Snimka okruglog stola – Jelena Kranjec: “Javni sektor – žene radnice i korisnice”; Andrea Milat: “Breme dvostruke krize: tekstilne radnice, uništenje tekstilne industrije i ekonomska kriza”

Na prvom okruglom stolu nedavno održane konferencije Kriza eurointegracija – lijeve perspektive s periferije (6-8. prosinca 2012.) u organizaciji Centra za radničke studije, Jelena Kranjec i Andrea Milat (KopMedija) održale su izlaganja o položaju žena u javnom sektoru, s naglaskom na sektore zdravstvene skrbi i tekstila. Pogledajte snimku.





Jelena Kranjec: Javni sektor – žene radnice i korisnice

Promjene kroz koje prolazi javni sektor izravan su odraz klasne dinamike u pojedinom vremenskom intervalu. Izboreni kompromisi se gube nevjerojatnom brzinom dok se sve više područja javnog sektora komodificira i pretvara u lokus akumulacije kapitala. Važno je mapirati korake tog procesa, prateći sto se događa s uslugama i radnim mjestima u javnom sektoru drugih zemalja. Žene čine većinu zaposlenih u nekim tipičnim područjima javnog sektora, poglavito zdravstva, obrazovanja i socijalnih službi. Nakon ukidanja ili smanjene dostupnosti aspekata javnog sektora, žene ponovno preuzimaju i taj dio tereta drustvene reprodukcije.

Jelena Kranjec rođena je u Zadru 1981. Studentica je Sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.



Andrea Milat: Breme dvostruke krize: tekstilne radnice, uništenje tekstilne industrije i ekonomska kriza

Nekoć snažna i razvijena tekstilna industrija danas je na koljenima. U Hrvatskoj je ova industrija imala visok udio u broju zaposlenih i visok udio u bruto domaćem proizvodu. U posljednjih 20 godina gotovo je u potpunosti privatizirana, pa potom i gotovo u potpunosti uništena. Od preko 130 000 radnica i radnika ova industrija danas broji svega otprilike 40 000 radnica i radnika. Tekstilna industrija slovi kao “ženska industrija” što znači da su u tekstilnoj industriji najviše zaposlene žene. Kako je došlo do potpune devastacije tekstilne industrije u Hrvatskoj? Koji su faktori specifični za hrvatsku tekstilnu industriju i njeno uništenje? U kakvom su međusobnom odnosu tekstilna industrija u Hrvatskoj i u Europskoj uniji te kako je približavanje EU utjecalo na tekstilnu industriju u Hrvatskoj? Što se dogodilo sa otpuštenim radnicama? Jedno izlaganje ne može odgovoriti na sva ova pitanja, ali može naznačiti smjer u kojem je moguće tražiti odgovore. U ovom ću izlaganju pokušati učiniti vidljivim utjecaj ekonomske krize na žene radnice u realnom sektoru kao i na žene koje su izgubile posao u realnom sektoru.

Andrea Milat rođena je 1982. u Zadru. Aktivistica je i publicistica. Bavi se marksističkim feminizmom, teorijama obrazovanja i medijima. Članica je zadruge za medije KopMedija.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve