Protestno pismo povodom smjene savjetnika za medije Milana F. Živkovića

Portal Slobodni Filozofski pridružuje se potpisnicima protestnog pisma kojim se traži preispitivanje odluke o smjeni Milana Živkovića – savjetnika za medije u Ministarstvu kulture RH. Fabrikacija cijele afere u medijsko-korporativnim kuhinjama dovoljan su pokazatelj nužnosti hitnih promjena u medijskom polju, ali i u sustavu odlučivanja u kojem dužnosnici pod pritiskom partitokratskih i korporativnih struktura mijenjaju svoje dosadašnje prakse i odluke vođene isključivo javnim interesom.


MINISTARSTVO KULTURE
Runjaninova 6, 10 000 Zagreb
prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić


Zagreb, 9. prosinca 2012.


Predmet: Protestno pismo u povodu najave smjene savjetnika za medije, g. Milana F. Živkovića


Poštovana ministrice Zlatar Violić,

Obraćamo Vam se kao grupa novinara, intelektualaca i predstavnika scene civilnog društva od kojih veći dio s Ministarstvom kulture zajednički radi na oblikovanju buduće medijske strategije i na rješavanju urgentnih problema koji muče hrvatsko novinarstvo i novinarske medije.

Zapanjeni smo Vašom najavom smjene g. Živkovića zbog iskrivljenih interpretacija njegovih izjava o reformi HRT-pristojbe od strane nekih komercijalnih medija, što je čin koji je znatno ispod razine na kojoj bi trebala djelovati hrvatska Vlada.

Ne vidimo racionalan razlog za smjenu g. Živkovića. Njegov odaziv na poziv na razgovor za Novi list i spominjanje mogućnosti drugačijeg modaliteta financiranja HRT-a, kao buduće eventualne radnje, nikako ne bi smjeli biti razlog za smjenu, tako da se otvara i pitanje je li riječ o nekoj vrsti političke odmazde te u čijem je interesu ona provedena.

Napominjemo da se dio potpisnika ovog pisma okupio u radnim grupama prvi put u povijesti ministarstva kojemu ste Vi na čelu, a isključivo zahvaljujući upravo Vašem savjetniku za medije, te da je on u svom radu pokazao razumijevanje problema novinarstva i poštovanje prema profesiji, ali i prijeko potrebnu inicijativu i hrabrost u prokazivanju i pokušaju rješavanja problema tzv. krize novinarskih medija.

Spomenuta se kriza, prema našem mišljenju, ogleda u egzistencijalnoj ucijenjenosti većine novinara, padu prodaje tiskanih medija, smanjivanju ili potpunom ukidanju brojnih redakcija, netransparentnom vlasništvu u novinskim kućama, nezakonitoj praksi vezanoj uz radnopravni status novinara, privatnom profitu kao motivu za uzurpiranje medijskog prostora, nepostojanju redakcijskih statuta i, kao posljedici svega, dramatičnom padu novinarskih sloboda. Mnoge od ovih tema su, zbog snažnog djelovanja interesnih skupina, bile dugo godina gurane pod tepih. Vjerovali smo da će nova medijska strategija ponuditi smjernice i rješenja za sva nabrojana pitanja i da će se ovo Ministarstvo kulture, prvi put, oduprijeti golemom pritisku novinskih izdavača da se ti procesi zaustave.

Prije nekoliko mjeseci počeli smo fokusirano raditi na poticanju javne rasprave, podizanju svijesti o svim navedenim problemima unutar struke i šire javnosti, ali i kreiranju mogućih rješenja. U tu svrhu oformljene su četiri radne grupe koje su okupile četrdesetak novinara i medijskih djelatnika, i to upravo na inicijativu Vašeg savjetnika za medije.

RTV-pretplata kao i financiranje javnih medija jedna je od važnih tema unutar medijske politike i kao takva podložna javnoj raspravi u kojoj jednako trebaju sudjelovati i država i civilno društvo, stručna javnost i građani. Medijsko-političkom manipulacijom koja je uslijedila nakon istupa Milana F. Živkovića, kao i Vašom naknadnom interpretacijom, ove su važne teme prepuštene površnim i zlonamjernim tumačenjima, ocjenama tabloidnog novinarstva i stranačkim prepucavanjima.

Molimo Vas da razmotrite sljedeći kontraprimjer: prije nepunih mjesec dana ravnatelj HZZO-a najavio je da će se svim građanima smanjiti socijalna prava iz zdravstvene zaštite. Riječ je o dosad možda najjačem udaru na socijalnu državu. Nakon mjesec dana već se govori o tome da su “novinari krivo interpretirali izjave ravnatelja” – je li zbog ovoga netko u izvršnoj vlasti sankcioniran? Koliki je nemir u građanima izazvala vijest da će ostati bez prava na liječenje u odnosu na vijest o reformi pristojbe za HRT?

Ako znamo da je Milan Živković podržao glas struke da bezuvjetno smanjenje PDV-a na tiskane medije nema smisla jer taj čin predstavlja samo još jedno prelijevanje novca u džepove medijskih tajkuna, ako znamo da je sudjelovao u radu tribina na kojima se ocijenio protuzakonitim tzv. RPO-status (lažni honorarni status, u kojemu je već najmanje 400 novinara, a koji se drže u pokornosti jer ih se može trenutačno i bez ikakvih posljedica otpustiti) i napokon, ako znamo da se Vaš savjetnik svojim radom zamjerio izdavačima i upravama najvećih medijskih kuća u našoj zemlji – koje, ujedno, imaju višegodišnju praksu manipuliranja i dezinformiranja – nameće se sljedeći zaključak: Živković je smijenjen zato jer su njegov rad i namjera da popravi stanje u medijima smetali umreženim koruptivnim interesima, a potpuno iskonstruirana i podmetnuta afera oko prijedloga novog modela financiranja HRT-a iskorištena je kao zgodan povod.

Zbog svega navedenog, oštro se protivimo Vašoj najavi smjenjivanja Milana F. Živkovića s funkcije na kojoj je radio savjesno i kompetentno, te tražimo da je još jednom preispitate u kontekstu javnog interesa, a ne stranačkog ili pak korporativnog.

S poštovanjem,

Nataša Škaričić
Stojan DePrato
Morana Panjkota
Biljana Bašić
Željko Valentić
Andrea Radak
Lela Vujanić
Janja Sesar
Antonija Letinić
Božena Matijević
Igor Lasić
Marina Kelava
Hrvoje Šimičević
Iva Borković
Goran Borković
Maša Jerin
Boris Postnikov
Sanja Sarnavka
Sergej Županić
Marijana Matković
Branimir Zekić
Andrea Milat
Hrvoje Jurić
Tamara Opačić
Dijana Pribačić Jurić
Jerko Bakotin
Toni Gabrić
Deana Knežević
Petar Glodić
Dragan Grozdanić
Mirna Jasić
Karla Horvat-Crnogaj
Slavica Lukić
Ilko Ćimić
Ladislav Tomičić
Tomislava Sila
Petar Vidov
Ana Benačić
Vlado Bulić
Maja Sever
Stipe Ćurković
Miljenka Buljević
Vanja Pavlović
Leonardo Kovačević
Igor Ružić
Lada Stipić Niseteo
Goran Pavlić
Gordan Bosanac
Martin Beroš
Nenad Unukić
Barbara Matejčić
Bojan Žižović
Sanja Romić
Ranka Radovinović
Željana Buntić-Pejaković
Marko Pogačar
Darko Hodnik
Vedrana Sunko
Rade Dragojević
Ljubica Letinić
Ankica Čakardić
Branimira Lazarin
Margarita Perić
Maja Grbić
Olja Savičević Ivančević
Srećko Horvat
Srđan Dvornik
Dario Grgić
Jasmin Klarić
Mašenjka Bačić
Damir Petranović
Zoran Angeleski
Marijo Kavain
Marina Kuzmanić Hiržin
Gordana Plećković
Alenka Bobinsky
Jelena Berković
Vatroslav Miloš
Ivana Hanaček
Danko Radaljac
Boris Vincek
Mate Ćurić
Zvjezdan Strahinja
Željko Peratović
Patricija Softić-Mehmedović
Sandra Vitaljić
Jelena Maštruko
Una Bauer
Noel Mirković
Vedran Horvat
Boris Pavelić
Gordan Stojić
Tanja Pavlović Stojić
Igor Tabak
Darija Mažuran Bučević
Bojan Munjin
Tatjana Grbić
Dražen Ćurić
Tomislav Špoljar
Silvana Menđušić
Ante Ljubičić
Damir Kundić
Jelena Svilar
Jelena Šimac
Pamela Bartulović
Paulo Gregorović
Vesna Klanac
Elio Velan
Dubravka Blaško
Ines Prica
Dubravko Jagatić
Željko Šestić
Jelena Svirčić
Tomislav Brdjanović
Katarina Marić Banje
Ivo Škorić
Siniša Bogdanić
Jovica Lončar
Marijana Hameršak
Andreja Žapčić
Nenad Jovanović
Zorana Deljanin
Marina Barukčić
Relja Dušek
Slavica Cvitanić
Nenad Bach
Anđelka Grubišić Čabo
Srđan Sandić
Marta Muždalo
Krunoslav Stojaković
Damir Karakaš
Natasa Govedić
Suzana Marjanić
Neven Svilar
Karolina Hrga
Đurđica Čilić Škeljo
Borna Keserović
Anka Bilić Keserović
Ranka Kovačević Jeličić
Igor Bezinović
Nebojša Slijepčević
Maša Kolanović
Oliver Sertić
Žarko Paić
Melisa Skender
Hrvoje Zovko
Goran Prodan
Vesna Medvedec
Mladen Radić
Tea Tidić
Franjo Tot
Matko Bušelić
Fade In
Queer.hr
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Kuća ljudskih prava
Udruga za razvoj radijskih programa Radio mreža
GONG
Portal Slobodni Filozofski
Centar za radničke studije
organizacija Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Akademska solidarnost
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve