Izjava DPU-a povodom protesta na Kongresnom trgu i Trgu republike 30.11.2012.

Prenosimo izjavu Delavsko-punkerske univerze povodom prosvjeda koji su se prošrili Slovenijom zadnjih tjedana s posebnim osvrtom na dešavanja na Kongresnem trgu ovoga petka. I dok se hrvatski srednjestrujaški mediji bave posve nebitnim predsjedničkim izborima koji se danas održavaju u Sloveniji postavljajući suvišna pitanja poput onoga: “Koji će od dvojice kandidata biti bolji za Hrvatsku?”, Slobodni Filozofski postavlja prava pitanja te donosi bitne informacije od relevatnih izvora iz Slovenije.


Delavsko-punkerska univerza je u izjavi za javnost 28.studenog poduprla spontane demonstracije na Kongresnom trgu i Trgu republike. Na Kongresni trg smo otišli prosvjedovati protiv reforma i mjera koje sprečavaju gospodarski razvoj i kvalitetno djelovanje javnog sektora čime onemogućuju blagostanje cijelog stanovništva. Uvjereni smo da je to razlog okupljanja tolikog broja ljudi na mirnom prosvjedu.

U prosvjedu su se solidarizirale sve društvene skupine i generacije. Policija je bila puna razumijevanja, djelovali su korektno te prihvaćali cvijeće koji su im dijelili prosvjednici. Stoga, strogo osuđujemo događaje koje je izvela mala, ali dobro organizirana skupina krajnjih desničara odgovornih za sukobe do kojih je došlo. Vezano uz to, željeli bismo skrenuti pozornost na dvije činjenice.

Policijska intervencija rezultirala je skrivanjem provokatora u mnoštvu zbog čega ih je teško bilo razikovati od drugih prosvjednika. Ljuti uzvici mnoštva potom su se usmjerili na policiju. No, za razliku od događaja u Mariboru, policija je ovaj put ostala pribrana te je silu koristila samo protiv provokatora čime su stav sindikata policije o neprimjerenosti mjera štednje te nezadovoljstvo situacijom u državi potvrđeni i u praksi.

Policija u ovom slučaju nije štitila samo državnu vlast svojim naoružanjem, već je prije svega štitila građane u zajedničkoj nevolji. Kako u konkretnim situacijama poput jučerašnje, tako i u širem kontekstu, potrebno je detektirati epicentar konflikta. Ovdje se više ne radi o sukobu policije i prosvjednika već o suprotstavljanju izabranim predstavnicima naroda koji ugrožavaju život dostojan ljudi s obje strane zaštitne ograde. Ne prosvjedujemo protiv policije, već protiv političke kaste.

Želimo li da se naša nastojanja ostvare, moramo učiniti korak naprijed te iznova politički djelovati. Ne smijemo dopustiti da politika ostane sinonim za politikanstvo i korumpiranost ovog ili onog gradonačelnika, ravnatelja ili ministra. Politika mora biti djelatnost građana i građanki koji su u stanju jasno i javno izraziti svoje stavove. Stvaranje prividnog jedinstva koje simbolizira skandiranje parole „Lopovi“ nije dovoljno. Nacionalistička stajališta provokatora neprihvatljiva su i ne predstavljaju alternativu sadašnjoj vladi. Umjesto apstraktnog odbacivanja „politike“, moramo odbaciti konkretne vladine mjere u gospodarstvu i javnom sektoru. Moramo afirmirati alternativna rješenja koja vlada namjerno ignorira i učiniti ih važećima!

                                                        preveo Goran Đulić   

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve