Izjave Akademske solidarnosti, Diskrepancije i KSFF-a povodom referenduma 1. prosinca

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”, Klub studenata sociologija “Diskrepancija” i Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izašli su u javnost s izjavama koje pozivaju na izjašnjavanje “protiv” na referendumu koji će se održati 1. prosinca 2013. godine iniciranom od strane udruge “U ime obitelji” koja zahtijeva da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak definiran isključivo kao životna zajednica muškarca i žene.


Izjava Sindikata “Akademska solidarnost”
povodom referenduma 1. prosinca 2013.
AKADEMSKA SOLIDARNOST JE PROTIV!

Kao sindikat osnovan na temeljima direktne demokracije, sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost dužan je osvrnuti se na nadolazeći referendum kao direktnodemokratski alat čija je demokratičnost u ovom slučaju u potpunosti reducirana.

Referendumsko pitanje nije proizašlo iz opsežne javne rasprave, već je postavljeno od inicijative “U ime obitelji” i predstavljeno kao obrana obiteljskih vrijednosti, pa čak i prilika da se sruši Vlada. Međutim, predloženo referendumsko pitanje ne glasi “Želite li prijevremenu smjenu vlasti?” nego “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” iako drugačijih oblika braka u hrvatskome društvu ni nema. Želimo ukazati da cilj inicijative nije obrana obiteljskih vrijednosti, nego upravo suprotno: nijekanje zakonskog prava na osnivanje obitelji onima koji to pravo ni nemaju. Referendumsko pitanje ima za neprikriveni cilj onemogućiti da se u budućnosti istospolnim partnerima zakonski prizna sklapanje braka.

Iako hrvatski Sabor prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu svaki pokušaj promjene Ustava može poslati na ocjenu Ustavnom sudu, u slučaju obiteljskog referenduma to nije učinio. Nekoliko građanskih udruga i inicijativa podnijelo je taj zahtjev, ali Ustavni sud nije zaustavio proceduru. Forma je zadovoljena, a građani Hrvatske 1. prosinca glasat će o tome žele li izmijeniti Ustav tako da se jednoj manjini u budućnosti uskrate zakonska prava. Smatramo da je to neprihvatljivo i bez polemiziranja o tome je li brak temeljno ljudsko pravo; dovoljno je da je pravo omogućeno hrvatskim zakonima. Ukoliko ishod referenduma bude pozitivan, moglo bi doći do toga da Ustav sam sebe prekrši, jer u jednoj odredbi tvrdi da smo svi pred zakonom jednaki (Čl. 14), a u drugoj bi zajednica muškarca i žene postala zakonski “jednakija” od bilo kakve druge zajednice. Kao sindikat osnovan na demokratskim načelima, ne možemo mirno gledati kako se demokratski mehanizmi zloupotrebljavaju da bi se provele buduće nedemokratske mjere. Stoga pozivamo sve građane Hrvatske da izađu na referendum i na njemu glasaju “protiv”.

Dodatan razlog za izlazak na referendum i glasanje “protiv” jest i taj da bi definicija braka bila prva definicija u Ustavu, u kojem nisu definirani pojmovi poput slobode, nezavisnosti, zakona, državljanstva i sl. Nameće se pitanje zašto se mora definirati baš brak. Tko bi zaista bio ugrožen kada bi istospolni partneri ostvarili bračna zakonska prava? Odgovor je jasan – nitko.

Odluka o održavanju referenduma tipična je tvorevina političkog djelovanja na osnovi isključivih ideologija i mogla bi oduzeti ono malo zakonskih prava koje određena manjina trenutno ima. Vjerujemo da Hrvatska nije država u kojoj se uskraćuju prava i slobode, nego da u njoj ima dovoljno ljudi koji se mogu oduprijeti ovom štetnom poigravanju demokracijom. Pozivamo da se odazovete na referendum i glasate “protiv”: protiv zloupotrebe demokracije, protiv oduzimanja manjinskih prava, protiv diskriminacije i protiv degradacije Ustava Republike Hrvatske.

ZA SOLIDARNOST!

PROTIV NA REFERENDUMU!

Izjava Kluba studenata sociologije “Diskrepancija” povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka

25. studenog 2013.


Povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka Klub studenata sociologije “Diskrepancija” izjavljuje sljedeće:

Naš statutom definirani cilj je, između ostalog, doprinos ostvarivanju modernog, slobodnog, demokratskog, pluralnog i tolerantnog, nenasilnog društva. Uzevši to u obzir, moramo reagirati i zauzeti jasan stav u trenutku kada se u društvu odvijaju procesi koji diskriminiraju bilo koju manjinu. Dužni smo reagirati i u ime svih naših kolega i kolegica koji su direktno pogođeni ovim referendumom.

Referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene problematičan je zbog više razloga – iako institucija braka ne spada u temeljna ljudska prava, referendum se kao demokratsko sredstvo većine ne smije koristiti za ograničavanje prava bilo koje manjine; referendum se ne smije koristiti za mijenjanje odredba Ustava koje govore o ljudskim pravima jer je Ustav krovni pravni dokument demokratske države prema kojem su svi građani slobodni i ravnopravni. U ovome trenutku postavljamo pitanje kuda sve to vodi? Tko je sljedeći? Hoćemo li sutra odlučivati o pravima Srba, Roma, protestanata, ateista, ljudi crne boje kože i slično? Ljudska prava demokratska su i neosporiva stečevina suvremenog društva, a upravo ovim referendumom vrši se napad na te temeljne vrednote. Referendumsko pitanje 1. 12. 2013. godine puno je šire od pitanja braka za LGBT manjinu, to je temeljno civilizacijsko pitanje suvremenog društva, pitanje neosporivosti ljudskih prava.

Referendum je nastao kao reakcija konzervativnih dijelova našeg društva radi očuvanja tradicionalnih vrijednosti ugroženih trenutnom socio-ekonomskom situacijom. Moramo uzeti u obzir da su referendum pokrenule grupacije koje kroz svoje djelovanje žele stvoriti određenu političku platformu, a u tom procesu ugrožavaju osobe koje ne odgovaraju vrijednosnom sustavu koji zagovaraju. Ne možemo sjediti mirno kada vidimo da se vrijednosti demokracije kao što su referendum iskrivljuju kako bi se diskriminirala manjina koja je u našoj demokraciji trenutno najmanje zaštićena.

Zato treba izići na referendum i glasati protiv!

Javno priopćenje Kluba studenata Filozofskog fakulteta povodom referenduma o braku

Klub studenata Filozofskog fakulteta izražava javnu osudu inicijative „U ime obitelji“, kojom se manjinskoj LGBTIQ zajednici nastoji uskratiti pravo na ulazak u brak kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Za razliku od trenutnog sustava u kojem financijski, politički i tradicionalni pritisci proizvode cijeli niz osobnih životnih tragedija koje razaraju obitelj, smatramo da LGBTIQ osobe heteroseksualnim partnerima ni na koji način ne ugrožavaju ulazak u instituciju braka, niti se bave njihovim funkcioniranjem unutar iste. Ipak, upravo se ta zajednica prikazuje kao opasnost za društvo, čime se od nje stvaraju građani drugog reda. Iako inicijativa “U ime obitelji” tvrdi da nikoga ne osuđuje, ovim se ni kriva ni dužna kažnjava cijela jedna skupina društva. U kontekstu uređenog demokratskog društva Klub studenata Filozofskog fakulteta drži da do takvog referenduma uopće nije smjelo doći.

Smatramo kako su ciljevi navedene inicijative duboko nemoralni i obmanjujući te predstavljaju civilizacijski korak unazad kojem se svatko treba kategorički suprotstaviti.

Stoga pozivamo sve građane Republike Hrvatske da izađu na marš solidarnosti u subotu, 30. 11. s početkom u 11 sati na Cvjetnom trgu i pokažu da su ujedinjeni u različitosti, glasaju PROTIV na referendumu te da se aktivno uključe u daljnju borbu za ljudska prava koja slijedi. Jasno kažite “NE” fašizaciji društva!

KSFF

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam "U situaciji degradiranja osnovnih materijalnih preduvjeta za uspostavu održivog i pravednog postkapitalističkog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos s prirodom i neljudskim životinjama, te u skladu s time i količinu, ali i sadržaj potrošnje. Istovremeno treba imati u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih – radničkih, ekoloških, antiimperijalističkih, feminističkih, queer, antirasnih, antispecističkih – borbi otvorio politički prostor za osmišljavanje komunističke alternative kao jedinog pravog i održivog rješenja trenutne ekološke krize."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve