Poziv na slanje radova za studentski časopis “Jat”

Studenti kroatistike na FFZG-u pokrenuli su studentski časopis Jat. Tema prvog broja je problematika trans/interkulturalne komunikacije prostora hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga i crnogorskoga jezika/idioma i književnosti, a naslov temata “Jezik u okruženju – predodžba, kontakt, interferencija”. Rok za predaju je 15. listopada 2012. Više informacija možete naći u nastavku.


Poštovani,

uredništvo časopisa Jat poziva sve studentice i studente da nam pošalju svoje radove za objavu u novopokrenutom časopisu studenata kroatistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Naslov je temata prvoga broja Jata „Jezik u okruženju – predodžba, kontakt, interferencija“. Zanimaju nas radovi koji se bave problematikom trans/interkulturalne komunikacije prostora hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga i crnogorskoga jezika/idioma i književnosti. Teorijski okvir obuhvaća lingvističke, književno-znanstvene i kulturološke pristupe. Neke su od mogućih tema:
  • standardizacijske tendencije i sociolingvističke implikacije, jezične varijante i jezični dodir (kontaktologija)
  • književnost i njezina ideološka funkcija, književni utjecaj i pripadnost, književnost i Drugost (imagološka i književno-antropološka čitanja)
  • (ne)mogućnost kulturalnog dijaloga i uspostave jedinstvenog kulturnog prostora, kulturna politika
Popis je tema, naravno, samo ilustrativan, nikako ograničavajući.

Ravnopravan tretman i status imat će i radovi izvan tematskoga kruga zadanog tematom, a koji se dotiču hrvatskoga jezika, književnosti, kulture te kroatističkih tema uopće. Također, dio časopisa bit će posvećen i književno-umjetničkoj produkciji (kraća proza i poezija).

Svoje radove šaljite na elektroničku adresu casopis.jat[at]gmail.com najkasnije do 15. listopada 2012. Na navedenu nam se adresu obratite i mogućim pitanjima ili radi uspostavljanja suradnje. Upute o načinu citiranja i navođenja literature dostupne su na http://www.casopis-jat.blogspot.com/

Srdačan pozdrav!

Uredništvo časopisa Jat

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve