Globalni tjedan akcije u Osijeku (19.-21. studenog 2013.)

Od 19. do 21. studenoga 2013. godine studenti i studentice Filozofskog fakulteta u Osijeku sudjelovat će u “Globalnom tjednu akcije za slobodno obrazovanje” koji će obilježiti studenti iz više od dvadeset zemalja na četiri kontinenta. Međunarodni poziv na tjedan akcije možete pronaći ovdje.

Budući da, kao i naši kolege diljem svijeta, vjerujemo da obrazovni sustav treba služiti pojedincu i društvu u svrhu povećanja slobode, svojoj smo akciji za cilj postavili da pruži javnu vidljivost ugroženim društvenim grupama. Stoga ćemo na Filozofskom fakultetu organizirati tri javne tribine od 19. do 21. studenoga.
Na prvoj tribini, u utorak 19. studenoga, raspravljat će se o problemima studenata i sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Na drugoj tribini, u srijedu 20. studenoga, održat će se rasprava o kršenju radničkih prava privatizacijom i deindustrijalizacijom. Treća će tribina, ona u četvrtak 21. studenoga, biti posvećena štetnim društvenim posljedicama mogućeg uspjeha referenduma o ustavnom određenju braka kao zajednice muškarca i žene.

Nasuprot mišljenju političke elite koja u obrazovnom sustavu vidi sredstvo za zadovoljavanje potreba tržišta rada i generiranje gospodarskog rasta, mi smatramo da sveučilište mora biti slobodna ustanova, a obrazovanje sredstvo emancipacije i ničega drugoga!

Stoga ćemo u tjednu akcije otvoriti fakultet ranjivim i ugroženim društvenim skupinama: studentima, radnicima, spolnim manjinama i ostalima čiji se glas u društvenim i političkim raspravama ne čuje dovoljno glasno. Za razliku od onih koji smatraju da visokoobrazovne ustanove trebaju svoj društveni položaj graditi tzv. »popularizacijom znanosti«, mi smatramo da je taj položaj moguće izgraditi samo praksom solidarnosti!

Slijedom navedenoga, od 19. do 21. studenoga, za katedrom će se na našemu fakultetu izmjenjivati sveučilišni nastavnici, studenti, radnici, sindikalci te LGBT aktivisti. Pozivamo sve građanke i građane, ali i predstavnike medija, da posjete tribine koje organiziramo i na taj način pruže podršku viziji slobodnog sveučilišta te borbama ugroženih u našemu društvu.

JEDAN SVIJET – JEDNA BORBA!
Inicijativa studenata Filozofskog fakulteta Osijek
Studentski zbor Filozofskog fakulteta Osijek
kontakt: studenti.filozofskog[at]gmail.com


Raspored događanja



Utorak, 19. studenog 2013.
    18:00 Tribina o problemima studenata i visokog obrazovanja Izlažu: Branko Kuna (Odsjek za hrvatski jezik i književnost, FFOS), Hrvoje Jurić (Odsjek za filozofiju, FFZG), Luka Matić (student diplomskog studija, FFOS)

Srijeda, 20. studenog 2013.
    18:00 Tribina o problemima radnika Izlažu: Marica Stanić (KBC Osijek, Sindikat medicinskih sestara i tehničara), Zlata Štulić (Savez samostalnih sindikata Hrvatske), Vlasta Damjanović Modrić (bivša radnica Osječke Pivovare), Melita Dumančić (predsjednica Radničkog Vijeća Osječke Pivovare) te radnice domaće tekstilne industrije

Četvrtak, 21. studenog 2013.
    19:00 Tribina o referendumu o braku Izlažu: Mima Simić (filmska kritičarka), Marta Šušak (LGBT inicijativa FFZG “Aut”), Katarina Kruhonja (mirovna aktivistica) i Dejan Varga (doktorand na FFOS-u)

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve