Snimka okruglog stola – Primož Krašovec: “Europska kriza u Sloveniji”; Dragan Nikčević: “Građevinski sektor u Sloveniji, 2004-2012”

Na drugom okruglom stolu nedavno održane konferencije Kriza eurointegracija – lijeve perspektive s periferije (6-8. prosinca 2012.) u organizaciji Centra za radničke studije, Primož Krašovec i Dragan Nikčević, članovi Delavsko-punkerske Univerze iz Slovenije, izlagali su o utjecajima krize na slovensku ekonomiju i politiku socijalnog dijaloga te o proliferaciji kredita u sektorima građevinstva i nekretnina. SkriptaTV i Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME) donose snimku.





Primož Krašovec: Europska kriza u Sloveniji

U izlaganju ću predstaviti zaključke nedavnog istraživanja European Industrial Relations Observatory-a o utjecaju krize na Sloveniju. Kriza se posebno osjetila na području rasta nezaposlenosti, smanjenja ekonomske aktivnosti, porasta siromaštva i sve unilateralnijeg i autoritarnog postupanja vlade. Većina stručnjaka i analitičara se slaže da je socijalni dijalog u Sloveniji stvar prošlosti. Pozicije sindikata, posebno u javnom sektoru (u kojem država nastupa kao poslodavac), su sve radikalnije, ali su sa druge strane sve radikalniji i rezovi u javnim institucijama i prijedlozi strukturnih reformi. 2011 godine bilo je najviše štrajkova u povijesti Slovenije. Širi se i opći protestni pokret protiv mjera štednje i uništavanja socijalne države. Pitomi i često regresivni socijalni dijalog prošlih dvadeset godina je eskalirao u socijalni antagonizam s proturječnom političkom dinamikom.

Primož Krašovec je samostalni istraživač, urednik (časopis Borec i izdavačka kuča Sophia), pisac i prevodioc iz Ljubljane. Aktivan je član Delavsko-punkerske univerze.



Dragan Nikčević: Građevinski sektor u Sloveniji, 2004-2012

Bez obzira na pojedine razlike i specifičnosti u načinima na koje je financijalizacija pogodila perifernije dijelove Europe, čini se, da postoji barem jedan fenomen, koji se pojavljuje gotovo univerzalno u tim dijelovima kontinenta: proliferacija kredita u sektorima građevinstva i nekretnina. Ako igdje, onda to vrijedi na primjeru Slovenije, koja je godine 2008. doživjela iznimno visok pad u razini BDP, što autori poput Joachim Beckera ili Velimira Bolea pripisuju skoro isključivo krizi u spomenutima sektorima. Zato se valja upitati, kakvu ulogu su građevinska poduzeća imala prije krize i usporediti njihov pad u srodnim ekonomijama.

Dragan Nikčević je student sociologije i historije na Filozofskom fakultetu Univerze u Ljubljani i član programskog odbora Delavsko-punkerske univerze.

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve