“Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja”, 18.12.2013.

Pogledajte snimku radionice Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja (Radnički dom, 18. prosinca 2013.) u organizaciji Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Nakon uvoda moderatora Gorana Jerasa, govorili su Vera Gjokaj (Centar za eko-društveno poduzetništvo i inovacije CEDRA), Teo Petričević (ACT), Anita Jelić-Kiš (socijalno poduzeće Hedona d.o.o., Križevci) i Ilda Stanojević (Hrvatski savez zadruga), nakon čega je uslijedila rasprava. Pojedinačna izlaganja pogledajte u nastavku.


Uvod



Pojedinačna izlaganja




Rasprava



Playlista cijele radionice


Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) poziva vas na radionicu Socijalno poduzetništvo i demokratski oblici ekonomskog organiziranja koja će se održati u srijedu 18. prosinca u 18 sati u Radničkom domu u Zagrebu (Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, dvorana na 5. katu). Uvodna izlaganja održat će: Vera Gjokaj (Centar za eko-društveno poduzetništvo i inovacije), Božica Peruško (Istarski regionalni zadružni savez), Anita Jelić-Kiš (socijalno poduzeće Hedona d.o.o., Križevci) i Teo Petričević (ACT). Radi se o posljednjoj od 8 radionica posvećenih organizacijskom, pravnom, ekonomskom i medijskom aspektu radničkih borbi na temelju konkretnih situacija iz prakse organiziranih tokom 2013. godine. Snimke svih prethodnih radionica dostupne su na playlisti na kanalu SkriptaTV.

Deklarirana težnja demokratizaciji društva koja je nominalno konsenzusom prihvaćena od strane političkih elita u praksi je često ograničena na političke aspekte (uglavnom kroz vrlo manjkav sustav predstavničke demokracije). Međutim, realna politička moć usko je povezana s ekonomskim odnosima u društvu gdje nepravedna raspodjela resursa i proizvedene vrijednosti služi kao jedan od glavnih generatora siromaštva i socijalne nejednakosti. Demokratizacija ekonomskih procesa putem poduzeća i organizacija koje će svoju ekonomsku funkciju staviti u službu poboljšanja kvalitete života ljudi i efikasnog upravljanja resursima zajednice predstavljala bi značajan iskorak prema rješavanju navednog problema.

Socijalno poduzetništvo je oblik poduzetništva koji kao primarni cilj ima ostvarenje neke društveno korisne funkcije poput povećanja zaposlenosti, zapošljavanja ugroženih skupina društva, pružanja i povećanja kvalitete socijalnih usluga i sl. Socijalna poduzeća su često u vlasništvu ili pod direktnom kontrolom zaposlenika u tim poduzećima te na taj način osiguravaju uključenost zaposlenika u sve bitne odluke vezane uz poslovanje i upravljanje novostvorenom vrijednosti.

Zadruge kao udruženja osoba a ne kapitala po samoj svojoj definiciji osiguravaju ravnopravnost zadrugara i demokratičnost procesa upravljanja zadrugom. Tijekom trenutne ekonomske krize pokazalo se da su zadružni modeli organiziranja, koji funkcioniraju na principu solidarnosti i nemaju prioritet maksimizacije profita, mnogo otporniji na učinke krize i da svojim članovima osiguravaju sigurnije zaposlenje i stabilnije prihode od klasičnih komercijalnih poduzeća.

Tijekom radionice će se analizirati stanje socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, razmotrit će se prednosti i ograničenja različitih oblika demokratskog ekonomskog organiziranja te će se identificirati mogućnosti i mehanizmi širenja koncepta socijalne ekonomije u društvu.

Program je ostvaren u suradnji s fondacijom Rosa Luxemburg Stiftung – Southeast Europe.


Moderira: Goran Jeras (BRID)


Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju nastala je u ožujku 2012. godine, a bavi se problematikom radničkih prava i aktivne solidarnosti, uvođenjem demokratskih procesa u ekonomsku sferu te s time povezanim organizacijskim pitanjima. Organizacija također radi na uspostavljanju širih platformi temeljenih na solidarnosti, uključujući suradnju sa sindikatima, nevladinim organizacijama, grass-root pokretima i ostalima zainteresiranima za radnička pitanja.


Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve