Protestno pismo povodom smjene savjetnika za medije Milana F. Živkovića

Portal Slobodni Filozofski pridružuje se potpisnicima protestnog pisma kojim se traži preispitivanje odluke o smjeni Milana Živkovića – savjetnika za medije u Ministarstvu kulture RH. Fabrikacija cijele afere u medijsko-korporativnim kuhinjama dovoljan su pokazatelj nužnosti hitnih promjena u medijskom polju, ali i u sustavu odlučivanja u kojem dužnosnici pod pritiskom partitokratskih i korporativnih struktura mijenjaju svoje dosadašnje prakse i odluke vođene isključivo javnim interesom.

MINISTARSTVO KULTURE
Runjaninova 6, 10 000 Zagreb
prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić

Zagreb, 9. prosinca 2012.

Predmet: Protestno pismo u povodu najave smjene savjetnika za medije, g. Milana F. Živkovića

Poštovana ministrice Zlatar Violić,

Obraćamo Vam se kao grupa novinara, intelektualaca i predstavnika scene civilnog društva od kojih veći dio s Ministarstvom kulture zajednički radi na oblikovanju buduće medijske strategije i na rješavanju urgentnih problema koji muče hrvatsko novinarstvo i novinarske medije.

Zapanjeni smo Vašom najavom smjene g. Živkovića zbog iskrivljenih interpretacija njegovih izjava o reformi HRT-pristojbe od strane nekih komercijalnih medija, što je čin koji je znatno ispod razine na kojoj bi trebala djelovati hrvatska Vlada.

Ne vidimo racionalan razlog za smjenu g. Živkovića. Njegov odaziv na poziv na razgovor za Novi list i spominjanje mogućnosti drugačijeg modaliteta financiranja HRT-a, kao buduće eventualne radnje, nikako ne bi smjeli biti razlog za smjenu, tako da se otvara i pitanje je li riječ o nekoj vrsti političke odmazde te u čijem je interesu ona provedena.

Napominjemo da se dio potpisnika ovog pisma okupio u radnim grupama prvi put u povijesti ministarstva kojemu ste Vi na čelu, a isključivo zahvaljujući upravo Vašem savjetniku za medije, te da je on u svom radu pokazao razumijevanje problema novinarstva i poštovanje prema profesiji, ali i prijeko potrebnu inicijativu i hrabrost u prokazivanju i pokušaju rješavanja problema tzv. krize novinarskih medija.

Spomenuta se kriza, prema našem mišljenju, ogleda u egzistencijalnoj ucijenjenosti većine novinara, padu prodaje tiskanih medija, smanjivanju ili potpunom ukidanju brojnih redakcija, netransparentnom vlasništvu u novinskim kućama, nezakonitoj praksi vezanoj uz radnopravni status novinara, privatnom profitu kao motivu za uzurpiranje medijskog prostora, nepostojanju redakcijskih statuta i, kao posljedici svega, dramatičnom padu novinarskih sloboda. Mnoge od ovih tema su, zbog snažnog djelovanja interesnih skupina, bile dugo godina gurane pod tepih. Vjerovali smo da će nova medijska strategija ponuditi smjernice i rješenja za sva nabrojana pitanja i da će se ovo Ministarstvo kulture, prvi put, oduprijeti golemom pritisku novinskih izdavača da se ti procesi zaustave.

Prije nekoliko mjeseci počeli smo fokusirano raditi na poticanju javne rasprave, podizanju svijesti o svim navedenim problemima unutar struke i šire javnosti, ali i kreiranju mogućih rješenja. U tu svrhu oformljene su četiri radne grupe koje su okupile četrdesetak novinara i medijskih djelatnika, i to upravo na inicijativu Vašeg savjetnika za medije.

RTV-pretplata kao i financiranje javnih medija jedna je od važnih tema unutar medijske politike i kao takva podložna javnoj raspravi u kojoj jednako trebaju sudjelovati i država i civilno društvo, stručna javnost i građani. Medijsko-političkom manipulacijom koja je uslijedila nakon istupa Milana F. Živkovića, kao i Vašom naknadnom interpretacijom, ove su važne teme prepuštene površnim i zlonamjernim tumačenjima, ocjenama tabloidnog novinarstva i stranačkim prepucavanjima.

Molimo Vas da razmotrite sljedeći kontraprimjer: prije nepunih mjesec dana ravnatelj HZZO-a najavio je da će se svim građanima smanjiti socijalna prava iz zdravstvene zaštite. Riječ je o dosad možda najjačem udaru na socijalnu državu. Nakon mjesec dana već se govori o tome da su “novinari krivo interpretirali izjave ravnatelja” – je li zbog ovoga netko u izvršnoj vlasti sankcioniran? Koliki je nemir u građanima izazvala vijest da će ostati bez prava na liječenje u odnosu na vijest o reformi pristojbe za HRT?

Ako znamo da je Milan Živković podržao glas struke da bezuvjetno smanjenje PDV-a na tiskane medije nema smisla jer taj čin predstavlja samo još jedno prelijevanje novca u džepove medijskih tajkuna, ako znamo da je sudjelovao u radu tribina na kojima se ocijenio protuzakonitim tzv. RPO-status (lažni honorarni status, u kojemu je već najmanje 400 novinara, a koji se drže u pokornosti jer ih se može trenutačno i bez ikakvih posljedica otpustiti) i napokon, ako znamo da se Vaš savjetnik svojim radom zamjerio izdavačima i upravama najvećih medijskih kuća u našoj zemlji – koje, ujedno, imaju višegodišnju praksu manipuliranja i dezinformiranja – nameće se sljedeći zaključak: Živković je smijenjen zato jer su njegov rad i namjera da popravi stanje u medijima smetali umreženim koruptivnim interesima, a potpuno iskonstruirana i podmetnuta afera oko prijedloga novog modela financiranja HRT-a iskorištena je kao zgodan povod.

Zbog svega navedenog, oštro se protivimo Vašoj najavi smjenjivanja Milana F. Živkovića s funkcije na kojoj je radio savjesno i kompetentno, te tražimo da je još jednom preispitate u kontekstu javnog interesa, a ne stranačkog ili pak korporativnog.

S poštovanjem,

Nataša Škaričić
Stojan DePrato
Morana Panjkota
Biljana Bašić
Željko Valentić
Andrea Radak
Lela Vujanić
Janja Sesar
Antonija Letinić
Božena Matijević
Igor Lasić
Marina Kelava
Hrvoje Šimičević
Iva Borković
Goran Borković
Maša Jerin
Boris Postnikov
Sanja Sarnavka
Sergej Županić
Marijana Matković
Branimir Zekić
Andrea Milat
Hrvoje Jurić
Tamara Opačić
Dijana Pribačić Jurić
Jerko Bakotin
Toni Gabrić
Deana Knežević
Petar Glodić
Dragan Grozdanić
Mirna Jasić
Karla Horvat-Crnogaj
Slavica Lukić
Ilko Ćimić
Ladislav Tomičić
Tomislava Sila
Petar Vidov
Ana Benačić
Vlado Bulić
Maja Sever
Stipe Ćurković
Miljenka Buljević
Vanja Pavlović
Leonardo Kovačević
Igor Ružić
Lada Stipić Niseteo
Goran Pavlić
Gordan Bosanac
Martin Beroš
Nenad Unukić
Barbara Matejčić
Bojan Žižović
Sanja Romić
Ranka Radovinović
Željana Buntić-Pejaković
Marko Pogačar
Darko Hodnik
Vedrana Sunko
Rade Dragojević
Ljubica Letinić
Ankica Čakardić
Branimira Lazarin
Margarita Perić
Maja Grbić
Olja Savičević Ivančević
Srećko Horvat
Srđan Dvornik
Dario Grgić
Jasmin Klarić
Mašenjka Bačić
Damir Petranović
Zoran Angeleski
Marijo Kavain
Marina Kuzmanić Hiržin
Gordana Plećković
Alenka Bobinsky
Jelena Berković
Vatroslav Miloš
Ivana Hanaček
Danko Radaljac
Boris Vincek
Mate Ćurić
Zvjezdan Strahinja
Željko Peratović
Patricija Softić-Mehmedović
Sandra Vitaljić
Jelena Maštruko
Una Bauer
Noel Mirković
Vedran Horvat
Boris Pavelić
Gordan Stojić
Tanja Pavlović Stojić
Igor Tabak
Darija Mažuran Bučević
Bojan Munjin
Tatjana Grbić
Dražen Ćurić
Tomislav Špoljar
Silvana Menđušić
Ante Ljubičić
Damir Kundić
Jelena Svilar
Jelena Šimac
Pamela Bartulović
Paulo Gregorović
Vesna Klanac
Elio Velan
Dubravka Blaško
Ines Prica
Dubravko Jagatić
Željko Šestić
Jelena Svirčić
Tomislav Brdjanović
Katarina Marić Banje
Ivo Škorić
Siniša Bogdanić
Jovica Lončar
Marijana Hameršak
Andreja Žapčić
Nenad Jovanović
Zorana Deljanin
Marina Barukčić
Relja Dušek
Slavica Cvitanić
Nenad Bach
Anđelka Grubišić Čabo
Srđan Sandić
Marta Muždalo
Krunoslav Stojaković
Damir Karakaš
Natasa Govedić
Suzana Marjanić
Neven Svilar
Karolina Hrga
Đurđica Čilić Škeljo
Borna Keserović
Anka Bilić Keserović
Ranka Kovačević Jeličić
Igor Bezinović
Nebojša Slijepčević
Maša Kolanović
Oliver Sertić
Žarko Paić
Melisa Skender
Hrvoje Zovko
Goran Prodan
Vesna Medvedec
Mladen Radić
Tea Tidić
Franjo Tot
Matko Bušelić
Fade In
Queer.hr
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Kuća ljudskih prava
Udruga za razvoj radijskih programa Radio mreža
GONG
Portal Slobodni Filozofski
Centar za radničke studije
organizacija Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Akademska solidarnost
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve