Snimka okruglog stola – Jelena Kranjec: “Javni sektor – žene radnice i korisnice”; Andrea Milat: “Breme dvostruke krize: tekstilne radnice, uništenje tekstilne industrije i ekonomska kriza”

Na prvom okruglom stolu nedavno održane konferencije Kriza eurointegracija – lijeve perspektive s periferije (6-8. prosinca 2012.) u organizaciji Centra za radničke studije, Jelena Kranjec i Andrea Milat (KopMedija) održale su izlaganja o položaju žena u javnom sektoru, s naglaskom na sektore zdravstvene skrbi i tekstila. Pogledajte snimku.





Jelena Kranjec: Javni sektor – žene radnice i korisnice

Promjene kroz koje prolazi javni sektor izravan su odraz klasne dinamike u pojedinom vremenskom intervalu. Izboreni kompromisi se gube nevjerojatnom brzinom dok se sve više područja javnog sektora komodificira i pretvara u lokus akumulacije kapitala. Važno je mapirati korake tog procesa, prateći sto se događa s uslugama i radnim mjestima u javnom sektoru drugih zemalja. Žene čine većinu zaposlenih u nekim tipičnim područjima javnog sektora, poglavito zdravstva, obrazovanja i socijalnih službi. Nakon ukidanja ili smanjene dostupnosti aspekata javnog sektora, žene ponovno preuzimaju i taj dio tereta drustvene reprodukcije.

Jelena Kranjec rođena je u Zadru 1981. Studentica je Sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.



Andrea Milat: Breme dvostruke krize: tekstilne radnice, uništenje tekstilne industrije i ekonomska kriza

Nekoć snažna i razvijena tekstilna industrija danas je na koljenima. U Hrvatskoj je ova industrija imala visok udio u broju zaposlenih i visok udio u bruto domaćem proizvodu. U posljednjih 20 godina gotovo je u potpunosti privatizirana, pa potom i gotovo u potpunosti uništena. Od preko 130 000 radnica i radnika ova industrija danas broji svega otprilike 40 000 radnica i radnika. Tekstilna industrija slovi kao “ženska industrija” što znači da su u tekstilnoj industriji najviše zaposlene žene. Kako je došlo do potpune devastacije tekstilne industrije u Hrvatskoj? Koji su faktori specifični za hrvatsku tekstilnu industriju i njeno uništenje? U kakvom su međusobnom odnosu tekstilna industrija u Hrvatskoj i u Europskoj uniji te kako je približavanje EU utjecalo na tekstilnu industriju u Hrvatskoj? Što se dogodilo sa otpuštenim radnicama? Jedno izlaganje ne može odgovoriti na sva ova pitanja, ali može naznačiti smjer u kojem je moguće tražiti odgovore. U ovom ću izlaganju pokušati učiniti vidljivim utjecaj ekonomske krize na žene radnice u realnom sektoru kao i na žene koje su izgubile posao u realnom sektoru.

Andrea Milat rođena je 1982. u Zadru. Aktivistica je i publicistica. Bavi se marksističkim feminizmom, teorijama obrazovanja i medijima. Članica je zadruge za medije KopMedija.

Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve