Izjave Akademske solidarnosti, Diskrepancije i KSFF-a povodom referenduma 1. prosinca

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost”, Klub studenata sociologija “Diskrepancija” i Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izašli su u javnost s izjavama koje pozivaju na izjašnjavanje “protiv” na referendumu koji će se održati 1. prosinca 2013. godine iniciranom od strane udruge “U ime obitelji” koja zahtijeva da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak definiran isključivo kao životna zajednica muškarca i žene.


Izjava Sindikata “Akademska solidarnost”
povodom referenduma 1. prosinca 2013.
AKADEMSKA SOLIDARNOST JE PROTIV!

Kao sindikat osnovan na temeljima direktne demokracije, sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost dužan je osvrnuti se na nadolazeći referendum kao direktnodemokratski alat čija je demokratičnost u ovom slučaju u potpunosti reducirana.

Referendumsko pitanje nije proizašlo iz opsežne javne rasprave, već je postavljeno od inicijative “U ime obitelji” i predstavljeno kao obrana obiteljskih vrijednosti, pa čak i prilika da se sruši Vlada. Međutim, predloženo referendumsko pitanje ne glasi “Želite li prijevremenu smjenu vlasti?” nego “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” iako drugačijih oblika braka u hrvatskome društvu ni nema. Želimo ukazati da cilj inicijative nije obrana obiteljskih vrijednosti, nego upravo suprotno: nijekanje zakonskog prava na osnivanje obitelji onima koji to pravo ni nemaju. Referendumsko pitanje ima za neprikriveni cilj onemogućiti da se u budućnosti istospolnim partnerima zakonski prizna sklapanje braka.

Iako hrvatski Sabor prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu svaki pokušaj promjene Ustava može poslati na ocjenu Ustavnom sudu, u slučaju obiteljskog referenduma to nije učinio. Nekoliko građanskih udruga i inicijativa podnijelo je taj zahtjev, ali Ustavni sud nije zaustavio proceduru. Forma je zadovoljena, a građani Hrvatske 1. prosinca glasat će o tome žele li izmijeniti Ustav tako da se jednoj manjini u budućnosti uskrate zakonska prava. Smatramo da je to neprihvatljivo i bez polemiziranja o tome je li brak temeljno ljudsko pravo; dovoljno je da je pravo omogućeno hrvatskim zakonima. Ukoliko ishod referenduma bude pozitivan, moglo bi doći do toga da Ustav sam sebe prekrši, jer u jednoj odredbi tvrdi da smo svi pred zakonom jednaki (Čl. 14), a u drugoj bi zajednica muškarca i žene postala zakonski “jednakija” od bilo kakve druge zajednice. Kao sindikat osnovan na demokratskim načelima, ne možemo mirno gledati kako se demokratski mehanizmi zloupotrebljavaju da bi se provele buduće nedemokratske mjere. Stoga pozivamo sve građane Hrvatske da izađu na referendum i na njemu glasaju “protiv”.

Dodatan razlog za izlazak na referendum i glasanje “protiv” jest i taj da bi definicija braka bila prva definicija u Ustavu, u kojem nisu definirani pojmovi poput slobode, nezavisnosti, zakona, državljanstva i sl. Nameće se pitanje zašto se mora definirati baš brak. Tko bi zaista bio ugrožen kada bi istospolni partneri ostvarili bračna zakonska prava? Odgovor je jasan – nitko.

Odluka o održavanju referenduma tipična je tvorevina političkog djelovanja na osnovi isključivih ideologija i mogla bi oduzeti ono malo zakonskih prava koje određena manjina trenutno ima. Vjerujemo da Hrvatska nije država u kojoj se uskraćuju prava i slobode, nego da u njoj ima dovoljno ljudi koji se mogu oduprijeti ovom štetnom poigravanju demokracijom. Pozivamo da se odazovete na referendum i glasate “protiv”: protiv zloupotrebe demokracije, protiv oduzimanja manjinskih prava, protiv diskriminacije i protiv degradacije Ustava Republike Hrvatske.

ZA SOLIDARNOST!

PROTIV NA REFERENDUMU!

Izjava Kluba studenata sociologije “Diskrepancija” povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka

25. studenog 2013.


Povodom referenduma o promjeni ustavne definicije braka Klub studenata sociologije “Diskrepancija” izjavljuje sljedeće:

Naš statutom definirani cilj je, između ostalog, doprinos ostvarivanju modernog, slobodnog, demokratskog, pluralnog i tolerantnog, nenasilnog društva. Uzevši to u obzir, moramo reagirati i zauzeti jasan stav u trenutku kada se u društvu odvijaju procesi koji diskriminiraju bilo koju manjinu. Dužni smo reagirati i u ime svih naših kolega i kolegica koji su direktno pogođeni ovim referendumom.

Referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene problematičan je zbog više razloga – iako institucija braka ne spada u temeljna ljudska prava, referendum se kao demokratsko sredstvo većine ne smije koristiti za ograničavanje prava bilo koje manjine; referendum se ne smije koristiti za mijenjanje odredba Ustava koje govore o ljudskim pravima jer je Ustav krovni pravni dokument demokratske države prema kojem su svi građani slobodni i ravnopravni. U ovome trenutku postavljamo pitanje kuda sve to vodi? Tko je sljedeći? Hoćemo li sutra odlučivati o pravima Srba, Roma, protestanata, ateista, ljudi crne boje kože i slično? Ljudska prava demokratska su i neosporiva stečevina suvremenog društva, a upravo ovim referendumom vrši se napad na te temeljne vrednote. Referendumsko pitanje 1. 12. 2013. godine puno je šire od pitanja braka za LGBT manjinu, to je temeljno civilizacijsko pitanje suvremenog društva, pitanje neosporivosti ljudskih prava.

Referendum je nastao kao reakcija konzervativnih dijelova našeg društva radi očuvanja tradicionalnih vrijednosti ugroženih trenutnom socio-ekonomskom situacijom. Moramo uzeti u obzir da su referendum pokrenule grupacije koje kroz svoje djelovanje žele stvoriti određenu političku platformu, a u tom procesu ugrožavaju osobe koje ne odgovaraju vrijednosnom sustavu koji zagovaraju. Ne možemo sjediti mirno kada vidimo da se vrijednosti demokracije kao što su referendum iskrivljuju kako bi se diskriminirala manjina koja je u našoj demokraciji trenutno najmanje zaštićena.

Zato treba izići na referendum i glasati protiv!

Javno priopćenje Kluba studenata Filozofskog fakulteta povodom referenduma o braku

Klub studenata Filozofskog fakulteta izražava javnu osudu inicijative „U ime obitelji“, kojom se manjinskoj LGBTIQ zajednici nastoji uskratiti pravo na ulazak u brak kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Za razliku od trenutnog sustava u kojem financijski, politički i tradicionalni pritisci proizvode cijeli niz osobnih životnih tragedija koje razaraju obitelj, smatramo da LGBTIQ osobe heteroseksualnim partnerima ni na koji način ne ugrožavaju ulazak u instituciju braka, niti se bave njihovim funkcioniranjem unutar iste. Ipak, upravo se ta zajednica prikazuje kao opasnost za društvo, čime se od nje stvaraju građani drugog reda. Iako inicijativa “U ime obitelji” tvrdi da nikoga ne osuđuje, ovim se ni kriva ni dužna kažnjava cijela jedna skupina društva. U kontekstu uređenog demokratskog društva Klub studenata Filozofskog fakulteta drži da do takvog referenduma uopće nije smjelo doći.

Smatramo kako su ciljevi navedene inicijative duboko nemoralni i obmanjujući te predstavljaju civilizacijski korak unazad kojem se svatko treba kategorički suprotstaviti.

Stoga pozivamo sve građane Republike Hrvatske da izađu na marš solidarnosti u subotu, 30. 11. s početkom u 11 sati na Cvjetnom trgu i pokažu da su ujedinjeni u različitosti, glasaju PROTIV na referendumu te da se aktivno uključe u daljnju borbu za ljudska prava koja slijedi. Jasno kažite “NE” fašizaciji društva!

KSFF

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve