Izjava inicijative Sloboda za Başak povodom oslobađanja Başak Şahin Duman

Prenosimo izjavu inicijative Sloboda za Başak, povodom puštanja Başak Şahin Duman na slobodu. Başak je u hrvatskom pritvoru provela 68 dana, pod prijetnjom izručenja Turskoj koja je njezin studentski aktivizam okarakterizirala kao terorizam. Podsjećamo da je Turska država s izuzetno velikim brojem političkih zatvorenika.

Danas je, nakon 68 dana pritvora, Başak Şahin Duman oslobođena. Oslobađanje se dogodilo nakon što je Županijski sud u Zagrebu donio odluku o odbijanju zahtjeva Turske Republike za izručenjem, a policija odobrila zahtjev za azilom. Kao što smo upozoravali ranijih mjeseci, do sada su prvostupanjski sudovi zahtjeve za izručenje u pravilu prihvaćali, ignorirajući zakonsku i međunarodnu obavezu zaštite žrtava političkog i drugog progona, a Başak je postala jedna od svega tridesetak osoba u Hrvatskoj kojima je odobren azil. Uvjereni smo da dobar dio zasluga za ovakve odluke imaju svi oni koji su posljednja dva mjeseca surađivali ili pomagali ovoj kampanji. To nam ujedno pokazuje i da se, unatoč nepovoljnom razvoju za prava političkih zatvorenika posljednjih godina, još uvijek isplati boriti za obranu prava koja bi se trebala podrazumijevati, kao što je pravo na zaštitu od političkog progona.

Zato ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli kampanju, materijalno, moralno ili osobnim sudjelovanjem u širenju informacija ili pomaganju organiziranju pomoći i podrške Başak u zatvoru. Podsjetimo, osim dva prosvjeda u Osijeku i Zagrebu, održano je i preko trideset prosvjeda diljem Europe, od Londona i Haaga do Beograda i Ankare. Održana je tribina, koncert solidarnosti, brojne konferencije za medije, tiskani su informativni i propagandni materijali i sakupljan novac za njezine potrebe u zatvoru i pomoć obitelji u plaćanju obrane. Međutim, uspješno rješavanje slučaja Başak nije samo prilika za slavlje i čestitanje. Ovakve odluke nadležnih institucija istodobno ostavljaju u obavezu svima onima koji su pomagali ovoj kampanji da nastave braniti pravo na zaštitu od političkog progona u Hrvatskoj, bilo da se radi o stranim ili domaćim državljanima. Očekujemo da konačno u sličnim slučajevima pažljivije istraživanje zakonitosti izručenja radi zaštite ljudskih prava postane standard.

U Turskoj je još uvijek preko 10 000 političkih zatvorenika, od čega je 1000 djece i velika većina njih je u zatvoru baš kao i Başak, isključivo zbog iznošenja mišljenja koje je suprotno mišljenju režima. U međuvremenu je u Hrvatskoj uhićena još jedna turska državljanka, Vicdin Özerdem, progonjena po istom zakonu, koja već ima azil u Njemačkoj, ali je unatoč tome već više od tjedan dana u hrvatskom pritvoru. Međunarodne Interpolove tjeralice raspisane zbog “terorizma” i u mnogim drugim slučajevima služe represivnim režimima da progone žrtve političkog progona daleko izvan svojih granica, kao što svjedoče nedavni slučajevi progona etiopske opozicije i uhićenja iranskih političkih izbjeglica u Švedskoj. Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec nedavno je prilikom komentiranja kaznenog zakona izjavila kako je potrebno ozakoniti snažnije mehanizme borbe protiv međunarodnog terorizma, pri tome potpuno ignorirajući činjenicu kako je fleksibilna i nikad jasno definirana etiketa terorizma danas glavno sredstvo progona političke opozicije u mnogim zemljama svijeta koja prijeti da potpuno obezvrijedi teško izborena prava na zaštitu od političkog progona. Sve to, samo nas još jednom upozorava na opasnosti i nužnost obrane prava na društveni aktivizam.

Sloboda svim političkim zatvorenicima!

Inicijativa “Sloboda za Başak”
Alerta – centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve