FPZG: Prosvjed ‘starih’ studenata 2. listopada

U utorak, 2. listopada 2012 u 10 sati ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, u Zagrebu, održat će se studentski prosvjed „Ne želimo bolonju – dajte nam da diplomiramo po ‘starom programu’!” Dođite i podržite studente FPZG-a!

Priopćenje za medije

Vijeće Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (Lepušićeva 6) na regularnoj sjednici vijeća 20.9.2012, odbilo je molbu apsolvenata „predbolonjskog programa“ (dodiplomskog studija politologije i novinarstva ) za produženjem krajnjeg roka završetka studija po programu koji su upisali, pritom ne navodeći nikakav službeni argument.

Time bi apsolvneti s diplomskim radom, jednim ili vise ispita bili prisiljeni prihvatiti prebacivanje na bolonjski program koji im se nudi kao alternativa za dovršetak studija, ili bi ostali bez diplome.

No međutim, pravilnik o prebacivanju studenata ne postoji niti je jasno definirano na koji bi se način studentima priznavali ispiti ili preračunavali u ECTS bodove, čime u ovom trenutku ( prema našoj interpretaciji) dolazi do kršenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu na temelju čl. 21 Statuta Sveučilišta u Zagrebu pod točkama a) i d), u vezi rješavanja statusa dodiplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu koji ne završe studij do utvrđenog roka.

Isto tako apsolventi s odslušane 4 godine studija političkih znanosti smjera politologije ili novinarstva i položenih 37 ispita i više ovisno o smjeru (koji bi završavanjem po „predbolonjskom programu“ dobili titulu magistra struke), bili bi degradirani na način da bi ih se bacilo na treću godinu preddiplomskog studija novinarstva ili četvrtu godinu preddiplomskog studija politologije s čime bi uz eventualno polaganje razlike ispita, ukoliko je to potrebno, ili čak niti to, dobili titulu prvostupnika. Postavlja se pitanje tko može donjeti i po kojim kriterijima takvu odluku, te postoji li zakonska osnova za isto.

Također, postavlja se pitanje bi li ti studenti mogli konkurirati dalje za upis na diplomski studij poloitologije i novinarstva, kako bi na kraju ipak dobili titulu magistra struke po bolonji (3+2 novinari, 4+1 politolozi) s obzirom da oni ne mogu retroaktivno polagati ispite kako bi eventualno zadovoljili kriterij prosjeka ocjena za upis i sl.

Školarina za preddiplomski studij novinarstva i politologije na Fakultetu političkih znanosti iznosih 4.100 kn. Radi se o akademskoj godini u koju ulaze predavanja i ispitni rokovi, te sva studentska prava.

Apsolventi „predbolonjskog programa“ do sada su produženje prava polaganja ispita za jednu akademsku godinu plaćali 1.650 kn.

Prebacivanjem apsolvenata s predbolonjskog na bolonjski program, od apsolvenata bi se potraživala školarina predviđena za upis više godine na preddiplomskom studiju dakle 4.100 kn, što dovodi do zaključka da bi apsolventi „predbolonjskog programa“ morali uplatiti cijeli iznos školarine za polaganje jednog ispita, eventualne manje razlike ispita, ili čak samo diplomu ukoliko već ispunjavaju uvijete za dobivanjem statusa prvostupnika.

Smatramo da ovakva odluka nije argumentirana, niti još uvijek jasno definirana, a za većinu apsolvenata bi značila nemogućnost dovršetka studija iz financijskih razloga.

Radi se o oko 130 studenata, među kojima je većini ostao jedan ispit ili diplomski rad, a nešto manji broj studenata ima dva ili više ispita.

Vijeće je na zadnjoj sjednici produljilo samo rok za obranu diplomskog rada i to do 31.10.2012. pa se i tu nameće pitanje mogu li studenti napisati kvalitetandiplomski rad i obraniti ga u mjesec dana s obzirom da su zadnji rokovi održani u trećem tjednu rujna ove godine.

Smatramo da se naše znanje i rad koji smo do sada uložili u obrazovanje ne treba degradirati i da se svim studentima treba pružiti jednaka prilika za dovršetak studija po programu po kojem su studij i upisali.

Faklutet političkih znanosti u Zagrebu ostao je jedini fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji tu šansu svojim studentima nije pružio.

Svi ostali fakulteti koji još uvijek imaju studenata koji studiraju po “predbolonjskom programu” produžili su krajnji rok završetka studija za jedan semester ili akademsku godinu.

Naglašavamo još jednom da je jednakost u tretiranju predobolnjskih studenata Sveučilišta u Zagrebu nužna i jedino pravedna.
Studenti „predbolonjskog programa“ ponovno će uputiti molbu za produženje roka za završetak studija na dodiplomskom studiju novinarstva i politologije i zamoliti da se ona uvrsti na slijedećoj sjednici vijeća Fakulteta političkih znanosti koja će biti 18.10.2012., u kojoj će tražiti produljenje krajnjeg roka završetka školovanja sa sadašnjeg 31.10.2012. za jedan semestar do 01.03.2013. godine ili za jednu akademsku godinu do 30.09.2013.

S obzirom na sve navedeno, apsolventi dodiplomskog studija politologije i novinarstva na FPZG su ponovno podnjeli službenu žalbu na odluku Vijeća Fakulteta političkih znanosti, rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Aleksi Bjelišu, prorektorici za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Blaženki Divjak, ministru znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željku Jovanoviću, te njegov zamjenici Mariji Lugarić.

U utorak 2.10.2012. održat će se ponovni prosvjed apsolvenata FPZG-a u 10 h (Lepušićeva 6) pa vas ovim putem molimo da nas dođete podržati i popratiti našu priču.

S poštovanjem,

Apsolventi dodiplomskog studija novinarstva i politologije FPZG-a.

Vezani članci

  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 30. lipnja 2019. Stariti dostojanstveno Brutalistički centar kulture, londonski Barbican, nedavno je u jednoj od svojih slabije eksponiranih prostorija ugostio malu izložbu posvećenu iskustvu starenja i starosti u kapitalizmu. Segmenti multimedijalnog postava, baziranog na intervjuima s dvije tisuće osoba starijih od sedamdeset godina, na različitim su razinama progovorili o načinu na koji klasni položaj utječe na dužinu života i kvalitetu starenja u društvima koja počivaju na sistemskim nejednakostima.
  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve