Podrška plenuma FFZG-a plenumima diljem BiH

Povodom vala prosvjeda diljem Bosne i Hercegovine u protekla dva tjedna te naročito nastojanja sudionika prosvjeda da se organiziraju direktnodemokratski u vidu plenuma koji daju priliku svima zainteresiranima da iznose svoja mišljenja, dijele ideje i odlučuju o daljnjem tijeku prosvjeda, plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu pruža punu podršku plenumima u Bugojnu, Mostaru, Sarajevu, Travniku, Tuzlu i Zenicu kao i građanima svih drugih gradova koji će se povesti za njihovim primjerom.


Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u potpunosti podržava nedavne radničke prosvjede u Bosni i Hercegovini, a posebno pozdravljamo organiziranje javnih plenuma građana i građanki u gradovima širom BiH, uključujući Bugojno, Travnik, Tuzlu, Zenicu, Mostar i Sarajevo.

Burni prosvjedi kojima smo svjedočili zadnjih dana, a koji još traju drugim intenzitetom i metodama, nisu spontani čin, nego rezultat frustracija uzrokovanih desetljećima katastrofalne deindustrijalizacije, političke korupcije i općeg osiromašenja svih naroda u Bosni i Hercegovini uz istovremeno fantastično bogaćenje šačice poslovne elite i njihovih političkih zaštitnika. Također, oni su posljedica godina potpunog ignoriranja zahtjeva naroda od strane vlastodržaca – u svim dijelovima BiH i iz svih stranaka – da se na mirne i “legalne” načine izbore za svoja prava. Upravo je to potpuno razočaranje u institucije postojećeg sistema ono što se moglo i vidjeti i čuti na ulicama, a zatim je rezultiralo organiziranjem direktnodemokratskih tijela koja će planirati daljnje akcije i formulirati zahtjeve. Činjenica da su prostorije plenuma redovno premale da prime sve zainteresirane najbolje govori o želji ljudi da se izravno uključe u organiziranje društva u kojem žive. Istovremeno, podatak da su svi zahtjevi upućeni vlastima, kao i sve parole na prosvjedima (ovjekovječene u grafitu na zapaljenoj zgradi kantonalne Vlade u Tuzli: smrt nacionalizmu!) klasnog, a ne nacionalnog karaktera svjedoči da su stanovnici BiH svjesni tko su im saveznici a tko neprijatelji u borbi za bolje sutra.

Nadamo se da će institucije vlasti prepoznati plenume kao legitimni izraz volje građana, te pristati na suradnju i ispunjenje zahtjeva. Iako nam vlastita iskustva sugeriraju suprotno, aktualna situacija u BiH je radikalno drugačija, kao i populacija na prosvjedima i plenumima, pa se nikakve paralele sa našim iskustvima ne mogu povlačiti. Međutim ono što nam je zajedničko, plenumski način organiziranja, nije slučajan odabir nego rezultat spoznaje o potpunoj disfunkcionalnosti postojećeg političkog i ekonomskog sustava i nemogućnosti da se unutar njegovih institucija i poluga provede stvarno progresivna politika u interesu većine stanovništva. U takvim situacijama jedina opcija je samoorganizirati se, što stanovnici u BiH upravo čine. U tome ih podržavamo i želimo sreću u njihovoj pravednoj borbi!

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve