“Otkaz Zakonu o radu – žensko NE fleksibilizaciji”, 20. studenog 2013.

Donosimo snimku tribine “Otkaz Zakonu o radu – žensko NE fleksibilizaciji” (20. studenog 2013., Zelena akcija) u organizaciji Ženske fronte za radna i socijalna prava i Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Nakon moderatorskog uvoda Ankice Čakardić (BRID), kratka izlaganja su održali Mislav Žitko (Centar za radničke studije), Sanja Oluški Radaković (Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Zlatica Štulić (Sindikat trgovine Hrvatske/Ženska sekcija SSSH, Ženska fronta za radna i socijalna prava) i Anamarija Tkalčec (CESI, Ženska fronta za radna i socijalna prava), nakon čega je uslijedila rasprava.


Uvod



Pojedinačna izlaganja




Rasprava



Playlista cijele tribine


Pored činjenice izostanka bilo kakve ozbiljnije ekonomsko-socijalne strategije izlaska Hrvatske iz krize koja se ne bi temeljila isključivo na politici štednje i zaduživanja te daljoj deindustrijalizaciji, promocija se nesigurnih oblika rada, fleksibilizacija radnog vremena i ukidanje osmosatnog radnog dana nameće kao vrlo opasan smjer Vlade u transformaciji tržišta rada. Uspostava tobožnjeg reda na tržištu rada temeljenog na reformi radnog, socijalnog i mirovinskog zakonodavstva se posve suprotno lamentacijama o novim radnim mjestima i investicijskim prilikama primarno pokazuje kao negativni društveni trend koji se temelji na kršenju teško stečenih radničkih i socijalnih prava.

Radno pravo i mirovinski sustav trebali bi biti temelj socijalne sigurnosti građanki i građana svake države koja sebe naziva socijalnom. Ono što se spomenutim reformama zapravo legitimira su osnove dugoročnih socijalnih procesa čije će posljedice biti vidljive u neposrednim radnim odnosima i mirovinskoj potpori, te će odrediti smjer društvenih kretanja i generacijama koje slijede.

Kao što je to slučajem u svim primjerima notorne neoliberalizacije društva, bilo da je riječ o zemljama centra ili periferije, negativne posljedice politike neoliberalizacije koje se provode reformama radnog zakonodavstva najteže pogađaju žensko radništvo, majke i trudnice te dodatno pogađaju ekonomsku i socijalnu sigurnost kućanstava o kojima tradicionalno mahom skrbe žene.

Upravo stoga ćemo na prvoj tribini najavljenog ciklusa diskusija govoriti o fleksibilizaciji radnog vremena, posljedicama rada na određeno, prekarnom i agencijskom radu, outsourceingu, vaučer-radu, diskriminaciji na radnom mjestu, egzistencijalnoj sigurnosti, pri tomw ističući nezaobilaznu žensku perspektivu posljedica reformi radnog i socijalnog zakonodavstva.

(Izvor)


Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve