedan dana u hrvatskom pritvoru. Međunarodne Interpolove tjeralice raspisane zbog “terorizma” i u mnogim drugim slučajevima služe represivnim režimima da progone žrtve političkog progona daleko izvan svojih granica, kao što svjedoče nedavni slučajevi progona etiopske opozicije i uhićenja iranskih političkih izbjeglica u Švedskoj. Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec nedavno je prilikom komentiranja kaznenog zakona izjavila kako je potrebno ozakoniti snažnije mehanizme borbe protiv međunarodnog terorizma, pri tome potpuno ignorirajući činjenicu kako je fleksibilna i nikad jasno definirana etiketa terorizma danas glavno sredstvo progona političke opozicije u mnogim zemljama svijeta koja prijeti da potpuno obezvrijedi teško izborena prava na zaštitu od političkog progona. Sve to, samo nas još jednom upozorava na opasnosti i nužnost obrane prava na društveni aktivizam.

Sloboda svim političkim zatvorenicima!

Inicijativa “Sloboda za Başak”
Alerta – centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve