FPZG: Prosvjed ‘starih’ studenata 2. listopada

U utorak, 2. listopada 2012 u 10 sati ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, u Zagrebu, održat će se studentski prosvjed „Ne želimo bolonju – dajte nam da diplomiramo po ‘starom programu’!” Dođite i podržite studente FPZG-a!

Priopćenje za medije

Vijeće Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (Lepušićeva 6) na regularnoj sjednici vijeća 20.9.2012, odbilo je molbu apsolvenata „predbolonjskog programa“ (dodiplomskog studija politologije i novinarstva ) za produženjem krajnjeg roka završetka studija po programu koji su upisali, pritom ne navodeći nikakav službeni argument.

Time bi apsolvneti s diplomskim radom, jednim ili vise ispita bili prisiljeni prihvatiti prebacivanje na bolonjski program koji im se nudi kao alternativa za dovršetak studija, ili bi ostali bez diplome.

No međutim, pravilnik o prebacivanju studenata ne postoji niti je jasno definirano na koji bi se način studentima priznavali ispiti ili preračunavali u ECTS bodove, čime u ovom trenutku ( prema našoj interpretaciji) dolazi do kršenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu na temelju čl. 21 Statuta Sveučilišta u Zagrebu pod točkama a) i d), u vezi rješavanja statusa dodiplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu koji ne završe studij do utvrđenog roka.

Isto tako apsolventi s odslušane 4 godine studija političkih znanosti smjera politologije ili novinarstva i položenih 37 ispita i više ovisno o smjeru (koji bi završavanjem po „predbolonjskom programu“ dobili titulu magistra struke), bili bi degradirani na način da bi ih se bacilo na treću godinu preddiplomskog studija novinarstva ili četvrtu godinu preddiplomskog studija politologije s čime bi uz eventualno polaganje razlike ispita, ukoliko je to potrebno, ili čak niti to, dobili titulu prvostupnika. Postavlja se pitanje tko može donjeti i po kojim kriterijima takvu odluku, te postoji li zakonska osnova za isto.

Također, postavlja se pitanje bi li ti studenti mogli konkurirati dalje za upis na diplomski studij poloitologije i novinarstva, kako bi na kraju ipak dobili titulu magistra struke po bolonji (3+2 novinari, 4+1 politolozi) s obzirom da oni ne mogu retroaktivno polagati ispite kako bi eventualno zadovoljili kriterij prosjeka ocjena za upis i sl.

Školarina za preddiplomski studij novinarstva i politologije na Fakultetu političkih znanosti iznosih 4.100 kn. Radi se o akademskoj godini u koju ulaze predavanja i ispitni rokovi, te sva studentska prava.

Apsolventi „predbolonjskog programa“ do sada su produženje prava polaganja ispita za jednu akademsku godinu plaćali 1.650 kn.

Prebacivanjem apsolvenata s predbolonjskog na bolonjski program, od apsolvenata bi se potraživala školarina predviđena za upis više godine na preddiplomskom studiju dakle 4.100 kn, što dovodi do zaključka da bi apsolventi „predbolonjskog programa“ morali uplatiti cijeli iznos školarine za polaganje jednog ispita, eventualne manje razlike ispita, ili čak samo diplomu ukoliko već ispunjavaju uvijete za dobivanjem statusa prvostupnika.

Smatramo da ovakva odluka nije argumentirana, niti još uvijek jasno definirana, a za većinu apsolvenata bi značila nemogućnost dovršetka studija iz financijskih razloga.

Radi se o oko 130 studenata, među kojima je većini ostao jedan ispit ili diplomski rad, a nešto manji broj studenata ima dva ili više ispita.

Vijeće je na zadnjoj sjednici produljilo samo rok za obranu diplomskog rada i to do 31.10.2012. pa se i tu nameće pitanje mogu li studenti napisati kvalitetandiplomski rad i obraniti ga u mjesec dana s obzirom da su zadnji rokovi održani u trećem tjednu rujna ove godine.

Smatramo da se naše znanje i rad koji smo do sada uložili u obrazovanje ne treba degradirati i da se svim studentima treba pružiti jednaka prilika za dovršetak studija po programu po kojem su studij i upisali.

Faklutet političkih znanosti u Zagrebu ostao je jedini fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji tu šansu svojim studentima nije pružio.

Svi ostali fakulteti koji još uvijek imaju studenata koji studiraju po “predbolonjskom programu” produžili su krajnji rok završetka studija za jedan semester ili akademsku godinu.

Naglašavamo još jednom da je jednakost u tretiranju predobolnjskih studenata Sveučilišta u Zagrebu nužna i jedino pravedna.
Studenti „predbolonjskog programa“ ponovno će uputiti molbu za produženje roka za završetak studija na dodiplomskom studiju novinarstva i politologije i zamoliti da se ona uvrsti na slijedećoj sjednici vijeća Fakulteta političkih znanosti koja će biti 18.10.2012., u kojoj će tražiti produljenje krajnjeg roka završetka školovanja sa sadašnjeg 31.10.2012. za jedan semestar do 01.03.2013. godine ili za jednu akademsku godinu do 30.09.2013.

S obzirom na sve navedeno, apsolventi dodiplomskog studija politologije i novinarstva na FPZG su ponovno podnjeli službenu žalbu na odluku Vijeća Fakulteta političkih znanosti, rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Aleksi Bjelišu, prorektorici za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Blaženki Divjak, ministru znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željku Jovanoviću, te njegov zamjenici Mariji Lugarić.

U utorak 2.10.2012. održat će se ponovni prosvjed apsolvenata FPZG-a u 10 h (Lepušićeva 6) pa vas ovim putem molimo da nas dođete podržati i popratiti našu priču.

S poštovanjem,
Apsolventi dodiplomskog studija novinarstva i politologije FPZG-a.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve