Deklaracija sindikalne konferencije

Na konferenciji “Radnički otpor uništavanju poduzeća” održanoj u Češkom domu u Zagrebu 24. i 25. studenog 2012. u organizaciji grupe Radnička borba i sudjelovanje šestorice izlagača, što radnika što progresivnih sindikalaca, donesena je deklaracija čiji su se temeljni stavovi iskristalizirali kroz izlaganja i diskusiju. Dokument prenosimo u cijelosti uz kratki komentar uredništva.

Na konferenciji se moglo čuti što puna restauracija kapitalističkih odnosa, u javnoj sferi poznatija pod terminom tranzicija, znači za domaću proizvodnju i zaposlenost na konkretnim primjerima nekad uspješnih tvrtki. Iz izlaganja se vrlo lako moglo zaključiti da se ne radi niti o “prirodnom” gubitku tržišta uslijed dolaska efikasnije konkurencije niti pak samo o nesretnim primjerima “privatizacije na hrvatski način” gdje se procesi deindustrijalizacije objašnjavaju kriminalnim aktivnostima pojedinaca i logičnim tranzicijskim “trenjem”. Prije se radi o ishodima koji su determinirani strukturnim faktorima odnosno kapitalizmom u svom neoliberalnom obliku. Zbog svega toga mala je šansa da uspješan otpor bude rezultat partikularnih borbi i spleta sretnih okolnosti. Uspješan otpor mora biti rezultat organiziranog radničkog pokreta baziranog na solidarnosti. Ovakvi skupovi mjesta su povezivanja i rasprave o strategijama. Organizacija Radnička borba napravila je odličan posao ovom konferencijom, nadamo se tek prvom u nizu.

Deklaracija sindikalne konferencije

Mi, predstavnici radnika poduzeća Jadrankamen, HŽ, Dioki, HEP, Dalmacijavino (Nezavisni sindikat radnika Jadrankamena, Sindikat željezničkih radnika Hrvatske, Strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS, Nezavisni sindikat Dalmacijavina, Regionalni industrijski sindikat) nakon dvodnevne konferencije i rasprave usuglasili smo se oko sljedećih stavova.

Radništvo je u Hrvatskoj danas suočeno s mnogim problemima:
● propadanje poduzeća,
● izostanak utjecaja radnika na upravljanje poduzećima,
● izostanak utjecaja radnika na izvršnu vlast,
● smanjenje plaća,
● neisplata plaća,
● nesigurnost i gubljenje radnih mjesta,
● nemogućnost dostojanstvenog života od plaće,
● ostali oblici oduzimanja radničkih prava.

Svi su navedeni problemi radnika, bez obzira u kojem poduzeću ili ustanovi rade, u osnovi isti.

S obzirom na alarmantnost navedenoga sudionici se obvezuju na zajedničko djelovanje u svrhu zaštite radnika, radnih mjesta i ukupne javne imovine.

U radničkim borbama ostvarivat ćemo punu solidarnost i pružiti konkretnu uzajamnu podršku radnicima bez obzira na poduzeće, granu djelatnosti ili sindikalnu pripadnost i pozivamo sve sindikate da se tome pridruže.

Mrvljenje sindikata želimo u toj solidarnosti zamijeniti jedinstvom te istinskim borbenim sindikalizmom.

Protivimo se daljnjoj rasprodaji javnih dobara i nastavku nasilne privatizacije.

Zalažemo se za ukidanje privatizacije INA-e kao i svih nelegalno privatiziranih poduzeća.

Protivimo se stranačkom kadroviranju koje vodi nesposobnom upravljanju.

Potrebno je zakonski poduprijeti radničko upravljanje i zakonom regulirati organizirano radničko dioničarstvo te time ojačati njegovu poziciju.

Mora se zaustaviti trend pogodovanja krupnom kapitalu na štetu građana Republike Hrvatske koji provode predstavnici političke vlasti. Tražimo da se zaustavi otimačina i rasprodaja prirodnih resursa koji su vlasništvo svih građana Republike Hrvatske.

Nužna je promjena radnih i stečajnih propisa koji dodatno pogoduju kapitalu na štetu radnika.

Pozivamo sve nezadovoljne radnike, poljoprivrednike, nezaposlene, umirovljenike, studente da se priključe navedenoj inicijativi u svrhu socijalnog otpora i promjene postojećeg stanja u društvu.

Deklaracija je usvojena na sindikalnoj konferenciji “Radnički otpor uništavanju poduzeća” u Zagrebu 24. i 25. studenog 2012.

Potpisnici:
Lukica Bucat, Nezavisni sindikat Dalmacijavina
Tonči Drpić, Nezavisni sindikat Jadrankamena
Denis Geto, strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS
Bojan Kovačić, član stožera za obranu Diokija
Željko Lukšić, Sindikat željezničkih radnika Hrvatske
Siniša Miličić, Regionalni industrijski sindikat

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve