Deklaracija sindikalne konferencije

Na konferenciji “Radnički otpor uništavanju poduzeća” održanoj u Češkom domu u Zagrebu 24. i 25. studenog 2012. u organizaciji grupe Radnička borba i sudjelovanje šestorice izlagača, što radnika što progresivnih sindikalaca, donesena je deklaracija čiji su se temeljni stavovi iskristalizirali kroz izlaganja i diskusiju. Dokument prenosimo u cijelosti uz kratki komentar uredništva.


Na konferenciji se moglo čuti što puna restauracija kapitalističkih odnosa, u javnoj sferi poznatija pod terminom tranzicija, znači za domaću proizvodnju i zaposlenost na konkretnim primjerima nekad uspješnih tvrtki. Iz izlaganja se vrlo lako moglo zaključiti da se ne radi niti o “prirodnom” gubitku tržišta uslijed dolaska efikasnije konkurencije niti pak samo o nesretnim primjerima “privatizacije na hrvatski način” gdje se procesi deindustrijalizacije objašnjavaju kriminalnim aktivnostima pojedinaca i logičnim tranzicijskim “trenjem”. Prije se radi o ishodima koji su determinirani strukturnim faktorima odnosno kapitalizmom u svom neoliberalnom obliku. Zbog svega toga mala je šansa da uspješan otpor bude rezultat partikularnih borbi i spleta sretnih okolnosti. Uspješan otpor mora biti rezultat organiziranog radničkog pokreta baziranog na solidarnosti. Ovakvi skupovi mjesta su povezivanja i rasprave o strategijama. Organizacija Radnička borba napravila je odličan posao ovom konferencijom, nadamo se tek prvom u nizu.
Deklaracija sindikalne konferencije

Mi, predstavnici radnika poduzeća Jadrankamen, HŽ, Dioki, HEP, Dalmacijavino (Nezavisni sindikat radnika Jadrankamena, Sindikat željezničkih radnika Hrvatske, Strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS, Nezavisni sindikat Dalmacijavina, Regionalni industrijski sindikat) nakon dvodnevne konferencije i rasprave usuglasili smo se oko sljedećih stavova.

Radništvo je u Hrvatskoj danas suočeno s mnogim problemima:
● propadanje poduzeća,
● izostanak utjecaja radnika na upravljanje poduzećima,
● izostanak utjecaja radnika na izvršnu vlast,
● smanjenje plaća,
● neisplata plaća,
● nesigurnost i gubljenje radnih mjesta,
● nemogućnost dostojanstvenog života od plaće,
● ostali oblici oduzimanja radničkih prava.

Svi su navedeni problemi radnika, bez obzira u kojem poduzeću ili ustanovi rade, u osnovi isti.

S obzirom na alarmantnost navedenoga sudionici se obvezuju na zajedničko djelovanje u svrhu zaštite radnika, radnih mjesta i ukupne javne imovine.

U radničkim borbama ostvarivat ćemo punu solidarnost i pružiti konkretnu uzajamnu podršku radnicima bez obzira na poduzeće, granu djelatnosti ili sindikalnu pripadnost i pozivamo sve sindikate da se tome pridruže.

Mrvljenje sindikata želimo u toj solidarnosti zamijeniti jedinstvom te istinskim borbenim sindikalizmom.

Protivimo se daljnjoj rasprodaji javnih dobara i nastavku nasilne privatizacije.

Zalažemo se za ukidanje privatizacije INA-e kao i svih nelegalno privatiziranih poduzeća.

Protivimo se stranačkom kadroviranju koje vodi nesposobnom upravljanju.

Potrebno je zakonski poduprijeti radničko upravljanje i zakonom regulirati organizirano radničko dioničarstvo te time ojačati njegovu poziciju.

Mora se zaustaviti trend pogodovanja krupnom kapitalu na štetu građana Republike Hrvatske koji provode predstavnici političke vlasti. Tražimo da se zaustavi otimačina i rasprodaja prirodnih resursa koji su vlasništvo svih građana Republike Hrvatske.

Nužna je promjena radnih i stečajnih propisa koji dodatno pogoduju kapitalu na štetu radnika.

Pozivamo sve nezadovoljne radnike, poljoprivrednike, nezaposlene, umirovljenike, studente da se priključe navedenoj inicijativi u svrhu socijalnog otpora i promjene postojećeg stanja u društvu.

Deklaracija je usvojena na sindikalnoj konferenciji “Radnički otpor uništavanju poduzeća” u Zagrebu 24. i 25. studenog 2012.

Potpisnici:
Lukica Bucat, Nezavisni sindikat Dalmacijavina
Tonči Drpić, Nezavisni sindikat Jadrankamena
Denis Geto, strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS
Bojan Kovačić, član stožera za obranu Diokija
Željko Lukšić, Sindikat željezničkih radnika Hrvatske
Siniša Miličić, Regionalni industrijski sindikat

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve