Snimka regionalne konferencije “Mišljenje revolucije nakon izdane revolucije – odnos između teorijske, aktivističke i stranačke ljevice u zemljama Jugoslavije”, 15-16.6.2012.

Pogledajte snimke s konferencije Aktiva održane od 15-16. lipnja 2012. u Radničkom domu, na kojoj su o odnosu teorije i prakse na ljevici, parlamentarnoj i izvanparlamentarnoj ljevici i teoriji za suvremenu lijevu politiku izlagali i uz moderaturu Srećka Puliga, Stipe Ćurkovića, Mislava Žitka i Tihane Pupovac s publikom raspravljali Dinko Kreho, Andreja Živković, Milan F. Živković, Milorad Pupovac, Ivan Plješa, Sonja Lokar, Petar Pavlović, Goran Musić, Maja Breznik, Milan Popović i Rastko Močnik.


Uvodna riječ



Prvi panel




Drugi panel



Treći panel



Četvrti panel



Završna rasprava



Playlista cijele konferencije


15.6. – 16.6. 2012 Radnički dom, Krešimirov trg 4, Zagreb

Konferencija se održava u dva radna dana, podijeljena u 4 panela: Uvodno izlaganje(Petak, 9:30-10h) 1.ODNOS IZMEĐU TEORIJE I PRAKSE U LIJEVOJ MISLI(Petak, 10-13h); 2.PARLAMENTARNA LJEVICA: ŠTO JE ONA DANAS, A ŠTO BI TREBALA BITI?(Petak, 15-18h); 3.IZVANPARLAMENTARNA LJEVICA: IZMEĐU GRAĐANSKOG AKTIVIZMA, ŽIVOTNOG STILA I RADNIČKOG POKRETA(Subota, 10-13h); 4.TEORIJA ZA SUVREMENU LIJEVU POLITIKU(Subota, 15-18h);Završna diskusija(Subota, 18:30-20h)

Konferencija broji 11 aktivnih sudionika. Oni su istaknute ličnosti iz teorijskog, stranačkog i aktivističkog života u regiji. Pozvali smo teoretičare, teoriji naklone političare iz parlamentarnih stranaka koje se smatraju lijevima, te aktiviste izvan-parlamentarne ljevice, marksističkih i anarhističkih grupa i pokreta.

Cilj je propitati može li teorija dati neke orijentire za lijevo političko djelovanje u regiji, te može li praksa djelovanja parlamentarne i vanparlamentarne ljevice biti inspirativna za teorijsko promišljanje. Umjesto jednostranog prebacivanja odgovornosti za loše stanje bilo na jednu, teorijsku, bilo drugu, praktičnu stranu, propitujemo gdje dolazi do kratkih spojeva između teorije i prakse politike.

SUDIONICI: Dinko Kreho(Sarajevo), Andreja Živković(London), Sonja Lokar(Ljubljana), Milorad Pupovac(Zagreb), Milan F. Živković(Zagreb), Ivan Plješa(Zagreb), Petar Pavlović(Zagreb), Goran Musić(Beograd), Milan Popović(Podgorica), Maja Breznik(Ljubljana) i Rastko Močnik(Ljubljana).
(Izvor)


Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve