“Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja”, 18.12.2013.

Pogledajte snimku radionice Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja (Radnički dom, 18. prosinca 2013.) u organizaciji Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Nakon uvoda moderatora Gorana Jerasa, govorili su Vera Gjokaj (Centar za eko-društveno poduzetništvo i inovacije CEDRA), Teo Petričević (ACT), Anita Jelić-Kiš (socijalno poduzeće Hedona d.o.o., Križevci) i Ilda Stanojević (Hrvatski savez zadruga), nakon čega je uslijedila rasprava. Pojedinačna izlaganja pogledajte u nastavku.


Uvod



Pojedinačna izlaganja




Rasprava



Playlista cijele radionice


Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) poziva vas na radionicu Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja koja će se održati u srijedu 18. prosinca u 18 sati u Radničkom domu u Zagrebu (Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, dvorana na 5. katu). Uvodna izlaganja održat će: Vera Gjokaj (Centar za eko-društveno poduzetništvo i inovacije), Božica Peruško (Istarski regionalni zadružni savez), Anita Jelić-Kiš (socijalno poduzeće Hedona d.o.o., Križevci) i Teo Petričević (ACT). Radi se o posljednjoj od 8 radionica posvećenih organizacijskom, pravnom, ekonomskom i medijskom aspektu radničkih borbi na temelju konkretnih situacija iz prakse organiziranih tokom 2013. godine. Snimke svih prethodnih radionica dostupne su na playlisti na kanalu SkriptaTV.

Deklarirana težnja demokratizaciji društva koja je nominalno konsenzusom prihvaćena od strane političkih elita u praksi je često ograničena na političke aspekte (uglavnom kroz vrlo manjkav sustav predstavničke demokracije). Međutim, realna politička moć usko je povezana s ekonomskim odnosima u društvu gdje nepravedna raspodjela resursa i proizvedene vrijednosti služi kao jedan od glavnih generatora siromaštva i socijalne nejednakosti. Demokratizacija ekonomskih procesa putem poduzeća i organizacija koje će svoju ekonomsku funkciju staviti u službu poboljšanja kvalitete života ljudi i efikasnog upravljanja resursima zajednice predstavljala bi značajan iskorak prema rješavanju navednog problema.

Socijalno poduzetništvo je oblik poduzetništva koji kao primarni cilj ima ostvarenje neke društveno korisne funkcije poput povećanja zaposlenosti, zapošljavanja ugroženih skupina društva, pružanja i povećanja kvalitete socijalnih usluga i sl. Socijalna poduzeća su često u vlasništvu ili pod direktnom kontrolom zaposlenika u tim poduzećima te na taj način osiguravaju uključenost zaposlenika u sve bitne odluke vezane uz poslovanje i upravljanje novostvorenom vrijednosti.

Zadruge kao udruženja osoba a ne kapitala po samoj svojoj definiciji osiguravaju ravnopravnost zadrugara i demokratičnost procesa upravljanja zadrugom. Tijekom trenutne ekonomske krize pokazalo se da su zadružni modeli organiziranja, koji funkcioniraju na principu solidarnosti i nemaju prioritet maksimizacije profita, mnogo otporniji na učinke krize i da svojim članovima osiguravaju sigurnije zaposlenje i stabilnije prihode od klasičnih komercijalnih poduzeća.

Tijekom radionice će se analizirati stanje socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, razmotrit će se prednosti i ograničenja različitih oblika demokratskog ekonomskog organiziranja te će se identificirati mogućnosti i mehanizmi širenja koncepta socijalne ekonomije u društvu.

Program je ostvaren u suradnji s fondacijom Rosa Luxemburg Stiftung – Southeast Europe.


Moderira: Goran Jeras (BRID)


Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju nastala je u ožujku 2012. godine, a bavi se problematikom radničkih prava i aktivne solidarnosti, uvođenjem demokratskih procesa u ekonomsku sferu te s time povezanim organizacijskim pitanjima. Organizacija također radi na uspostavljanju širih platformi temeljenih na solidarnosti, uključujući suradnju sa sindikatima, nevladinim organizacijama, grass-root pokretima i ostalima zainteresiranima za radnička pitanja.


Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve