Izjave Akademske solidarnosti, Diskrepancije i KSFF-a povodom referenduma 1. prosinca

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”, Klub studenata sociologija “Diskrepancija” i Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izašli su u javnost s izjavama koje pozivaju na izjašnjavanje “protiv” na referendumu koji će se održati 1. prosinca 2013. godine iniciranom od strane udruge “U ime obitelji” koja zahtijeva da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak definiran isključivo kao životna zajednica muškarca i žene.

Izjava Sindikata “Akademska solidarnost”
povodom referenduma 1. prosinca 2013.
AKADEMSKA SOLIDARNOST JE PROTIV!

Kao sindikat osnovan na temeljima direktne demokracije, sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost dužan je osvrnuti se na nadolazeći referendum kao direktnodemokratski alat čija je demokratičnost u ovom slučaju u potpunosti reducirana.

Referendumsko pitanje nije proizašlo iz opsežne javne rasprave, već je postavljeno od inicijative “U ime obitelji” i predstavljeno kao obrana obiteljskih vrijednosti, pa čak i prilika da se sruši Vlada. Međutim, predloženo referendumsko pitanje ne glasi “Želite li prijevremenu smjenu vlasti?” nego “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” iako drugačijih oblika braka u hrvatskome društvu ni nema. Želimo ukazati da cilj inicijative nije obrana obiteljskih vrijednosti, nego upravo suprotno: nijekanje zakonskog prava na osnivanje obitelji onima koji to pravo ni nemaju. Referendumsko pitanje ima za neprikriveni cilj onemogućiti da se u budućnosti istospolnim partnerima zakonski prizna sklapanje braka.

Iako hrvatski Sabor prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu svaki pokušaj promjene Ustava može poslati na ocjenu Ustavnom sudu, u slučaju obiteljskog referenduma to nije učinio. Nekoliko građanskih udruga i inicijativa podnijelo je taj zahtjev, ali Ustavni sud nije zaustavio proceduru. Forma je zadovoljena, a građani Hrvatske 1. prosinca glasat će o tome žele li izmijeniti Ustav tako da se jednoj manjini u budućnosti uskrate zakonska prava. Smatramo da je to neprihvatljivo i bez polemiziranja o tome je li brak temeljno ljudsko pravo; dovoljno je da je pravo omogućeno hrvatskim zakonima. Ukoliko ishod referenduma bude pozitivan, moglo bi doći do toga da Ustav sam sebe prekrši, jer u jednoj odredbi tvrdi da smo svi pred zakonom jednaki (Čl. 14), a u drugoj bi zajednica muškarca i žene postala zakonski “jednakija” od bilo kakve druge zajednice. Kao sindikat osnovan na demokratskim načelima, ne možemo mirno gledati kako se demokratski mehanizmi zloupotrebljavaju da bi se provele buduće nedemokratske mjere. Stoga pozivamo sve građane Hrvatske da izađu na referendum i na njemu glasaju “protiv”.

Dodatan razlog za izlazak na referendum i glasanje “protiv” jest i taj da bi definicija braka bila prva definicija u Ustavu, u kojem nisu definirani pojmovi poput slobode, nezavisnosti, zakona, državljanstva i sl. Nameće se pitanje zašto se mora definirati baš brak. Tko bi zaista bio ugrožen kada bi istospolni partneri ostvarili bračna zakonska prava? Odgovor je jasan – nitko.

Odluka o održavanju referenduma tipična je tvorevina političkog djelovanja na osnovi isključivih ideologija i mogla bi oduzeti ono malo zakonskih prava koje određena manjina trenutno ima. Vjerujemo da Hrvatska nije država u kojoj se uskraćuju prava i slobode, nego da u njoj ima dovoljno ljudi koji se mogu oduprijeti ovom štetnom poigravanju demokracijom. Pozivamo da se odazovete na referendum i glasate “protiv”: protiv zloupotrebe demokracije, protiv oduzimanja manjinskih prava, protiv diskriminacije i protiv degradacije Ustava Republike Hrvatske.

ZA SOLIDARNOST!

PROTIV NA REFERENDUMU!

Izjava Kluba studenata sociologije “Diskrepancija” povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka

25. studenog 2013.

Povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka Klub studenata sociologije “Diskrepancija” izjavljuje sljedeće:

Naš statutom definirani cilj je, između ostalog, doprinos ostvarivanju modernog, slobodnog, demokratskog, pluralnog i tolerantnog, nenasilnog društva. Uzevši to u obzir, moramo reagirati i zauzeti jasan stav u trenutku kada se u društvu odvijaju procesi koji diskriminiraju bilo koju manjinu. Dužni smo reagirati i u ime svih naših kolega i kolegica koji su direktno pogođeni ovim referendumom.

Referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene problematičan je zbog više razloga – iako institucija braka ne spada u temeljna ljudska prava, referendum se kao demokratsko sredstvo većine ne smije koristiti za ograničavanje prava bilo koje manjine; referendum se ne smije koristiti za mijenjanje odredba Ustava koje govore o ljudskim pravima jer je Ustav krovni pravni dokument demokratske države prema kojem su svi građani slobodni i ravnopravni. U ovome trenutku postavljamo pitanje kuda sve to vodi? Tko je sljedeći? Hoćemo li sutra odlučivati o pravima Srba, Roma, protestanata, ateista, ljudi crne boje kože i slično? Ljudska prava demokratska su i neosporiva stečevina suvremenog društva, a upravo ovim referendumom vrši se napad na te temeljne vrednote. Referendumsko pitanje 1. 12. 2013. godine puno je šire od pitanja braka za LGBT manjinu, to je temeljno civilizacijsko pitanje suvremenog društva, pitanje neosporivosti ljudskih prava.

Referendum je nastao kao reakcija konzervativnih dijelova našeg društva radi očuvanja tradicionalnih vrijednosti ugroženih trenutnom socio-ekonomskom situacijom. Moramo uzeti u obzir da su referendum pokrenule grupacije koje kroz svoje djelovanje žele stvoriti određenu političku platformu, a u tom procesu ugrožavaju osobe koje ne odgovaraju vrijednosnom sustavu koji zagovaraju. Ne možemo sjediti mirno kada vidimo da se vrijednosti demokracije kao što su referendum iskrivljuju kako bi se diskriminirala manjina koja je u našoj demokraciji trenutno najmanje zaštićena.

Zato treba izići na referendum i glasati protiv!

Javno priopćenje Kluba studenata Filozofskog fakulteta povodom referenduma o braku

Klub studenata Filozofskog fakulteta izražava javnu osudu inicijative „U ime obitelji“, kojom se manjinskoj LGBTIQ zajednici nastoji uskratiti pravo na ulazak u brak kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Za razliku od trenutnog sustava u kojem financijski, politički i tradicionalni pritisci proizvode cijeli niz osobnih životnih tragedija koje razaraju obitelj, smatramo da LGBTIQ osobe heteroseksualnim partnerima ni na koji način ne ugrožavaju ulazak u instituciju braka, niti se bave njihovim funkcioniranjem unutar iste. Ipak, upravo se ta zajednica prikazuje kao opasnost za društvo, čime se od nje stvaraju građani drugog reda. Iako inicijativa “U ime obitelji” tvrdi da nikoga ne osuđuje, ovim se ni kriva ni dužna kažnjava cijela jedna skupina društva. U kontekstu uređenog demokratskog društva Klub studenata Filozofskog fakulteta drži da do takvog referenduma uopće nije smjelo doći.

Smatramo kako su ciljevi navedene inicijative duboko nemoralni i obmanjujući te predstavljaju civilizacijski korak unazad kojem se svatko treba kategorički suprotstaviti.

Stoga pozivamo sve građane Republike Hrvatske da izađu na marš solidarnosti u subotu, 30. 11. s početkom u 11 sati na Cvjetnom trgu i pokažu da su ujedinjeni u različitosti, glasaju PROTIV na referendumu te da se aktivno uključe u daljnju borbu za ljudska prava koja slijedi. Jasno kažite “NE” fašizaciji društva!

KSFF

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve