Protestno pismo povodom smjene savjetnika za medije Milana F. Živkovića

Portal Slobodni Filozofski pridružuje se potpisnicima protestnog pisma kojim se traži preispitivanje odluke o smjeni Milana Živkovića – savjetnika za medije u Ministarstvu kulture RH. Fabrikacija cijele afere u medijsko-korporativnim kuhinjama dovoljan su pokazatelj nužnosti hitnih promjena u medijskom polju, ali i u sustavu odlučivanja u kojem dužnosnici pod pritiskom partitokratskih i korporativnih struktura mijenjaju svoje dosadašnje prakse i odluke vođene isključivo javnim interesom.


MINISTARSTVO KULTURE
Runjaninova 6, 10 000 Zagreb
prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić


Zagreb, 9. prosinca 2012.


Predmet: Protestno pismo u povodu najave smjene savjetnika za medije, g. Milana F. Živkovića


Poštovana ministrice Zlatar Violić,

Obraćamo Vam se kao grupa novinara, intelektualaca i predstavnika scene civilnog društva od kojih veći dio s Ministarstvom kulture zajednički radi na oblikovanju buduće medijske strategije i na rješavanju urgentnih problema koji muče hrvatsko novinarstvo i novinarske medije.

Zapanjeni smo Vašom najavom smjene g. Živkovića zbog iskrivljenih interpretacija njegovih izjava o reformi HRT-pristojbe od strane nekih komercijalnih medija, što je čin koji je znatno ispod razine na kojoj bi trebala djelovati hrvatska Vlada.

Ne vidimo racionalan razlog za smjenu g. Živkovića. Njegov odaziv na poziv na razgovor za Novi list i spominjanje mogućnosti drugačijeg modaliteta financiranja HRT-a, kao buduće eventualne radnje, nikako ne bi smjeli biti razlog za smjenu, tako da se otvara i pitanje je li riječ o nekoj vrsti političke odmazde te u čijem je interesu ona provedena.

Napominjemo da se dio potpisnika ovog pisma okupio u radnim grupama prvi put u povijesti ministarstva kojemu ste Vi na čelu, a isključivo zahvaljujući upravo Vašem savjetniku za medije, te da je on u svom radu pokazao razumijevanje problema novinarstva i poštovanje prema profesiji, ali i prijeko potrebnu inicijativu i hrabrost u prokazivanju i pokušaju rješavanja problema tzv. krize novinarskih medija.

Spomenuta se kriza, prema našem mišljenju, ogleda u egzistencijalnoj ucijenjenosti većine novinara, padu prodaje tiskanih medija, smanjivanju ili potpunom ukidanju brojnih redakcija, netransparentnom vlasništvu u novinskim kućama, nezakonitoj praksi vezanoj uz radnopravni status novinara, privatnom profitu kao motivu za uzurpiranje medijskog prostora, nepostojanju redakcijskih statuta i, kao posljedici svega, dramatičnom padu novinarskih sloboda. Mnoge od ovih tema su, zbog snažnog djelovanja interesnih skupina, bile dugo godina gurane pod tepih. Vjerovali smo da će nova medijska strategija ponuditi smjernice i rješenja za sva nabrojana pitanja i da će se ovo Ministarstvo kulture, prvi put, oduprijeti golemom pritisku novinskih izdavača da se ti procesi zaustave.

Prije nekoliko mjeseci počeli smo fokusirano raditi na poticanju javne rasprave, podizanju svijesti o svim navedenim problemima unutar struke i šire javnosti, ali i kreiranju mogućih rješenja. U tu svrhu oformljene su četiri radne grupe koje su okupile četrdesetak novinara i medijskih djelatnika, i to upravo na inicijativu Vašeg savjetnika za medije.

RTV-pretplata kao i financiranje javnih medija jedna je od važnih tema unutar medijske politike i kao takva podložna javnoj raspravi u kojoj jednako trebaju sudjelovati i država i civilno društvo, stručna javnost i građani. Medijsko-političkom manipulacijom koja je uslijedila nakon istupa Milana F. Živkovića, kao i Vašom naknadnom interpretacijom, ove su važne teme prepuštene površnim i zlonamjernim tumačenjima, ocjenama tabloidnog novinarstva i stranačkim prepucavanjima.

Molimo Vas da razmotrite sljedeći kontraprimjer: prije nepunih mjesec dana ravnatelj HZZO-a najavio je da će se svim građanima smanjiti socijalna prava iz zdravstvene zaštite. Riječ je o dosad možda najjačem udaru na socijalnu državu. Nakon mjesec dana već se govori o tome da su “novinari krivo interpretirali izjave ravnatelja” – je li zbog ovoga netko u izvršnoj vlasti sankcioniran? Koliki je nemir u građanima izazvala vijest da će ostati bez prava na liječenje u odnosu na vijest o reformi pristojbe za HRT?

Ako znamo da je Milan Živković podržao glas struke da bezuvjetno smanjenje PDV-a na tiskane medije nema smisla jer taj čin predstavlja samo još jedno prelijevanje novca u džepove medijskih tajkuna, ako znamo da je sudjelovao u radu tribina na kojima se ocijenio protuzakonitim tzv. RPO-status (lažni honorarni status, u kojemu je već najmanje 400 novinara, a koji se drže u pokornosti jer ih se može trenutačno i bez ikakvih posljedica otpustiti) i napokon, ako znamo da se Vaš savjetnik svojim radom zamjerio izdavačima i upravama najvećih medijskih kuća u našoj zemlji – koje, ujedno, imaju višegodišnju praksu manipuliranja i dezinformiranja – nameće se sljedeći zaključak: Živković je smijenjen zato jer su njegov rad i namjera da popravi stanje u medijima smetali umreženim koruptivnim interesima, a potpuno iskonstruirana i podmetnuta afera oko prijedloga novog modela financiranja HRT-a iskorištena je kao zgodan povod.

Zbog svega navedenog, oštro se protivimo Vašoj najavi smjenjivanja Milana F. Živkovića s funkcije na kojoj je radio savjesno i kompetentno, te tražimo da je još jednom preispitate u kontekstu javnog interesa, a ne stranačkog ili pak korporativnog.

S poštovanjem,

Nataša Škaričić
Stojan DePrato
Morana Panjkota
Biljana Bašić
Željko Valentić
Andrea Radak
Lela Vujanić
Janja Sesar
Antonija Letinić
Božena Matijević
Igor Lasić
Marina Kelava
Hrvoje Šimičević
Iva Borković
Goran Borković
Maša Jerin
Boris Postnikov
Sanja Sarnavka
Sergej Županić
Marijana Matković
Branimir Zekić
Andrea Milat
Hrvoje Jurić
Tamara Opačić
Dijana Pribačić Jurić
Jerko Bakotin
Toni Gabrić
Deana Knežević
Petar Glodić
Dragan Grozdanić
Mirna Jasić
Karla Horvat-Crnogaj
Slavica Lukić
Ilko Ćimić
Ladislav Tomičić
Tomislava Sila
Petar Vidov
Ana Benačić
Vlado Bulić
Maja Sever
Stipe Ćurković
Miljenka Buljević
Vanja Pavlović
Leonardo Kovačević
Igor Ružić
Lada Stipić Niseteo
Goran Pavlić
Gordan Bosanac
Martin Beroš
Nenad Unukić
Barbara Matejčić
Bojan Žižović
Sanja Romić
Ranka Radovinović
Željana Buntić-Pejaković
Marko Pogačar
Darko Hodnik
Vedrana Sunko
Rade Dragojević
Ljubica Letinić
Ankica Čakardić
Branimira Lazarin
Margarita Perić
Maja Grbić
Olja Savičević Ivančević
Srećko Horvat
Srđan Dvornik
Dario Grgić
Jasmin Klarić
Mašenjka Bačić
Damir Petranović
Zoran Angeleski
Marijo Kavain
Marina Kuzmanić Hiržin
Gordana Plećković
Alenka Bobinsky
Jelena Berković
Vatroslav Miloš
Ivana Hanaček
Danko Radaljac
Boris Vincek
Mate Ćurić
Zvjezdan Strahinja
Željko Peratović
Patricija Softić-Mehmedović
Sandra Vitaljić
Jelena Maštruko
Una Bauer
Noel Mirković
Vedran Horvat
Boris Pavelić
Gordan Stojić
Tanja Pavlović Stojić
Igor Tabak
Darija Mažuran Bučević
Bojan Munjin
Tatjana Grbić
Dražen Ćurić
Tomislav Špoljar
Silvana Menđušić
Ante Ljubičić
Damir Kundić
Jelena Svilar
Jelena Šimac
Pamela Bartulović
Paulo Gregorović
Vesna Klanac
Elio Velan
Dubravka Blaško
Ines Prica
Dubravko Jagatić
Željko Šestić
Jelena Svirčić
Tomislav Brdjanović
Katarina Marić Banje
Ivo Škorić
Siniša Bogdanić
Jovica Lončar
Marijana Hameršak
Andreja Žapčić
Nenad Jovanović
Zorana Deljanin
Marina Barukčić
Relja Dušek
Slavica Cvitanić
Nenad Bach
Anđelka Grubišić Čabo
Srđan Sandić
Marta Muždalo
Krunoslav Stojaković
Damir Karakaš
Natasa Govedić
Suzana Marjanić
Neven Svilar
Karolina Hrga
Đurđica Čilić Škeljo
Borna Keserović
Anka Bilić Keserović
Ranka Kovačević Jeličić
Igor Bezinović
Nebojša Slijepčević
Maša Kolanović
Oliver Sertić
Žarko Paić
Melisa Skender
Hrvoje Zovko
Goran Prodan
Vesna Medvedec
Mladen Radić
Tea Tidić
Franjo Tot
Matko Bušelić
Fade In
Queer.hr
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Kuća ljudskih prava
Udruga za razvoj radijskih programa Radio mreža
GONG
Portal Slobodni Filozofski
Centar za radničke studije
organizacija Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Akademska solidarnost
Kolektiv za medijsku edukaciju KOME

Vezani članci

  • 16. prosinca 2018. O kulturnom radu, njegovom globalnom karakteru i lokalnom aspektu Kako stoji u Strateškom planu Ministarstva Kulture RH za 2019-2021, država trenutno subvencionira socijalne doprinose za 9,58 posto samostalnih umjetnika_ca, odnosno samo 1349 osoba. Nadalje, plan je ne povećavati broj samostalnih umjetnika_ca, te ih definirati kao one „koji su ostvarili izniman doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti“. Što sa svima ostalima koji djeluju u iznimno prekariziranom sektoru kulture? O strukturnim preprekama koje onemogućavaju nadilaženje individualizacije i atomiziranosti kulturnog radništva pročitajte u tekstu Maria Kikaša.
  • 14. prosinca 2018. Duh fašizma pušten je iz boce Unutar globalnog konteksta aktualne socioekonomske krize, višedesetljetna praksa neobuzdanog historijskog revizionizma poprima, iz inicijalno proliberalnog, sve otvoreniji profašistički karakter. Nakon sramežljivih inicijativa za tzv. nacionalnom pomirbom u 80-ima, te tranzicijskog zagovaranja rehabilitacije lokalnih fašista kroz fokusiranje na poslijeratna ubijanja, u Sloveniji su se prakse komemoracija ubijanja fašističkih kolaboracionista posljednjih godina intenzivirale i kvalitativno zaoštrile, počevši s onom u čast lokalnih fašista poginulih tijekom samog Drugog svjetskog rata u borbi protiv slovenskih partizana u Grahovu. U nastavku donosimo isječak iz nadolazeće knjige Gala Kirna The Partisan Counter Archive.
  • 29. studenoga 2018. Fašisti pogoduju rastu dionica Međuratni europski fašizam bio je odgovor tradicionalnih elita i njihovih saveznika iz redova srednjih klasa na rastuću snagu eksploatiranih radničkih masa. Kako bi se suzbila mogućnost pružanja otpora neoliberalizmu, koji je u prethodnom desetljeću doveo do velike krize te pokazao svoje pravo lice čak i onima koji su polagali nade u njegov eventualni uspjeh, povijest se ponavlja i dolazi do ustoličenja autoritarnih prokapitalističkih političkih opcija, na koje prigodno reagiraju i tržišta dionica. Pročitajte komentar ekonomista Douga Henwooda.
  • 28. studenoga 2018. Platforma za novu politiku U listopadu ove godine u Tbilisiju u Gruziji održan je New Politics in Post-Socialist Europe and the Former Soviet Union, prvi sastanak progresivnih lijevih organizacija, partija i kolektiva iz zemalja Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza s ciljem stvaranja platforme za drukčiju politiku. Pročitajte izvještaj Andreje Gregorine, jedne od govornica na panelu „Autoritativne tendencije, biopolitika i politička ekologija reprodukcije“, na kojem se iz feminističko-materijalističke perspektive raspravljalo o strategijama otpora protiv konzervativnih pokreta i inicijativa u zemljama Jugoistočne Europe te bivšeg Sovjetskog Saveza.
  • 26. studenoga 2018. Starija generacija – dežurni krivci Nakon raspada Jugoslavije, s početkom deindustrijalizacije, masovni odlazak u prijevremene mirovine korišten je kao mjera za ublažavanje mogućnosti širokih socijalnih prosvjeda. Istovremeno su mnoge starije osobe na prostoru Istočne Njemačke i Poljske, poglavito žene, prihvatile opciju prijevremenog umirovljenja kako bi uslijed propadanja sustava javnih vrtića pomogle svojoj djeci u skrbi o unučadi. Uslijed sve jačih neoliberalnih pritisaka na socijalnu državu, danas se umirovljenike općenito prikazuje kao teret društva, a one koji su odabrali opciju prijevremenog umirovljenja optužuje da je njihova lijenost i nesmotrenost dovela do neodrživosti javnog mirovinskog sustava. O medijskoj hajci na stariju generaciju u Sloveniji i realnim koordinatama problematike mirovinskog sustava pročitajte više u prijevodu teksta Lilijane Burcar.
  • 25. studenoga 2018. Statut i zapisnici I. i II. skupštine ŽKG-a iz Trsta Na današnji je dan 1925. godine u Labinu u 81 godini života umrla Giuseppina Martinuzzi, istarska revolucionarka, socijalistkinja i marksistkinja koja je život posvetila teorijsko-pedagoškom radu s djecom radnica i radnika, seljanki i seljaka te revolucionarnom omladinom. Članicom Komunističke partije Italije postaje odmah po njenom osnivanju u rujnu 1921., a ubrzo preuzima i vođenje Ženske komunističke grupe iz Trsta u vrijeme snažnih revolucionarnih radničkih gibanja, ali i jačanja talijanskog fašističkog pokreta. Pročitajte prijevod Statuta te zapisnikâ Prve i Druge skupštine Ženske komunističke grupe iz Trsta (1921-1922), a više o političkom djelovanju i ostavštini Giuseppine Martinuzzi doznajte u tekstu kojeg smo nedavno objavili.
  • 13. studenoga 2018. „Građanski antifašizam” na braniku Tuđmanove Hrvatske U trenutku dok desnica, s najekstremnijom agendom u zadnjih trideset godina, polako osvaja političke institucije i javne prostore, na ljevici je da koncipira progresivne i emancipatorne odgovore. Da taj proces ne ide baš glatko, pokazuje obrazovni program Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji nudi samo još jedno pražnjenje pojma antifašizma od socijalističkog političkog sadržaja i njegovo reapropriranje u duhu građanskih vrijednosti. No ovaj program odlazi i korak dalje, pa antifašizmom pravda i tuđmanistički projekt samostalne i nezavisne Hrvatske. Problematični aspekti ovakvog edukacijskog okvira u tekstu su analizirani s obzirom na njihove historijske, teorijske i političke implikacije.
  • 13. studenoga 2018. Podrška plenuma FFZG-a radnicima Uljanika i 3. maja Pristajući na diktat međunarodnih institucija, Hrvatska je zapostavila ulaganja u vlastitu industriju, prepuštajući istu privatnim investitorima. Situacija u kojoj se trenutno nalazi hrvatska brodogradnja tragičan je primjer izostanka gospodarske vizije, s obzirom na to da se radi o industrijskoj grani koja može biti profitabilna. Opetovano se pokazuje da kratkoročni interesi privatnog sektora nadjačavaju nužnost provođenja politika koje bi osigurale dugoročnu održivost domaće industrije i javnog sustava kojeg ista podržava. U nastavku možete pročitati studentsku podršku radnicima brodogradilišta.
  • 12. studenoga 2018. Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve