Snimka okruglog stola – Jelena Kranjec: “Javni sektor – žene radnice i korisnice”; Andrea Milat: “Breme dvostruke krize: tekstilne radnice, uništenje tekstilne industrije i ekonomska kriza”

Na prvom okruglom stolu nedavno održane konferencije Kriza eurointegracija – lijeve perspektive s periferije (6-8. prosinca 2012.) u organizaciji Centra za radničke studije, Jelena Kranjec i Andrea Milat (KopMedija) održale su izlaganja o položaju žena u javnom sektoru, s naglaskom na sektore zdravstvene skrbi i tekstila. Pogledajte snimku.





Jelena Kranjec: Javni sektor – žene radnice i korisnice

Promjene kroz koje prolazi javni sektor izravan su odraz klasne dinamike u pojedinom vremenskom intervalu. Izboreni kompromisi se gube nevjerojatnom brzinom dok se sve više područja javnog sektora komodificira i pretvara u lokus akumulacije kapitala. Važno je mapirati korake tog procesa, prateći sto se događa s uslugama i radnim mjestima u javnom sektoru drugih zemalja. Žene čine većinu zaposlenih u nekim tipičnim područjima javnog sektora, poglavito zdravstva, obrazovanja i socijalnih službi. Nakon ukidanja ili smanjene dostupnosti aspekata javnog sektora, žene ponovno preuzimaju i taj dio tereta drustvene reprodukcije.

Jelena Kranjec rođena je u Zadru 1981. Studentica je Sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.



Andrea Milat: Breme dvostruke krize: tekstilne radnice, uništenje tekstilne industrije i ekonomska kriza

Nekoć snažna i razvijena tekstilna industrija danas je na koljenima. U Hrvatskoj je ova industrija imala visok udio u broju zaposlenih i visok udio u bruto domaćem proizvodu. U posljednjih 20 godina gotovo je u potpunosti privatizirana, pa potom i gotovo u potpunosti uništena. Od preko 130 000 radnica i radnika ova industrija danas broji svega otprilike 40 000 radnica i radnika. Tekstilna industrija slovi kao “ženska industrija” što znači da su u tekstilnoj industriji najviše zaposlene žene. Kako je došlo do potpune devastacije tekstilne industrije u Hrvatskoj? Koji su faktori specifični za hrvatsku tekstilnu industriju i njeno uništenje? U kakvom su međusobnom odnosu tekstilna industrija u Hrvatskoj i u Europskoj uniji te kako je približavanje EU utjecalo na tekstilnu industriju u Hrvatskoj? Što se dogodilo sa otpuštenim radnicama? Jedno izlaganje ne može odgovoriti na sva ova pitanja, ali može naznačiti smjer u kojem je moguće tražiti odgovore. U ovom ću izlaganju pokušati učiniti vidljivim utjecaj ekonomske krize na žene radnice u realnom sektoru kao i na žene koje su izgubile posao u realnom sektoru.

Andrea Milat rođena je 1982. u Zadru. Aktivistica je i publicistica. Bavi se marksističkim feminizmom, teorijama obrazovanja i medijima. Članica je zadruge za medije KopMedija.

Vezani članci

  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 30. lipnja 2019. Stariti dostojanstveno Brutalistički centar kulture, londonski Barbican, nedavno je u jednoj od svojih slabije eksponiranih prostorija ugostio malu izložbu posvećenu iskustvu starenja i starosti u kapitalizmu. Segmenti multimedijalnog postava, baziranog na intervjuima s dvije tisuće osoba starijih od sedamdeset godina, na različitim su razinama progovorili o načinu na koji klasni položaj utječe na dužinu života i kvalitetu starenja u društvima koja počivaju na sistemskim nejednakostima.
  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve