FPZG: Prosvjed ‘starih’ studenata 2. listopada

U utorak, 2. listopada 2012 u 10 sati ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, u Zagrebu, održat će se studentski prosvjed „Ne želimo bolonju – dajte nam da diplomiramo po ‘starom programu’!” Dođite i podržite studente FPZG-a!

Priopćenje za medije

Vijeće Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (Lepušićeva 6) na regularnoj sjednici vijeća 20.9.2012, odbilo je molbu apsolvenata „predbolonjskog programa“ (dodiplomskog studija politologije i novinarstva ) za produženjem krajnjeg roka završetka studija po programu koji su upisali, pritom ne navodeći nikakav službeni argument.

Time bi apsolvneti s diplomskim radom, jednim ili vise ispita bili prisiljeni prihvatiti prebacivanje na bolonjski program koji im se nudi kao alternativa za dovršetak studija, ili bi ostali bez diplome.

No međutim, pravilnik o prebacivanju studenata ne postoji niti je jasno definirano na koji bi se način studentima priznavali ispiti ili preračunavali u ECTS bodove, čime u ovom trenutku ( prema našoj interpretaciji) dolazi do kršenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu na temelju čl. 21 Statuta Sveučilišta u Zagrebu pod točkama a) i d), u vezi rješavanja statusa dodiplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu koji ne završe studij do utvrđenog roka.

Isto tako apsolventi s odslušane 4 godine studija političkih znanosti smjera politologije ili novinarstva i položenih 37 ispita i više ovisno o smjeru (koji bi završavanjem po „predbolonjskom programu“ dobili titulu magistra struke), bili bi degradirani na način da bi ih se bacilo na treću godinu preddiplomskog studija novinarstva ili četvrtu godinu preddiplomskog studija politologije s čime bi uz eventualno polaganje razlike ispita, ukoliko je to potrebno, ili čak niti to, dobili titulu prvostupnika. Postavlja se pitanje tko može donjeti i po kojim kriterijima takvu odluku, te postoji li zakonska osnova za isto.

Također, postavlja se pitanje bi li ti studenti mogli konkurirati dalje za upis na diplomski studij poloitologije i novinarstva, kako bi na kraju ipak dobili titulu magistra struke po bolonji (3+2 novinari, 4+1 politolozi) s obzirom da oni ne mogu retroaktivno polagati ispite kako bi eventualno zadovoljili kriterij prosjeka ocjena za upis i sl.

Školarina za preddiplomski studij novinarstva i politologije na Fakultetu političkih znanosti iznosih 4.100 kn. Radi se o akademskoj godini u koju ulaze predavanja i ispitni rokovi, te sva studentska prava.

Apsolventi „predbolonjskog programa“ do sada su produženje prava polaganja ispita za jednu akademsku godinu plaćali 1.650 kn.

Prebacivanjem apsolvenata s predbolonjskog na bolonjski program, od apsolvenata bi se potraživala školarina predviđena za upis više godine na preddiplomskom studiju dakle 4.100 kn, što dovodi do zaključka da bi apsolventi „predbolonjskog programa“ morali uplatiti cijeli iznos školarine za polaganje jednog ispita, eventualne manje razlike ispita, ili čak samo diplomu ukoliko već ispunjavaju uvijete za dobivanjem statusa prvostupnika.

Smatramo da ovakva odluka nije argumentirana, niti još uvijek jasno definirana, a za većinu apsolvenata bi značila nemogućnost dovršetka studija iz financijskih razloga.

Radi se o oko 130 studenata, među kojima je većini ostao jedan ispit ili diplomski rad, a nešto manji broj studenata ima dva ili više ispita.

Vijeće je na zadnjoj sjednici produljilo samo rok za obranu diplomskog rada i to do 31.10.2012. pa se i tu nameće pitanje mogu li studenti napisati kvalitetandiplomski rad i obraniti ga u mjesec dana s obzirom da su zadnji rokovi održani u trećem tjednu rujna ove godine.

Smatramo da se naše znanje i rad koji smo do sada uložili u obrazovanje ne treba degradirati i da se svim studentima treba pružiti jednaka prilika za dovršetak studija po programu po kojem su studij i upisali.

Faklutet političkih znanosti u Zagrebu ostao je jedini fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji tu šansu svojim studentima nije pružio.

Svi ostali fakulteti koji još uvijek imaju studenata koji studiraju po “predbolonjskom programu” produžili su krajnji rok završetka studija za jedan semester ili akademsku godinu.

Naglašavamo još jednom da je jednakost u tretiranju predobolnjskih studenata Sveučilišta u Zagrebu nužna i jedino pravedna.
Studenti „predbolonjskog programa“ ponovno će uputiti molbu za produženje roka za završetak studija na dodiplomskom studiju novinarstva i politologije i zamoliti da se ona uvrsti na slijedećoj sjednici vijeća Fakulteta političkih znanosti koja će biti 18.10.2012., u kojoj će tražiti produljenje krajnjeg roka završetka školovanja sa sadašnjeg 31.10.2012. za jedan semestar do 01.03.2013. godine ili za jednu akademsku godinu do 30.09.2013.

S obzirom na sve navedeno, apsolventi dodiplomskog studija politologije i novinarstva na FPZG su ponovno podnjeli službenu žalbu na odluku Vijeća Fakulteta političkih znanosti, rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Aleksi Bjelišu, prorektorici za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Blaženki Divjak, ministru znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željku Jovanoviću, te njegov zamjenici Mariji Lugarić.

U utorak 2.10.2012. održat će se ponovni prosvjed apsolvenata FPZG-a u 10 h (Lepušićeva 6) pa vas ovim putem molimo da nas dođete podržati i popratiti našu priču.

S poštovanjem,

Apsolventi dodiplomskog studija novinarstva i politologije FPZG-a.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve