Protestno pismo povodom smjene savjetnika za medije Milana F. Živkovića

Portal Slobodni Filozofski pridružuje se potpisnicima protestnog pisma kojim se traži preispitivanje odluke o smjeni Milana Živkovića – savjetnika za medije u Ministarstvu kulture RH. Fabrikacija cijele afere u medijsko-korporativnim kuhinjama dovoljan su pokazatelj nužnosti hitnih promjena u medijskom polju, ali i u sustavu odlučivanja u kojem dužnosnici pod pritiskom partitokratskih i korporativnih struktura mijenjaju svoje dosadašnje prakse i odluke vođene isključivo javnim interesom.


MINISTARSTVO KULTURE
Runjaninova 6, 10 000 Zagreb
prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić


Zagreb, 9. prosinca 2012.


Predmet: Protestno pismo u povodu najave smjene savjetnika za medije, g. Milana F. Živkovića


Poštovana ministrice Zlatar Violić,

Obraćamo Vam se kao grupa novinara, intelektualaca i predstavnika scene civilnog društva od kojih veći dio s Ministarstvom kulture zajednički radi na oblikovanju buduće medijske strategije i na rješavanju urgentnih problema koji muče hrvatsko novinarstvo i novinarske medije.

Zapanjeni smo Vašom najavom smjene g. Živkovića zbog iskrivljenih interpretacija njegovih izjava o reformi HRT-pristojbe od strane nekih komercijalnih medija, što je čin koji je znatno ispod razine na kojoj bi trebala djelovati hrvatska Vlada.

Ne vidimo racionalan razlog za smjenu g. Živkovića. Njegov odaziv na poziv na razgovor za Novi list i spominjanje mogućnosti drugačijeg modaliteta financiranja HRT-a, kao buduće eventualne radnje, nikako ne bi smjeli biti razlog za smjenu, tako da se otvara i pitanje je li riječ o nekoj vrsti političke odmazde te u čijem je interesu ona provedena.

Napominjemo da se dio potpisnika ovog pisma okupio u radnim grupama prvi put u povijesti ministarstva kojemu ste Vi na čelu, a isključivo zahvaljujući upravo Vašem savjetniku za medije, te da je on u svom radu pokazao razumijevanje problema novinarstva i poštovanje prema profesiji, ali i prijeko potrebnu inicijativu i hrabrost u prokazivanju i pokušaju rješavanja problema tzv. krize novinarskih medija.

Spomenuta se kriza, prema našem mišljenju, ogleda u egzistencijalnoj ucijenjenosti većine novinara, padu prodaje tiskanih medija, smanjivanju ili potpunom ukidanju brojnih redakcija, netransparentnom vlasništvu u novinskim kućama, nezakonitoj praksi vezanoj uz radnopravni status novinara, privatnom profitu kao motivu za uzurpiranje medijskog prostora, nepostojanju redakcijskih statuta i, kao posljedici svega, dramatičnom padu novinarskih sloboda. Mnoge od ovih tema su, zbog snažnog djelovanja interesnih skupina, bile dugo godina gurane pod tepih. Vjerovali smo da će nova medijska strategija ponuditi smjernice i rješenja za sva nabrojana pitanja i da će se ovo Ministarstvo kulture, prvi put, oduprijeti golemom pritisku novinskih izdavača da se ti procesi zaustave.

Prije nekoliko mjeseci počeli smo fokusirano raditi na poticanju javne rasprave, podizanju svijesti o svim navedenim problemima unutar struke i šire javnosti, ali i kreiranju mogućih rješenja. U tu svrhu oformljene su četiri radne grupe koje su okupile četrdesetak novinara i medijskih djelatnika, i to upravo na inicijativu Vašeg savjetnika za medije.

RTV-pretplata kao i financiranje javnih medija jedna je od važnih tema unutar medijske politike i kao takva podložna javnoj raspravi u kojoj jednako trebaju sudjelovati i država i civilno društvo, stručna javnost i građani. Medijsko-političkom manipulacijom koja je uslijedila nakon istupa Milana F. Živkovića, kao i Vašom naknadnom interpretacijom, ove su važne teme prepuštene površnim i zlonamjernim tumačenjima, ocjenama tabloidnog novinarstva i stranačkim prepucavanjima.

Molimo Vas da razmotrite sljedeći kontraprimjer: prije nepunih mjesec dana ravnatelj HZZO-a najavio je da će se svim građanima smanjiti socijalna prava iz zdravstvene zaštite. Riječ je o dosad možda najjačem udaru na socijalnu državu. Nakon mjesec dana već se govori o tome da su “novinari krivo interpretirali izjave ravnatelja” – je li zbog ovoga netko u izvršnoj vlasti sankcioniran? Koliki je nemir u građanima izazvala vijest da će ostati bez prava na liječenje u odnosu na vijest o reformi pristojbe za HRT?

Ako znamo da je Milan Živković podržao glas struke da bezuvjetno smanjenje PDV-a na tiskane medije nema smisla jer taj čin predstavlja samo još jedno prelijevanje novca u džepove medijskih tajkuna, ako znamo da je sudjelovao u radu tribina na kojima se ocijenio protuzakonitim tzv. RPO-status (lažni honorarni status, u kojemu je već najmanje 400 novinara, a koji se drže u pokornosti jer ih se može trenutačno i bez ikakvih posljedica otpustiti) i napokon, ako znamo da se Vaš savjetnik svojim radom zamjerio izdavačima i upravama najvećih medijskih kuća u našoj zemlji – koje, ujedno, imaju višegodišnju praksu manipuliranja i dezinformiranja – nameće se sljedeći zaključak: Živković je smijenjen zato jer su njegov rad i namjera da popravi stanje u medijima smetali umreženim koruptivnim interesima, a potpuno iskonstruirana i podmetnuta afera oko prijedloga novog modela financiranja HRT-a iskorištena je kao zgodan povod.

Zbog svega navedenog, oštro se protivimo Vašoj najavi smjenjivanja Milana F. Živkovića s funkcije na kojoj je radio savjesno i kompetentno, te tražimo da je još jednom preispitate u kontekstu javnog interesa, a ne stranačkog ili pak korporativnog.

S poštovanjem,

Nataša Škaričić
Stojan DePrato
Morana Panjkota
Biljana Bašić
Željko Valentić
Andrea Radak
Lela Vujanić
Janja Sesar
Antonija Letinić
Božena Matijević
Igor Lasić
Marina Kelava
Hrvoje Šimičević
Iva Borković
Goran Borković
Maša Jerin
Boris Postnikov
Sanja Sarnavka
Sergej Županić
Marijana Matković
Branimir Zekić
Andrea Milat
Hrvoje Jurić
Tamara Opačić
Dijana Pribačić Jurić
Jerko Bakotin
Toni Gabrić
Deana Knežević
Petar Glodić
Dragan Grozdanić
Mirna Jasić
Karla Horvat-Crnogaj
Slavica Lukić
Ilko Ćimić
Ladislav Tomičić
Tomislava Sila
Petar Vidov
Ana Benačić
Vlado Bulić
Maja Sever
Stipe Ćurković
Miljenka Buljević
Vanja Pavlović
Leonardo Kovačević
Igor Ružić
Lada Stipić Niseteo
Goran Pavlić
Gordan Bosanac
Martin Beroš
Nenad Unukić
Barbara Matejčić
Bojan Žižović
Sanja Romić
Ranka Radovinović
Željana Buntić-Pejaković
Marko Pogačar
Darko Hodnik
Vedrana Sunko
Rade Dragojević
Ljubica Letinić
Ankica Čakardić
Branimira Lazarin
Margarita Perić
Maja Grbić
Olja Savičević Ivančević
Srećko Horvat
Srđan Dvornik
Dario Grgić
Jasmin Klarić
Mašenjka Bačić
Damir Petranović
Zoran Angeleski
Marijo Kavain
Marina Kuzmanić Hiržin
Gordana Plećković
Alenka Bobinsky
Jelena Berković
Vatroslav Miloš
Ivana Hanaček
Danko Radaljac
Boris Vincek
Mate Ćurić
Zvjezdan Strahinja
Željko Peratović
Patricija Softić-Mehmedović
Sandra Vitaljić
Jelena Maštruko
Una Bauer
Noel Mirković
Vedran Horvat
Boris Pavelić
Gordan Stojić
Tanja Pavlović Stojić
Igor Tabak
Darija Mažuran Bučević
Bojan Munjin
Tatjana Grbić
Dražen Ćurić
Tomislav Špoljar
Silvana Menđušić
Ante Ljubičić
Damir Kundić
Jelena Svilar
Jelena Šimac
Pamela Bartulović
Paulo Gregorović
Vesna Klanac
Elio Velan
Dubravka Blaško
Ines Prica
Dubravko Jagatić
Željko Šestić
Jelena Svirčić
Tomislav Brdjanović
Katarina Marić Banje
Ivo Škorić
Siniša Bogdanić
Jovica Lončar
Marijana Hameršak
Andreja Žapčić
Nenad Jovanović
Zorana Deljanin
Marina Barukčić
Relja Dušek
Slavica Cvitanić
Nenad Bach
Anđelka Grubišić Čabo
Srđan Sandić
Marta Muždalo
Krunoslav Stojaković
Damir Karakaš
Natasa Govedić
Suzana Marjanić
Neven Svilar
Karolina Hrga
Đurđica Čilić Škeljo
Borna Keserović
Anka Bilić Keserović
Ranka Kovačević Jeličić
Igor Bezinović
Nebojša Slijepčević
Maša Kolanović
Oliver Sertić
Žarko Paić
Melisa Skender
Hrvoje Zovko
Goran Prodan
Vesna Medvedec
Mladen Radić
Tea Tidić
Franjo Tot
Matko Bušelić
Fade In
Queer.hr
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Kuća ljudskih prava
Udruga za razvoj radijskih programa Radio mreža
GONG
Portal Slobodni Filozofski
Centar za radničke studije
organizacija Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Akademska solidarnost
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME

Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve