Tribina: “1. maj – prošlost i budućnost otpora” (29.4.) i antikapitalistički blok na sindikalnim protestima za prvi maj

M31 Kolektiv Zagreb povodom 1. maja, međunarodnog praznika rada, u ponedjeljak, 29. 4. 2013., u 19:00 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (dvorana 4) organizira tribinu 1. maj – prošlost i budućnost otpora, a izjavom “1. maj je dan otpora, a ne dan odmora!” poziva na priključivanje antikapitalističkom bloku (Zagreb, Trg Francuske Republike, srijeda, 1. maj, 10:30h), koji će se, nakon marša zagrebačkom Ilicom, priključiti općem sindikalnom prosvjedu na Trgu bana J. Jelačića.


U nastavku na prošlogodišnju tribinu i protest povodom Međunarodnog dana akcije protiv kapitalizma, M31 KOLEKTIV ZAGREB ove godine ponovno organizira javnu tribinu i poziva na prosvjedne skupove povodom 1. maja, međunarodnog praznika rada. Tribina “1. maj – prošlost i budućnost otpora” održat će se u ponedjeljak, 29. travnja 2013., s početkom u 19:00 sati, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (dvorana 4).

Organiziranjem tribine povodom 1. maja i o 1. maju želimo se, prije svega, usprotiviti krivoj predodžbi 1. maja kao obične “parade pijanstva i kiča”. Međunarodni praznik rada kod nas je u posljednjih nekoliko desetljeća pretvoren u lakrdiju, te se koristio kao puki “ispušni ventil” za “ispuhanu” radničku klasu ili kao deklarativno slavljenje nepostojeće “ravnopravnosti” i proturječnih pojava poput “socijalnog dijaloga” i “socijalnog partnerstva” između radnika i kapitalističke elite, odnosno građana i pseudo-demokratske oligarhije. Stoga ovom tribinom želimo podsjetiti na protestna i borbena ishodišta 1. maja te na rezultate izborene kroz radikalnu radničku borbu, a također želimo ukazati na današnji otpor radnika i drugih socijalnih grupa, te razmotriti buduće perspektive radničkog i općenito emancipacijskog pokreta.


Uvodna izlaganja na tribini “1. maj – prošlost i budućnost otpora” održat će: MARIO IVEKOVIĆ (Novi sindikat) ŽELJKO KLAUS (Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske) IVONA GRGURINOVIĆ (Sindikat “Akademska solidarnost”) SREĆKO HORVAT (Subversive Forum) ANITA L. (MASA – Mreža anarhosindikalista) i aktivisti Federacije za anarhistično organiziranje (FAO) iz Slovenije.

Kako su ove godine, umjesto graha i kobasica u gradskim parkovima, sindikati odlučili organizirati masovniji radnički i građanski prosvjed, ova tribina predstavlja svojevrsno “zagrijavanje”, odnosno poziv za sudjelovanje na prvomajskom sindikalnom prosvjedu “Mijenjajte smjer” (Zagreb, Trg bana J. Jelačića, srijeda, 1. maj, 12:00h) te na prvomajskom antikapitalističkom bloku (Zagreb, Trg Francuske Republike, srijeda, 1. maj, 10:30h), koji će se, nakon marša zagrebačkom Ilicom, priključiti općem sindikalnom prosvjedu na Trgu bana J. Jelačića.

Antikapitalističkim blokom podržavamo otpor radničke klase i građana kapitalističkim izrabljivačima i političkim manipulatorima, ali naglašavamo da slobode, jednakosti, pravednosti i solidarnosti neće biti sve dok ima kapitalizma.

1. maj je dan otpora, a ne dan odmora!


Prvi maj bi trebao, barem simbolično, biti dan kada radnička klasa slavi neke od najborbenijih trenutaka u dugoj povijesti radničke borbe protiv kapitalističkog sistema, kao što bi to trebao biti i dan kada radnici, barem simbolično, iskazuju svoje nezadovoljstvo prema tom istom kapitalističkom sustavu i neprestanom rezanju radničkih prava. Međutim, velika većina pripadnika radničke klase nije ni svjesna radikalnog konteksta u kojem je nastao ovaj praznik.

Na taj dan radnici su izborili jednu od najvećih pobjeda, pobjedu čije se posljedice i rezultati i dan danas osjete i koji su ozbiljno ugroženi pritiskom države u službi kapitala. Može se reći da je to jedno od najvećih postignuća čovječanstva. Naime, 1. svibnja 1886.godine, američki radnici su marširali ulicama tražeći donošenja zakona o osmosatnom radnom vremenu, što je bilo i prihvaćeno u nekim njemačkim tvrtkama koje su uvele osmosatno radno vrijeme po prvi put u povijesti čovječanstva. No, odgovor države je bilo ubijanje šest štrajkaša i premlaćivanje nekoliko desetaka u tvornici McCormick. Dva dana poslije anarhisti su organizirali skup potpore na kojem je nepoznati počinitelj bacio bombu na policajce. Iako nikada nije postojao ni najmanji dokaz protiv njih, sedam anarhista je optuženo, od čega su četvorica obješeni, jedan se ubio, a dvojica su pomilovana. Tako su oni, koji su bili dio radničke klase, platili životom svoju predanost tom humanom cilju, a kojeg mi danas uzimamo zdravo za gotovo.

Današnja situacija, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, daleko je od borbene i revolucionarne. Sve više ljudi na granici siromaštva, blizu 400 000 nezaposlenih, od kojih su mladi velika većina, prisilne i potajne deložacije – sve je više ljudi u strahu za vlastitu egzistenciju, ali ne pomišlja da pokrene sebe ili druge u svojoj blizini na borbu protiv takvih nepravdi. Uzdamo se u državu i birokratske sindikate. Izdaja 800 000 potpisa radnika i radnica protiv izmjena Zakona o radu (ZOR), prijedlog Zakona o sindikalnoj reprezentativnosti, sudjelovanje u daljnjim fleksibilizacijama i kresanju radničkih prava, gušenje brojnih radničkih štrajkova i buntova (npr. Kamensko), grčevita obrana Vlade za vrijeme prosvjeda u ožujku 2011., konstantno pogodovanje poslodavcima na štetu radnika, itd. samo su neki od „uspjeha“ naših sindikalnih središnjica. Iz ovoga se jasno vidi gdje leži njihova lojalnost. To se jasno može vidjeti i u njihovim zahtjevima za ovogodišnji prvomajski prosvjed, koji su daleko od toga predstavljaju zahtjev za radikalnom promjenom. Unatoč tome što neke od sindikalnih zahtjeva pojedinačno podržavamo, smatramo da je licemjerno od sindikalnih vođa okrivljivati neoliberalnu politiku dosadašnjih vlada kao glavnog krivca, kad su oni do sada uglavnom podržavali upravo tu istu politiku, sve kako njihove foteljaške pozicije ne bi bile dovedene u pitanje.

Postavlja se pitanje – što onda uopće slaviti na današnji dan? Da živimo na staroj slavi? NE! Dopustili smo da nam ubiju radnički ponos! Radnik je obespravljen i ponižen! A mi šutimo! Zato treba prestati vjerovati da će nam birokratski sindikati i država riješiti probleme! Ako si sami ne omogućimo bolju budućnost, sigurno je da nam je nitko neće pokloniti. No, to možemo samo na principima samoorganiziranja, solidarnosti i uzajamne pomoći. Prvi maj je dan radnika cijeloga svijeta, dan kada je radnik pokazao da ima dostojanstvo i ponos, dan kad i mi moramo pokazati da smo sposobni boriti se za svoja prava!

Stoga vas mi, članovi kolektiva M31, pozivamo da se 1.svibnja pridružite antikapitalističkom bloku i da zajedno pokažemo kako se borba za radnike i radničku klasu ne sastoji u „površnim“ promjenama kapitalističkog sistema, nego u ukidanju tog sistema koji živi kao parazit na leđima radničke klase.

Glavna sindikalna povorka okuplja se na Trgu Francuske Republike od 10:30h, gdje ćemo se i mi skupiti u antikapitalističkom bloku i pridružiti povorci koja kreće prema Trgu bana Jelačića gdje je u 12:00h najavljeni glavni prosvjedni skup.

I za kraj, riječi Augusta Spiesa koji je dao život za radničku borbu i za radnička prava:

„Doći će vrijeme kada će naša tišina biti moćnija od glasova koje ste danas ugušili.”

M31 kolektiv je neformalna grupa koja okuplja pojedince koji podržavaju slobodarska načela organiziranja, a to su načela direktne akcije, samoorganiziranja, solidarnosti i uzujamne pomoći! Iznad svega podržavamo i internacionalni karakter borbe protiv kapitalističkog sistema!

STOGA NAPOMINJEMO: U antikapitalističkom blok nisu dobrodošle nikakve stranke, vladine organizacije, nacionalističke, autoritarne i fašističke gurpacije ili bilo koje grupe koje svojim radom i ciljevima podržavaju truli sustav predstavničke kapitalističke demokracije!

Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve