Protestno pismo povodom smjene savjetnika za medije Milana F. Živkovića

Portal Slobodni Filozofski pridružuje se potpisnicima protestnog pisma kojim se traži preispitivanje odluke o smjeni Milana Živkovića – savjetnika za medije u Ministarstvu kulture RH. Fabrikacija cijele afere u medijsko-korporativnim kuhinjama dovoljan su pokazatelj nužnosti hitnih promjena u medijskom polju, ali i u sustavu odlučivanja u kojem dužnosnici pod pritiskom partitokratskih i korporativnih struktura mijenjaju svoje dosadašnje prakse i odluke vođene isključivo javnim interesom.

MINISTARSTVO KULTURE
Runjaninova 6, 10 000 Zagreb
prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić

Zagreb, 9. prosinca 2012.

Predmet: Protestno pismo u povodu najave smjene savjetnika za medije, g. Milana F. Živkovića

Poštovana ministrice Zlatar Violić,

Obraćamo Vam se kao grupa novinara, intelektualaca i predstavnika scene civilnog društva od kojih veći dio s Ministarstvom kulture zajednički radi na oblikovanju buduće medijske strategije i na rješavanju urgentnih problema koji muče hrvatsko novinarstvo i novinarske medije.

Zapanjeni smo Vašom najavom smjene g. Živkovića zbog iskrivljenih interpretacija njegovih izjava o reformi HRT-pristojbe od strane nekih komercijalnih medija, što je čin koji je znatno ispod razine na kojoj bi trebala djelovati hrvatska Vlada.

Ne vidimo racionalan razlog za smjenu g. Živkovića. Njegov odaziv na poziv na razgovor za Novi list i spominjanje mogućnosti drugačijeg modaliteta financiranja HRT-a, kao buduće eventualne radnje, nikako ne bi smjeli biti razlog za smjenu, tako da se otvara i pitanje je li riječ o nekoj vrsti političke odmazde te u čijem je interesu ona provedena.

Napominjemo da se dio potpisnika ovog pisma okupio u radnim grupama prvi put u povijesti ministarstva kojemu ste Vi na čelu, a isključivo zahvaljujući upravo Vašem savjetniku za medije, te da je on u svom radu pokazao razumijevanje problema novinarstva i poštovanje prema profesiji, ali i prijeko potrebnu inicijativu i hrabrost u prokazivanju i pokušaju rješavanja problema tzv. krize novinarskih medija.

Spomenuta se kriza, prema našem mišljenju, ogleda u egzistencijalnoj ucijenjenosti većine novinara, padu prodaje tiskanih medija, smanjivanju ili potpunom ukidanju brojnih redakcija, netransparentnom vlasništvu u novinskim kućama, nezakonitoj praksi vezanoj uz radnopravni status novinara, privatnom profitu kao motivu za uzurpiranje medijskog prostora, nepostojanju redakcijskih statuta i, kao posljedici svega, dramatičnom padu novinarskih sloboda. Mnoge od ovih tema su, zbog snažnog djelovanja interesnih skupina, bile dugo godina gurane pod tepih. Vjerovali smo da će nova medijska strategija ponuditi smjernice i rješenja za sva nabrojana pitanja i da će se ovo Ministarstvo kulture, prvi put, oduprijeti golemom pritisku novinskih izdavača da se ti procesi zaustave.

Prije nekoliko mjeseci počeli smo fokusirano raditi na poticanju javne rasprave, podizanju svijesti o svim navedenim problemima unutar struke i šire javnosti, ali i kreiranju mogućih rješenja. U tu svrhu oformljene su četiri radne grupe koje su okupile četrdesetak novinara i medijskih djelatnika, i to upravo na inicijativu Vašeg savjetnika za medije.

RTV-pretplata kao i financiranje javnih medija jedna je od važnih tema unutar medijske politike i kao takva podložna javnoj raspravi u kojoj jednako trebaju sudjelovati i država i civilno društvo, stručna javnost i građani. Medijsko-političkom manipulacijom koja je uslijedila nakon istupa Milana F. Živkovića, kao i Vašom naknadnom interpretacijom, ove su važne teme prepuštene površnim i zlonamjernim tumačenjima, ocjenama tabloidnog novinarstva i stranačkim prepucavanjima.

Molimo Vas da razmotrite sljedeći kontraprimjer: prije nepunih mjesec dana ravnatelj HZZO-a najavio je da će se svim građanima smanjiti socijalna prava iz zdravstvene zaštite. Riječ je o dosad možda najjačem udaru na socijalnu državu. Nakon mjesec dana već se govori o tome da su “novinari krivo interpretirali izjave ravnatelja” – je li zbog ovoga netko u izvršnoj vlasti sankcioniran? Koliki je nemir u građanima izazvala vijest da će ostati bez prava na liječenje u odnosu na vijest o reformi pristojbe za HRT?

Ako znamo da je Milan Živković podržao glas struke da bezuvjetno smanjenje PDV-a na tiskane medije nema smisla jer taj čin predstavlja samo još jedno prelijevanje novca u džepove medijskih tajkuna, ako znamo da je sudjelovao u radu tribina na kojima se ocijenio protuzakonitim tzv. RPO-status (lažni honorarni status, u kojemu je već najmanje 400 novinara, a koji se drže u pokornosti jer ih se može trenutačno i bez ikakvih posljedica otpustiti) i napokon, ako znamo da se Vaš savjetnik svojim radom zamjerio izdavačima i upravama najvećih medijskih kuća u našoj zemlji – koje, ujedno, imaju višegodišnju praksu manipuliranja i dezinformiranja – nameće se sljedeći zaključak: Živković je smijenjen zato jer su njegov rad i namjera da popravi stanje u medijima smetali umreženim koruptivnim interesima, a potpuno iskonstruirana i podmetnuta afera oko prijedloga novog modela financiranja HRT-a iskorištena je kao zgodan povod.

Zbog svega navedenog, oštro se protivimo Vašoj najavi smjenjivanja Milana F. Živkovića s funkcije na kojoj je radio savjesno i kompetentno, te tražimo da je još jednom preispitate u kontekstu javnog interesa, a ne stranačkog ili pak korporativnog.

S poštovanjem,

Nataša Škaričić
Stojan DePrato
Morana Panjkota
Biljana Bašić
Željko Valentić
Andrea Radak
Lela Vujanić
Janja Sesar
Antonija Letinić
Božena Matijević
Igor Lasić
Marina Kelava
Hrvoje Šimičević
Iva Borković
Goran Borković
Maša Jerin
Boris Postnikov
Sanja Sarnavka
Sergej Županić
Marijana Matković
Branimir Zekić
Andrea Milat
Hrvoje Jurić
Tamara Opačić
Dijana Pribačić Jurić
Jerko Bakotin
Toni Gabrić
Deana Knežević
Petar Glodić
Dragan Grozdanić
Mirna Jasić
Karla Horvat-Crnogaj
Slavica Lukić
Ilko Ćimić
Ladislav Tomičić
Tomislava Sila
Petar Vidov
Ana Benačić
Vlado Bulić
Maja Sever
Stipe Ćurković
Miljenka Buljević
Vanja Pavlović
Leonardo Kovačević
Igor Ružić
Lada Stipić Niseteo
Goran Pavlić
Gordan Bosanac
Martin Beroš
Nenad Unukić
Barbara Matejčić
Bojan Žižović
Sanja Romić
Ranka Radovinović
Željana Buntić-Pejaković
Marko Pogačar
Darko Hodnik
Vedrana Sunko
Rade Dragojević
Ljubica Letinić
Ankica Čakardić
Branimira Lazarin
Margarita Perić
Maja Grbić
Olja Savičević Ivančević
Srećko Horvat
Srđan Dvornik
Dario Grgić
Jasmin Klarić
Mašenjka Bačić
Damir Petranović
Zoran Angeleski
Marijo Kavain
Marina Kuzmanić Hiržin
Gordana Plećković
Alenka Bobinsky
Jelena Berković
Vatroslav Miloš
Ivana Hanaček
Danko Radaljac
Boris Vincek
Mate Ćurić
Zvjezdan Strahinja
Željko Peratović
Patricija Softić-Mehmedović
Sandra Vitaljić
Jelena Maštruko
Una Bauer
Noel Mirković
Vedran Horvat
Boris Pavelić
Gordan Stojić
Tanja Pavlović Stojić
Igor Tabak
Darija Mažuran Bučević
Bojan Munjin
Tatjana Grbić
Dražen Ćurić
Tomislav Špoljar
Silvana Menđušić
Ante Ljubičić
Damir Kundić
Jelena Svilar
Jelena Šimac
Pamela Bartulović
Paulo Gregorović
Vesna Klanac
Elio Velan
Dubravka Blaško
Ines Prica
Dubravko Jagatić
Željko Šestić
Jelena Svirčić
Tomislav Brdjanović
Katarina Marić Banje
Ivo Škorić
Siniša Bogdanić
Jovica Lončar
Marijana Hameršak
Andreja Žapčić
Nenad Jovanović
Zorana Deljanin
Marina Barukčić
Relja Dušek
Slavica Cvitanić
Nenad Bach
Anđelka Grubišić Čabo
Srđan Sandić
Marta Muždalo
Krunoslav Stojaković
Damir Karakaš
Natasa Govedić
Suzana Marjanić
Neven Svilar
Karolina Hrga
Đurđica Čilić Škeljo
Borna Keserović
Anka Bilić Keserović
Ranka Kovačević Jeličić
Igor Bezinović
Nebojša Slijepčević
Maša Kolanović
Oliver Sertić
Žarko Paić
Melisa Skender
Hrvoje Zovko
Goran Prodan
Vesna Medvedec
Mladen Radić
Tea Tidić
Franjo Tot
Matko Bušelić
Fade In
Queer.hr
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Kuća ljudskih prava
Udruga za razvoj radijskih programa Radio mreža
GONG
Portal Slobodni Filozofski
Centar za radničke studije
organizacija Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Akademska solidarnost
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve