Mirovinska reforma diskriminira žene

Nedavno osnovana s ciljem da se razmotri stanje radnih i socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih i predstojećih promjena radnog, mirovinskog, socijalnog i drugog zakonodavstva, Ženska fronta za radna i socijalna prava ovoga se puta pozabavila reformom mirovinskog sustava koja ide nauštrb žena.



Povodom novog nacrta Zakona o mirovinskom osiguranju koju uskoro kreće u saborsku proceduru, Ženska fronta za radna i socijalna prava poziva hrvatsku javnost da se suprotstavi prijedlogu povećanja dobi za umirovljenje na 67 godina, jer se takvoj izmjeni protive sve sindikalne središnjice i umirovljeničke udruge. Ovih dana smo svjedočili objavi izdvojenih mišljenja sindikalnih središnjica u javnosti kojim se upozorava da u vezi takve temeljne promjene nije postignut društveni konsenzus, te da za to nema utemeljenih analiza niti opravdanja. Isto stajalište zauzimaju i umirovljeničke udruge, koje su posebno upozorile kako je očekivana životna dob hrvatskih građana, osobito broj godina zdravog života po umirovljenju, još uvijek daleko niže od europskog prosjeka, osobito za žene (tri godine manje!).

Inzistirati na povećanju dobi za umirovljenje na 67 godina u ovim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju neshvatljivo je i zbog toga što smo tek na početku prijelaznog razdoblja kojim se 2030. godine treba izjednačiti dob za umirovljenje žena i muškaraca na 65 godina. K tome, nisu izrađene statističke i analitičke podloge koje bi ukazale koliko će biti povećanje invalidskih mirovina radi kasnijeg odlaska u mirovinu te druge posljedice.

Ženska fronta također naglašava kako povećanje dobi za umirovljenje nije izvorni zahtjev Europske unije, utoliko više što je od 28 zemalja članica tek manji dio predvidio tu dobnu granicu, i to s dugim prijelaznim rokovima (Njemačka, Poljska, Danska, Nizozemska, Bugarska, Velika Britanija). U nemalom broju zemalja i dalje žene mogu ići ranije u punu mirovinu.

Predložena mirovinska reforma diskriminira žene. Stoga, smatramo da je potpuno neprihvatljiv prijedlog o povećanju dobi za umirovljenje na 67 godina, pogotovo ako uzmemo u obzir da veliki broj žena radi na nesigurnim radnim mjestima (rad na određeno, agencijski rad, skraćeni rad itd.), s tendencijom rasta te snose i tradicionalni teret besplatnog rada pri skrbi za djecu, invalide i starije, a ništa od toga se ne uvažava predloženim izmjenama zakona. U tom smislu, zahtijevamo uvođenje jasnih zakonskih mjera koje služe kao kompenzacijski mehanizam u izračunu mirovine za osobe koji su dio radnoaktivne dobi provele obavljajući neplaćeni rad u području socijalnih usluga. Takve mehanizme ima većina europskih zemalja.

Također, tražimo da se za radnice koje su rano započele raditi te će 2014. ostvariti 37 godina radnog staža i uplaćenih doprinosa, osigura priznavanje odlaska u punu starosnu mirovinu bez uvjeta dobi. Sukladno hrvatskom zakonodavstvu uvođenjem priznavanja odrađenog mirovinskog staža od 41 godine, kako to predviđa predlagatelj zakonskih izmjena, treba poštovati prijelazno razdoblje za žene.

Protivimo se uvođenju casino-ekonomije kroz drugi mirovinski stup individualne kapitalizirane štednje, jer se pokazao preskupim, neisplativim, rizičnim i rodno neosjetljivim, radi čega tražimo da se drugi stup zamrzne dok se ne provede široka javna rasprava o budućem modelu dodatne mirovinske štednje. Svaka reforma koja ide k slabljenju javnog stupa međugeneracijske solidarnosti nije prihvatljiva ni za žene, niza muškarce.

Naposlijetku, radi toga što u Hrvatskoj čak 34 posto osoba starijih od 65 godine živi ispod ruba siromaštva, zahtijevamo uvođenje socijalne naknade za osobe starije od 65 godina koje nemaju mirovinu ili druge prihode potrebne za preživljavanje.

***
Ženska fronta za radna i socijalna prava osnovana je 18. rujna 2013. na poziv ženskih sindikalnih grupa ženskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, kako bi se razmotrilo stanje radnih i socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih i predstojećih promjena radnog, mirovinskog, socijalnog i inog zakonodavstva. Fronta danas okuplja brojne udruge koje su odlučile javno reagirati na negativne tendencije neoliberalizacije društva, osiromašenje, diskriminaciju i ugrožavanje smjera društvenog razvoja. Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30-tak ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH.

Vezani članci

  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve