Podrška plenuma FFZG-a plenumima diljem BiH

Povodom vala prosvjeda diljem Bosne i Hercegovine u protekla dva tjedna te naročito nastojanja sudionika prosvjeda da se organiziraju direktnodemokratski u vidu plenuma koji daju priliku svima zainteresiranima da iznose svoja mišljenja, dijele ideje i odlučuju o daljnjem tijeku prosvjeda, plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu pruža punu podršku plenumima u Bugojnu, Mostaru, Sarajevu, Travniku, Tuzlu i Zenicu kao i građanima svih drugih gradova koji će se povesti za njihovim primjerom.


Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u potpunosti podržava nedavne radničke prosvjede u Bosni i Hercegovini, a posebno pozdravljamo organiziranje javnih plenuma građana i građanki u gradovima širom BiH, uključujući Bugojno, Travnik, Tuzlu, Zenicu, Mostar i Sarajevo.

Burni prosvjedi kojima smo svjedočili zadnjih dana, a koji još traju drugim intenzitetom i metodama, nisu spontani čin, nego rezultat frustracija uzrokovanih desetljećima katastrofalne deindustrijalizacije, političke korupcije i općeg osiromašenja svih naroda u Bosni i Hercegovini uz istovremeno fantastično bogaćenje šačice poslovne elite i njihovih političkih zaštitnika. Također, oni su posljedica godina potpunog ignoriranja zahtjeva naroda od strane vlastodržaca – u svim dijelovima BiH i iz svih stranaka – da se na mirne i “legalne” načine izbore za svoja prava. Upravo je to potpuno razočaranje u institucije postojećeg sistema ono što se moglo i vidjeti i čuti na ulicama, a zatim je rezultiralo organiziranjem direktnodemokratskih tijela koja će planirati daljnje akcije i formulirati zahtjeve. Činjenica da su prostorije plenuma redovno premale da prime sve zainteresirane najbolje govori o želji ljudi da se izravno uključe u organiziranje društva u kojem žive. Istovremeno, podatak da su svi zahtjevi upućeni vlastima, kao i sve parole na prosvjedima (ovjekovječene u grafitu na zapaljenoj zgradi kantonalne Vlade u Tuzli: smrt nacionalizmu!) klasnog, a ne nacionalnog karaktera svjedoči da su stanovnici BiH svjesni tko su im saveznici a tko neprijatelji u borbi za bolje sutra.

Nadamo se da će institucije vlasti prepoznati plenume kao legitimni izraz volje građana, te pristati na suradnju i ispunjenje zahtjeva. Iako nam vlastita iskustva sugeriraju suprotno, aktualna situacija u BiH je radikalno drugačija, kao i populacija na prosvjedima i plenumima, pa se nikakve paralele sa našim iskustvima ne mogu povlačiti. Međutim ono što nam je zajedničko, plenumski način organiziranja, nije slučajan odabir nego rezultat spoznaje o potpunoj disfunkcionalnosti postojećeg političkog i ekonomskog sustava i nemogućnosti da se unutar njegovih institucija i poluga provede stvarno progresivna politika u interesu većine stanovništva. U takvim situacijama jedina opcija je samoorganizirati se, što stanovnici u BiH upravo čine. U tome ih podržavamo i želimo sreću u njihovoj pravednoj borbi!

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve