Događanja

Tribina: “U ime referenduma: zakonodavni i teorijski aspekti” (26. 6. 2013.)

Mlade antifašistkinje Zagreba pozivaju vas na tribinu “U ime referenduma: zakonodavni i teorijski aspekti”, koja će se održati u srijedu, 26. lipnja u 19 h u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) u ulici Pavla Hatza 16 u Zagrebu. “Namjera nam je ovom tribinom iz različitih perspektiva analizirati problematiku referenduma na teorijskoj i zakonodavnoj razini, ponuditi moguća rješenja aktualnih problema vezanih uz provedbu referenduma te otvoriti prostor za buduću suradnju o ovom pitanju svim progresivnim organizacijama i inicijativama.” Pročitajte više o tribini u nastavku:
Nedavno održani lokalni referendumi u Fužinama i Dubrovniku kao i aktualno sakupljanje potpisa za državni referendum koje je pokrenula inicijativa “U ime obitelji” ponovno su u javnom prostoru potaknuli diskusiju vezanu uz teorijske, društvene i zakonodavne probleme s kojima se institucija referenduma kao neposredna metoda političkog odlučivanja nosi, a na koje već dugi niz godina upućuju udruge civilnog društva te različite neformalne grupe i akteri.
Namjera nam je ovom tribinom iz različitih perspektiva analizirati problematiku referenduma na teorijskoj i zakonodavnoj razini, ponuditi moguća rješenja aktualnih problema vezanih uz provedbu referenduma te otvoriti prostor za buduću suradnju o ovom pitanju svim progresivnim organizacijama i inicijativama.
Uvodna izlaganja održat će Vanja Škorić (GONG), Nikola Škorić, Izvor Rukavina (grupa Direktna demokracija u školi) i Alen Sućeska nakon čega će slijediti diskusija.
Tribinu će moderirati Iva Ivšić (MAZ).
Vanja Škorić će izložiti komparativnu analizu pravnog okvira referendumskog zakonodavstva u pojedinim starim i novim članicama Europske unije, kritički će se osvrnuti na postojeći pravni okvir u Hrvatskoj te će iznijeti preporuke GONG-a za njegovo unaprijeđenje.
Nikola Škorić će analizirati pravni okvir referendumskog zakonodavstva u Hrvatskoj kroz njegov razvoj i promjene od 90-tih do danas te će pregledom dosadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj odgovoriti kako su građani koristili taj okvir i koje su bile reakcije Vlada na te inicijative.
Izvor Rukavina će pokušati odgovoriti na pitanje zašto institucija referenduma u obliku u kojem se danas provodi čini tek reducirani oblik direktne demokracije te koje je preduvjete potrebno ostvariti kako bi narod kao aktivan i odgovoran politički subjekt imao direktan utjecaj u procesima odlučivanja o različitim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima.
Gdje treba tražiti uzroke pojave masovne socijalne mobilizacije koju je inicijativa “U ime obitelji” uspjela postići?
Alen Sućeska će analizom specifičnih historijskih i socioekonomskih uvjeta hrvatske društvene zbilje zadnjih par desetljeća pokušati pokazati da je ovakva ideološka manifestacija socijalne svijesti posljedica njene sustavne fragmentacije, koja je, pak, sastavni, strukturalni moment kapitalizma.
25. lipnja 2013.
Tagovi:
, , , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka